Problematika privremenog uvoza plovila koja se smještaju u hrvatske marine

Datum: 05.05.2011, Četvrtak
Klasa: 413-05/11-01/6
Davatelj: Carinska uprava

Na temelju Vašega uvodno naznačenoga akta kojim ste iznijeli probleme koje imaju hrvatske marine prilikom smještaja privremeno uvezenih plovila u Republiku Hrvatsku odnosno obveza koje imaju prema carinskoj službi te zahtijevali da se ukine obveza podnošenja mjenice kao instrumenta osiguranja carinskog duga kao i obveze marina da vode knjigovodstvenu evidenciju o svakom isplovljavanju i uplovljavanju u marinu u nastavku dajemo sljedeće odgovore Privremeni uvoz plovila u Republiku Hrvatsku reguliran je Konvencijom o privremenom Nar nov Međunarodni ugovori br 16 98 odredbama Carinskog zakona Nar nov br 78 99 94 99 117 99 73 00 92 01 47 03 140 05 138 06 60 08 45 09 i 56 10 te odredbama Uredbe za provedbu Carinskog zakona Nar nov br 161 03 5 07 70 08 76 09 i 29 11 Sukladno carinskim propisima privremeni uvoz stranog plovila u RH moguć je u slučaju da je predmetno plovilo registrirano izvan carinskog područja RH na ime osobe izvan tog područja te pod uvjetom da ga koristi osoba sa sjedištem izvan carinskog područja Pri tome plovila u Republici Hrvatskoj u postupku privremenog uvoza mogu biti najviše osamnaest mjeseci kako je to propisano odredbom članka 269 stavkom 1 točkom e Uredbe za provedbu Carinskog zakona Taj rok se može produljiti pod uvjetom da roba nije bila korištena u postupku privremenog uvoza tijekom cijelog razdoblja od osamnaest mjeseci i to samo za razdoblje kada ista nije bila korištena u postupku privremenog uvoza na način da ukupni rok privremenog uvoza ne prelazi razdoblje od 24 mjeseca Nadalje kako propisuju carinski propisi u slučaju ako osoba koja je strano plovilo privremeno uvezla u carinsko područje Republike Hrvatske Isto ponovno ne izveze u trenutku kada napušta carinsko područje Republike Hrvatske predmetno plovilo može se ostaviti na carinskom području privremenog uvoza samo na mjestima koje odredi odnosno odobri nadležna carinarnica Sukladno tome sve osobe koje se bave djelatnošću čuvanja privremeno uvezenih plovila moraju za to imati odobrenje nadležne carinarnice odnosno odobrenje za carinsko skladištenje ukoliko se žele baviti djelatnošću čuvanja privremeno uvezenih plovila Vrste carinskih skladišta propisane su člankom 231 Uredbe za provedbu Carinskog zakona na način da su ista definirana kao carinska skladišta tipa A B C D E i F Pri tome s obzirom na specifičnost postupka smještaja i čuvanja privremeno uvezenih plovila u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama o vrstama carinskih skladišta najpogodnije je carinsko skladište tipa E Sukladno tome na temelju dijela Vašega upita u kojem predlažete da se marine definiraju kao carinska skladišta tipa M s obzirom da predloženi tip carinskog skladišta nije propisan carinskim propisima obavještavamo Vas da nije moguće definiranje marina na način koji predlažete Također napominjemo da carinska služba ne obvezuje marine na korištenje postupka carinskog skladištenja ali u slučaju ako marine žele obavljati djelatnost čuvanja stranih plovila koja se ostavljaju u Republici Hrvatskoj nakon odlaska vlasnika plovila u inozemstvo dužne su ...



Da bi ste vidjeli mišljenje/stajalište trebate se pretplatiti na PiP



Ako ste pretplatnik upišite svoje korisničko ime i zaporku


Povratak na mišljenja