Primjena članka 8. Općeg poreznog zakona

Datum: 28.03.2017, Utorak
Klasa: 410-01/17-01/64 - dopuna
Davatelj: Porezna uprava

      ​Podnositelj upita iz dostavnog dopisa zatražio je tumačenje o primjeni odredbi Općeg poreznog zakona koje se odnose na pravni institut porezne tajne. U predmetnom upitu moli se tumačenje o načinu i mogućnostima ostvarivanja praktične primjene zakonske odredbe iz članka 221.b stavka 1. Zakona o parničnom postupku, odnosno je li davanje takve informacije obuhvaćeno poreznom tajnom u smislu članka 8. Općeg poreznog zakona?
Dopisom KLASA: 410-01/17-01/64 od 31. siječnja 2017. godine odgovoreno je na predmetni upit. Međutim, kako smo zaprimili više zahtjeva za pojašnjenje odgovora od 31. siječnja 2017. godine, u nastavku dajemo dopunu odgovora.        
      Prema odredbama članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 115/16, dalje u tekstu: OPZ), porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže. Navedenom odredbom jasno je definiran pojam porezne tajne na način da se poreznom tajnom smatraju svi podaci koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te svi drugi podaci u vezi s poreznim postupkom kojima porezno tijelo raspolaže. Iz navedene odredbe proizlazi da su svi podaci iz poreznog postupka porezna tajna, neovisno o tome je li ih sam porezni obveznik prijavio ili iznio tijekom postupka ili ih je saznalo porezno tijelo.
      Člankom 8. stavkom 5. točkom 3. OPZ-a propisano je da obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako se iznose podaci tijekom poreznog, prekršajnog ili sudskog postupka.
      Podaci o korištenju prava na odbitak pretporeza, koji se odnose na pojedinog poreznog obveznika, ovdje tuženika, predstavljaju podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te proizlazi zaključak da se radi o podacima iz članka 8. stavka 1. OPZ-a koje je porezno tijelo dužno čuvati kao poreznu tajnu i pri tome nije od značaja činjenica što je  poslovna transakcija, temeljem koje je izdan račun, poznata objema stranama. Međutim, slijedom navedenoga, uz primjenu navedenih zakonskih odredbi, Porezna uprava (nadležna Ispostava) dostaviti će podatke, ako tim podacima raspolaže, temeljem zahtjeva suda pred kojim se vodi sudski postupak budući se u tom slučaju radi o podacima iz članka 8. stavka 5. točke 3. OPZ-a.
      Dakle, temeljem zahtjeva suda pred kojim se vodi sudski postupak, Porezna uprava, odnosno nadležna Ispostava, dužna je dati traženi podatak o korištenju prava na odbitak pretporeza za tražbinu koju je tuženik utužio na temelju vjerodostojne isprave ako tim podatkom raspolaže, odnosno ako traženi podatak ima u službenim evidencijama koje vodi za pojedinog poreznog obveznika. Naime, podatak o korištenju prava na odbitak pretporeza je Ispostavi Porezne uprave poznat i istim raspolaže samo u slučaju kada je kod poreznog obveznika proveden porezni postupak nadzora poslovanja i o tome sastavljen zapisnik u kojem je sadržan podatak o računu za koji se traže podaci o korištenju prava na pretporez. Ako Porezna uprava ne raspolaže traženim podatkom, ne može udovoljiti zahtjevu suda i dostaviti traženi podatak. Naime, Porezna uprava nije dužna provoditi porezni postupak po zahtjevu suda ukoliko u službenim evidencijama nema podataka o korištenju prava na odbitak pretporeza za tražbinu koju je porezni obveznik/tuženik utužio na temelju vjerodostojne isprave.

Povratak na mišljenja