Promjene u platnom prometu

Platni promet u RH prolazi kroz velike promjene koje bismo mogli podijeliti na tri dimenzije – funkcionalnu, strukturnu i sistemsku. Mijenjaju se odnosno dopunjavaju platne usluge i računi platnog prometa, ovlaštene organizacije za platni promet, pa i sam platni sustav. Promjene donosi treći po redu hrvatski Zakon o platnim prometu s primjenom od 1. siječnja 2011., koji zamjenjuje Zakon o platnom prometu u zemlji i Zakon o deviznom poslovanju. Novim Zakonom o platnom prometu nestaje razlika između domaćih i prekograničnih plaćanja, a računovodstvena obrada i financijska disciplina, odnosno osiguranje plaćanja prestaju biti dio platnog prometa. Transakcije na temelju papirnatih dokumenata i namire financijskih instrumenata nisu više platni promet. Isto se odnosi i na transakcije na temelju rješenja o ovrsi i sličnih isprava te evidencija blokiranih računa. Ove europski i tržišno orijentirane promjene kroz obvezu usklađivanja zakonodavstva RH s EU donose tržišno uređivanje usluga, institucija i sustava s namjerom da poslovni subjekti sami upravljaju svojom likvidnošću. Promjene u platnom prometu povećat će broj pružatelja platnih usluga i konkurenciju na domaćem oligopolskom bankarskom tržištu jer uklanjaju prepreke koje štite domaće tržište i proširuju vrste institucija ovlaštenih za obavljanje platnog prometa.

1. Uvod

2. Promjene kod platnih usluga

3. Dužnosti pružatelja platnih usluga

4. Proširenje vrsta institucija ovlaštenih za platni promet

5. Proširivanje platnog sustava

6. Umjesto zaključka