Primitci s osnove naknade štete

      Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 109/11. – Odluka USRH, 114/11., 22/12., 144/12., 43/13. – Rješenje USRH, 120/13. – Odluka i Rješenje USRH, 125/13., 148/13., 12/14. – Rješenje USRH, 83/14. – Odluka USRH, 143/14. i 136/15.) propisan je način oporezivanja isplaćenih odšteta, tj. naknade štete. Ovisno o tome imaju li isplaćene naknade štete veze s gospodarstvenom djelatnošću fizičke osobe ili ne, primjenjuje se različit porezni tretman. Tako naknadu štete odnosno odštetu može isplatiti poslodavac radniku zbog nedopuštenog otkaza ugovora o radu na temelju sudske presude ili za slučaj prepada, orobljavanja i pljačke na radnom mjestu ili na ime obeštećenja za povlačenje tužbe po izvansudskoj nagodbi. O isplatama naknade štete koje se isplaćuju radi ozljede na radu ili profesionalne bolesti možete pročitati u drugom članku ovog časopisa, a o poreznom tretmanu takvih isplata, u nastavku.

1. Isplata naknade štete radniku
2. Isplata naknade štete radniku radi nedopuštenog otkaza ugovora o radu na temelju sudske presude
3. Isplata naknade štete radniku dogovorena izvansudskom nagodbom
4. Isplata naknade štete radniku za slučaj npr. prepada, orobljavanja i pljačke na radnom mjestu
5. Isplata naknade štete koje nisu tu vezi s gospodarstvenom djelatnošćuŽ
6. Zaključak