Donošenje rješenja o ovrsi i podnošenje žalbe te zahtjev za obročno plaćanje i odgodu ovrhe poreznog duga

Ovršni postupak koji se provodi u Poreznoj upravi temelji se na izmijenjenim odredbama Općeg poreznog zakona i novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. te Ovršnog zakona kao supsidijarnog propisa koji se primjenjuje od 18. prosinca 2010.
Službenici Porezne uprave u nadležnim ispostavama provode ovršni postupak na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava u opsegu koji je potreban za namirenje poreznog duga, i to donošenjem rješenja o pljenidbi i prijenosu novčanih sredstava koje ovršenik ima na računu kod banke te pljenidbom novčanih sredstava (plaće) koju ovršenik ostvaruje kod poslodavca. Porezni obveznici nad kojima se provodi ovršni postupak mogu podnijeti pisani zahtjev kojim traže plaćanje javnih davanja u obrocima do 10 mjeseci ili odgodu naplate poreznog duga do najdulje 6 mjeseci. O odgodi ovrhe ili obročnom plaćanju poreznog duga na temelju slobodne ocjene odlučuje ravnatelj Porezne uprave donošenjem rješenja kojim se zahtjev poreznog dužnika uvažava ili odbija.
U nastavku članka pročitajte što sve treba sadržavati pisani zahtjev za odgodu ovrhe ili obročno plaćanje poreznog duga te kome se isti podnosi.

1. Uvod
2. Oblici provođenja ovrhe
3. Koje radnje porezne uprave prethode postupku ovrhe?
4. Donošenje rješenja o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava – blokada žiro-računa
5. Dostava rješenja o ovrsi na provedbu financijskoj agenciji
6. Odgoda ovrhe poreznog duga prema čl. 136. OPZ-a
7. Mišljenje porezne uprave kojim se odbija ili prihvaća zahtjev za odgodu ovrhe ili obročnim plaćanjem poreznog duga
8. Zaključak