Nadoknade za bolovanje obrtnika i slobodnih zanimanja

Osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, pod kojima smatramo obrtnike, samostalne djelatnosti liječnika, odvjetnika, javnih bilježnika i sličnih profesionalnih zanimanja te osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva prema kojoj su i porezni obveznici, obvezni su osiguranici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ako nisu osigurani s druge osnove, najčešće radnog odnosa. S osnove mirovinskog osiguranja ostvaruju pravo na staž osiguranja i mirovinu, a s osnove obveznoga zdravstvenog osiguranja pravo na zdravstvenu zaštitu i nadoknade u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti, ozljeda izvan rada i na radu te rodiljnog i roditeljskog dopusta. Prava iz tih osiguranja financiraju se iz doprinosa koje ovi osiguranici plaćaju na propisanu osnovicu po rješenju Porezne uprave. U ovom članku pišemo o ostvarivanju prava na nadoknadu i o načinu utvrđivanja nadoknade za vrijeme bolovanja te rodiljnog i roditeljskog dopusta navedenih osiguranika.

1. Uvod
2. Osnovice za plaćanje doprinosa kao temelj za utvrđivanje nadoknade za bolovanje obveznika poreza na dohodak
3. Utvrđivanje nadoknade za bolovanje
4. U kojem postotku HZZO isplaćuje nadoknadu
5. Primjeri utvrđivanja osnovice za nadoknadu za vrijeme bolovanja
6. Utvrđivanje prosječne dnevne nadoknade na tiskanici Potvrda o osnovicama
7. Treba li nadoknadu koju isplaćuje HZZO knjižiti u knjizi primitaka i izdataka
8. Nadoknade za bolovanje obrtnika i ostalih slobodnih zanimanja obveznika poreza na dobitak
9. Mirovanje obveze plaćanja doprinosa za vrijeme bolovanja