RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

Sažetak:

U bivšem sustavu vlasništva svatko je vodio brigu o stanu u kojemu živi (pa makar stan bio i u društvenom vlasništvu), ali se gotovo nitko nije brinuo o tzv. zajedničkim dijelovima zgrada: fasadama, stubištu, krovištu i sl. Danas se Republika Hrvatska, pa tako i hrvatsko pravo, ubrzano razvija pa i u tom segmentu pokušava nadoknaditi zaostatak, što je prilično teška zadaća, no velik i pozitivan doprinos tome daje i proces pregovaranja o pristupu EU koji nas je u priličnoj mjeri natjerao na pozitivne pomake.U ovom članku autor nastoji što preciznije pojasniti koja je to pažnja (dobrog stručnjaka) koju upravitelj zgrade mora pokazati, ne samo kako bi izbjegao moguću odštetnu odgovornost, nego i kako bi se ponašao sukladno pozitivnim propisima, odnosno kako se ne bi ponašao protupravno i izložio se s tim povezanim rizicima. Sam tekst koncipiran je tako da se kao prvo, pojedino pitanje obradi načelno, a nakon toga in concreto, na primjeru upravitelja zgrada, međutim, svi zaključci koje autor u ovom članku izvodi na odgovarajući se način mogu primijeniti i na druge profesionalne djelatnosti.

  1. Uvod
  2. Postavljanje problema
  3. Pravni izvori
  4. Raščlamba problema
  5. Konkretni mogući slučajevi od interesa za upravitelje
  6. Zaključak

Da biste vidjeli cijeli članak morate se pretplatiti na pip!

Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)