Centar za rehabilitaciju S. (u daljnjem tekstu: Centar), postavio je upit vezano uz obvezu plaćanja poreza na dobit i način vođenja poslovnih knjiga. Naime, Centar je osnovan kao ustanova čiji su osnivači, u omjerima 1/3 sredstava, Republika Hrvatska odnosno Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Grad Zagreb, te Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Prema Statutu Centra, čiji je nacrt priložen uz upit, djelatnost Centra je pružanje usluga smještaja, boravka, prehrane, njege i brige o zdravlju, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije, radnih aktivnosti i organiziranog provođenja slobodnog vremena, slijepim osobama i osobama s tjelesnim oštećenjem; osposobljavanje slijepih osoba za kretanje uz pomoć psa vodiča i korištenje tehnike bijelog štapa; edukacija i certifikacija specijaliziranog kadra za mobilnost osoba s invaliditetom; uzgoj i produkcija pasa vodiča, rehabilitacijskih i terapijskih pasa, osiguranje zdravstvene zaštite i prehrane pasa u programima uzgoja socijalizacije i školovanja ovih kategorija radnih pasa. Osim navedenog, sukladno navedenom Statutu, Centar može obavljati i druge djelatnosti koje služe za obavljanje navedenih djelatnosti, te djelatnost propisanu odredbama Zakona o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča (Nar. nov., br. 131/98.). Prema navedenom Statutu, Centar je pravna osoba koja ima status ustanove socijalne skrbi, upisan je u sudski registar i upisnik ustanova socijalne skrbi pri ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. Navedeni status propisuje i da se sredstva za rad Centra osiguravaju iz sredstava proračuna Republike Hrvatske, iz sredstava proračuna Grada Zagreba, iz sredstava Udruge, iz vlastitih izvora, darovima fizičkih i pravnih osoba, te iz drugih izvora.
Sukladno Ugovoru o osnivanju Centra za rehabilitaciju S. kojeg su sklopili osnivači, ako se u obavljanju djelatnosti Centra ostvari dobit, ta dobit će se upotrijebiti za obavljanje i razvoj djelatnosti Centra u skladu s programom rada Centra.
Postavlja se upit da li je Centar obveznik poreza na dobit za navedene djelatnosti, te za djelatnost eventualne prodaje pasa vodiča u inozemstvo i prodaje hrane za pse po nižoj cijeni korisnicima usluga – slijepim osobama koje koriste pse vodiče, a koje su slabijeg financijskog stanja. Postavljen je i upit primjene MRS-a 20 – Računovodstvo za državne potpore i objavljivanje državne pomoći, budući da će Centar dobiti određena državna sredstva.
Temeljem navedenog, u nastavku odgovaramo:
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05. i 57/06.; u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje u članku 2. stavcima 5. i 6. da tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka nisu obveznici poreza na dobit, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit.
Prema odredbi članka 2. stavka 7. Zakona, iznimno ako osobe iz stavka 5. i 6. navedenog članka obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.
Pravilnik o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05., 133/07. i 156/08.; u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje da porezni obveznik u smislu članka 2. stavak 1. Zakona jest trgovačko društvo i druga pravna osoba. Za prosudbu o tome je li druga pravna osoba koja nije navedena u članku 2. stavak 6. Zakona porezni obveznik, bitno je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti, bez obzira na vrstu djelatnosti i njezin pravni status. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom.
Zakon o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93., 29/97. – ispravak, 47/99. – ispravak i 35/08.) u članku 1. stavku 2. propisuje da se ustanova osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobit. Prema stavku 3. navedenog članka, na pravnu osobu koja djelatnost iz stavka 2. istoga članka obavlja radi stjecanja dobiti primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima.
