Časopis: | Računovodstvo, revizija i financije - 4.2013 |
Članak: |
Otpremnine i njihov porezni položaj |
Stranica: |
46. |
Autor/i: |
Autor: mr. Anja BOŽINA, dipl. oec. i ovl. rač. |
Sažetak: |
Ugovor o radu može otkazati poslodavac, a može ga otkazati i radnik. Pravo na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11. i 82/12.) te ostalim aktima koji uređuju prava radnika. Pri utvrđivanju prava na otpremninu, poslodavac treba uručiti radniku obračun na temelju kojeg je vidljivo na koji je način utvrđeno pravo na otpremninu. Sadržaj obračuna otpremnine treba uskladiti s Pravilnikom o obračunu plaće, naknade plaće i otpremnine (Nar. nov., br. 120/12., dalje: Pravilnik). Je li riječ o otpremnini koju treba oporezivati ili se svota predviđena za isplatu može isplatiti bez obračuna poreza na dohodak i prireza, određuje Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12. i 144/12.) i Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11. i 61/12.). U kojim slučajevima prilikom raskida ugovora o radu radnik ima pravo na otpremninu te kada je riječ o oporezivoj svoti a kada o neoporezivoj, pišemo u nastavku članka. 1. Kada radnik može ostvariti pravo na otpremninu |
Hashtags: |
#NeoporeziviPrimitci, #Pravo, #RadniOdnosi, #RadnoPravo, #TroškoviOsoblja |