Nagodba pred Europskim sudom za ljudska prava – prijateljsko rješenje

Sud se u bilo kojoj fazi postupka može staviti na raspolaganje zainteresiranim strankama u cilju postizanja prijateljskog rješenja na temelju poštovanja ljudskih prava zajamčenih Konvencijom i dodanim protokolima. Postupak prema stavku 1. povjerljive je prirode. Ako je postignuto prijateljsko rješenje, Sud će izbrisati slučaj sa svoje liste odlukom koja će sadržavati kratku izjavu o činjenicama i postignutom rješenju. Ta se odluka dostavlja Odboru ministara koji nadzire izvršenje uvjeta prijateljskog rješenja, kako su navedeni u odluci. – čl. 39. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Tema ovoga članka inicirana je praksom Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku i slučajevima kada su pojedini postupci pred tim Sudom okončani prijateljskim rješenjem, odnosno nagodbom između zainteresiranih strana – podnositelja zahtjeva i RH. Napominje se da Ustavni sud Republike Hrvatske, prema Ustavu i Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, nadležan za odlučivanje o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom, u tom postupku nema položaj i ovlasti izmiritelja niti je postupovnim odredbama za vođenje ustavnosudskog postupka predviđeno mirno rješavanje spora, odnosno postizanja nagodbe pred Ustavnim sudom.
U ovome će članku biti riječi i o pravnom okviru mirnog rješavanja sporova koji ima RH u svojim propisima, od kojih će se ukratko izložiti mjerodavne odredbe onih bitnijih među njima. Posebnu pažnju zaslužuje Zakon o mirenju, kao lex specialis za mirno rješavanje sporova u nas.