RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

Prijava poreza na dobit za 2018. godinu - uputa

Broj: 410-23/19-16/1 od 17.05.2019.

Uputa o sastavljanju, podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2017. godinu (dalje u tekstu: Uputa za 2017.), KLASA: 410-01/18-01/312, URBROJ: 513-07-21-01/18-1 od 23. travnja 2018. godine, primjenjuje se na odgovarajući i prilagođen način u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2018. godinu, uvažavajući izmjene propisa koje su stupile na snagu tijekom 2018. godine. Stoga, u nastavku po rednim brojevima Obrasca PD, navodimo izmjene koje se u odnosu na navedenu Uputu primjenjuju u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2018. godinu. 

Puni naziv određenih propisa na temelju kojih se, između ostalih, sastavlja prijava poreza na dobit, a koji su izmijenjeni:

- Zakon o porezu na dobit (Narodne novine, broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16 i 106/18; u daljnjem tekstu: Zakon) 

- Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine, broj 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18 i 1/19; u daljnjem tekstu: Pravilnik),

- Zakon o računovodstvu (Narodne novine, broj 109/07 i 54/13 78/15, 134/15, 120/16 i 116/18) 

- Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 132/17)

- Odluka o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka (Narodne novine, broj 114/17)

- Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 147/14, 123/17 i 118/18) 

- Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 102/15, 25/18 i 114/18)

- Uredba o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 31/16 i 2/19)

- Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 32/17)

 

Napomene vezane uz izmjenu propisa

Od 1. siječnja 2019. promijenjena je odredba članka 31. stavka 10. Zakona te je ukinut Popis država iz članka 31. stavka 10. Zakona o porezu na dobit, ali se taj popis primjenjuje prilikom podnošenja prijave poreza na dobit za 2018. godinu i dostupan je na poveznici: https://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=vpr22_2&povj=true&ver=2.

Propisana je nova odredba u članku 31. stavku 12. Zakona, te se porez po odbitku plaća, iznimno od drugih odredbi članka 31. Zakona, po stopi 20% na sve usluge i na sve vrste naknada oporezivih prema tom članku Zakona kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe, a s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Sukladno Pravilniku obveza plaćanja poreza po odbitku pri isplati naknada iz članka 31. stavka 12. Zakona utvrđuje se uvidom u EU popis nekooperativnih jurisdikcija, za porezne svrhe na dan isplate (od 1. siječnja 2019.), koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća EU. 

EU popis nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe objavljuje se u Službenom listu EU i na mrežnim stranicama Vijeća EU, a pravne učinke proizvodi od dana objave u Službenom listu EU. Od 8. studenog 2018. godine na EU popisu nalazi se 5 jurisdikcija (Američki Djevičanski Otoci, Američka Samoa, Guam, Samoa i Trinidad i Tobago), ali je 12. ožujka 2019. godine Vijeće EU usvojilo izmjene EU popisa što je objavljeno u Službenom listu EU 26. ožujka 2019. godine. Dakle, od 26. ožujka 2019. godine EU popis sadrži sljedećih 15 jurisdikcija: Američki Djevičanski Otoci, Američka Samoa, Aruba, Barbados, Belize, Bermuda, Dominika, Fidži, Guam, Maršalovi otoci, Oman, Samoa, Trinidad i Tobago, Ujedinjeni Arapski Emirati i Vanuatu, a može se pogledati na poveznici: https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/eu-list-of-non-cooperative-jurisdictions/ ili https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/?qid= 1553511630251&uri=CELEX: 52019XG0326(01).

Od 2018. godine u primjeni su novi Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu: MSFI) br.15 - Prihodi na temelju ugovora s kupcima i MSFI br. 9 - Financijski instrumenti.

Porezni obveznici koji su prema članku 5. stavku 5. Zakona o računovodstvu razvrstani kao veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa iz članka 3. stavka 1. točke 1. Zakona o računovodstvu primjenjuju odredbe Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja odnosno Međunarodnih računovodstvenih standarda koji su usvojeni Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenoga 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (dostupno na poveznici: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02008R112620190 101&qid=155197886755 0&from=HR). 