Ustanovu može osnovati domaća i strana fizička i pravna osoba sukladno članku 5. Zakona o ustanovama. Prema članku 6. Zakona o ustanovama, javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti iz članka 1. stavka 2. navedenog Zakona ako je zakonom određeno da se ona obavlja kao javna služba. Javna ustanova može se osnovati i za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti koja nije određena kao javna služba, ako se one obavljaju na način i pod uvjetima koji su propisani za javnu službu. Zakon o ustanovama u članku 7. propisuje da javnu ustanovu može osnovati Republika Hrvatska, općina, grad, županija i Grad Zagreb (u daljnjem tekstu: jedinica lokalne samouprave) u okviru svoga samoupravnog djelokruga a sukladno zakonu; druga fizička i pravna osoba ako je to zakonom izrijekom dopušteno; jedinica lokalne samouprave i fizička i pravna osoba, ako je to zakonom izrijekom dopušteno.
Članak 57. Zakona o ustanovama propisuje da sredstva za rad koja su pribavljena od osnivača ustanove, stečena pružanjem usluga i prodajom proizvoda ili su pribavljena iz drugih izvora čine imovinu ustanove. Ako u obavljanju svoje djelatnosti ustanova ostvari dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove u skladu s aktom o osnivanju i statutom ustanove. Osnivač ustanove može odlučiti da dobit ustanove upotrijebi za razvoj i obavljanje djelatnosti druge ustanove kojoj je osnivač.
Temeljem navedenog, razvidno je da Centar nije primarno osnovan radi ostvarivanja dobiti, a ukoliko dobit i ostvari obavljanjem djelatnosti zbog koje je i osnovan, tada će takvu dobit upotrijebiti za obavljanje i razvoj djelatnosti Centra u skladu s programom rada Centra.
Ako bi Centar obavljao gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti koju bi upotrijebio na drugačiji način od onog za što je Centar osnovan, tada će nadležna ispostava donijeti rješenje da je Centar obveznik poreza na dobit za takvu djelatnost i to na temelju dostavljenih vjerodostojnih isprava odnosno takvi elementi i njihova pravna i činjenična utemeljenost mogu se utvrditi u postupku inspekcijskog nadzora.
Zakon u članku 5. stavku 1. propisuje da je porezna osnovica dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona.
Člankom 33. stavkom 1. Zakona propisano je da se porezna osnovica utvrđuje na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu i financijskim izvješćima koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobiti i gubitka), ako Zakon ne određuje drukčije. Temeljem navedene odredbe, a sukladno članku 13. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07.), porezni obveznici dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI) ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) odnosno Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS).
Temeljem navedenog, mišljenja smo da Centar za djelatnost za koju nije obveznik poreza na dobit nije dužan primjenjivati HSFI-e, MSFI-e odnosno MRS-ove, budući da ne utvrđuje osnovicu poreza na dobit odnosno ne vodi poslovne knjige prema propisima o računovodstvu. Nadalje, mišljenja smo da je Centar sve dok obavlja djelatnost za koju je osnovan i na način na koji je osnovan trebao primjenjivati propise o računovodstvu neprofitnih organizacija.
Naime, člankom 2. stavkom 1. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08. i 7/09.) propisano je da se odredbe navedene Uredbe odnose na udruge i njihove saveze, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikate, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u Registru neprofitnih organizacija. Člankom 2. stavkom 2. navedene Uredbe propisano je da Registar iz stavka 1. navedenog članka, ustrojava i vodi Ministarstvo financija. Člancima 72.a, 72.b, 72.c i 72.d navedene Uredbe propisan je sadržaj i način vođenja Registra neprofitnih organizacija.
Člankom 20. navedene Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija propisano je iskazivanje prihoda i rashoda, a navedeni članak, propisuje, između ostalog, da računovodstveno načelo nastanka događaja znači da se donacije povezane s izvršenjem ugovorenih programa (projekata i aktivnosti) priznaju u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa (projekata i aktivnosti), te da se donacije povezane s nefinancijskom imovinom koja se amortizira priznaju u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno troškovima uporabe nefinancijske imovine u razdoblju korištenja.
