Sažetak:
|
• Zabrana natjecanja radnika s poslodavcem. Moguća je situacija da se odredi ugovorna kazna za nepoštovanje ugovorne zabrane natjecanja, a da prilikom toga poslodavac nije preuzeo obvezu isplatu naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja. Takav će ugovor biti valjan i obvezivat će radnika samo ako je u vrijeme sklapanja takva ugovora radnik primao plaću veću od prosječne plaće u RH.
• Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Prema ugovoru o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, polaznici stručnog osposobljavanja koja za vrijeme trajanja stručnog osposobljavanja ostane trudna prestaje ugovor o stručnom osposobljavanju te ona na temelju tog ugovora nema nikakvih prava.
• Prodaja na daljinu. Prodaja na daljinu uređena je Pravilnikom o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica.
• Razlika između zastoja i prekida zastare. Kada dođe do prekida zastare, proteklo se vrijeme zastarijevanja ne računa, nego zastara počinje teći iznova i ispočetka. Zastoj zastare je nastup okolnosti zbog kojih rok zastare ne može početi teći ili zbog kojih prethodno započeti tijek roka zastare prestaje teći dok te okolnosti ne prestanu postojati.
• Naknada za grobno mjesto i naknada za održavanje grobnog mjesta. Tražbina naknade za korištenje grobnog mjesta zastarijeva za tri godine, jednokatna naknada koja se naplaćuje prilikom davanja grobnog mjesta zastarijeva za pet godina, a tražbina naknade za čišćenje grobnog mjesta ili za obavljanje drugih usluga glede grobnog mjesta zastarijevaju za tri godine.
• Otkaz ugovora o radu. Razlika između redovita otkaza ugovora o radu kada otkazuje poslodavac i kada otkazuje radnik je u tome što kod redovita otkaza poslodavac mora navesti zakonski razlog za otkaz dok radnik nije obvezan navesti razlog svoga otkaza poslodavcu. Ako je riječ o izvanrednom otkazu, onda bi i radnik trebao navesti razloge otkaza.
• Uračunavanje ispunjenja. Kada dužnik ispunjava dio istorodnih obveza, npr. novčanih obveza, a ne postoji sporazum vjerovnika i dužnika o redoslijedu plaćanja, dužnik određuje redoslijed plaćanja. Ako dužnik ne odredi redoslijed plaćanja, primjenjuje se Zakon. Vjerovnik nije ovlašten odrediti redoslijed namirenja, osim ako ga na to ovlašćuje sporazum sa dužnikom.
• Paricijski rok. Ako je u nekoj sudskoj odluci određen paricijski rok, ona u pravilu postaje ovršnom kada postane pravomoćnom i kada istekne paricijski rok. Ulaganjem redovitih pravnih lijekova (žalbe) prekida se tijek paricijskoga roka te taj rok počinje iznova teći od dana dostave instancijske (drugostupanjske) odluke osuđenome, tj. tek od dostave drugostupanjske odluke kojom se žalba odbija i pobijana odluka potvrđuje odnosno kojom se pobijana odluka preinačuje.
• Božićnica i ovrha. S obzirom na to da božićnica nije plaća, naknada plaće, niti primitak koji ima karakter plaće, ista ne ulazi u režim ovrhe na plaći te istu nije moguće uplatiti na poseban (zaštićeni) račun radnika primatelja božićnice.
• Novi tzv. republički prosjek kod ovrhe na plaći i drugim stalnim primitcima. Od 1. siječnja 2016. u primjeni je novi tzv. republički prosjek, odnosno prosječna neto-plaća relevantna za ovrhu na plaći i drugim stalnim primitcima, te iznosi 5.693,00 kn.
|