MSFI 15 Prihodi na temelju ugovora s kupcima - utvrđuje nova načela koja je subjekt (poduzetnik) dužan primjenjivati radi izvještavanja korisnika financijskih izvještaja o korisnim informacijama u pogledu vrste, iznosa, vremenskog okvira i neizvjesnosti prihoda i novčanih tokova koji proizlaze iz ugovora s kupcem. Temeljno načelo ovog standarda je to da je subjekt dužan priznati prihod radi prikazivanja prijenosa obećane robe ili usluga kupcima u iznosu koji odražava naknadu na koju subjekt očekuje da ima pravo u zamjenu za tu robu ili usluge. MSFI-15 je donio značajne izmjene u načinu iskazivanja prihoda iz ugovora s kupcima i u nekim slučajevima je došlo do retroaktivnog ispravka prihoda (standard zahtjeva manje ili više iskazivanja) što su porezni obveznici proveli promjenama u kapitalu. Međutim, ti retroaktivni ispravci koji su umanjili kapital neće imati utjecaja na utvrđivanje porezne osnovice za 2018. godinu, ali će u budućim poreznim razdobljima za ponovo iskazane prihode moći umanjiti poreznu osnovicu (za povećanje kapitala koje neće biti iskazano u prihodima u budućim razdobljima uvećava se porezna osnovica) kako ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja ili neoporezivanja. 

MSFI 9 Financijski instrumenti - cilj standarda je utvrditi načela financijskog izvještavanja o financijskoj imovini i financijskim obvezama kako bi se korisnicima financijskih izvještaja prezentirale važne i korisne informacije za procjenu iznosa, vremena te neizvjesnosti budućih novčanih tokova subjekta. Odluku o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018. godine, a koja se primjenjuje temeljem članka 11. stavka 3. Zakona donijela je određene izmjene radi prilagodbi MSFI-u 9 te uključuje i određene retroaktivne ispravke koji se odnose na utvrđivanje kreditnog gubitka, umanjenjem vrijednosti i rezerviranjima (izloženosti prema skupinama A, B i C), koje su izvršene promjenama u kapitalu. Provedene retroaktivne promjene uvećanja kapitala bit će iskazane kao uvećanje porezne osnovice (ako po realizaciji neće biti uključene), a umanjenja kapitala, koje se odnose na primjenu članka 11. stavka 3. Zakona, bit će iskazana u prijavi poreza na dobit kao umanjenje porezne osnovice. Navedeno je potrebno provesti na način da ne dođe do dvostrukog umanjenja porezne osnovice ili neoporezivanja.

 

Ostatak teksta iz Upute za 2017. primjenjuje se na odgovarajući način.

 

Rok i mjesto podnošenja porezne prijave:

Rok za podnošenje prijave poreza na dobit nije se mijenjao te je i dalje četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, što je za 2018. godinu do 30. travnja 2019. godine, osim za porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina. 

2.2. Postupak prijelaza na utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu

Uz tekst naveden u Uputi za 2017. godinu dopisuju se obrazloženja: 

Porezni obveznik koji namjerava promijeniti način utvrđivanja porezne osnovice podnosi Poreznoj upravi, najkasnije 15 dana nakon početka poreznoga razdoblja, izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice. Postupak utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu opisan je uputom Središnjeg ureda KLASA: 410-01/17-01/83, URBROJ: 513-07-21-01/17-1 od 23. siječnja 2017. U istoj Uputi je poreznim obveznicima ostavljena mogućnost da preispitaju izabrani način utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu, te je poreznim obveznicima tijekom 2017. godine do podnošenja prijave poreza na dobit ili dohodak za 2016. godinu omogućeno povlačenje zahtjeva. Stoga se i nadalje poreznim obveznicima koji još nisu predali prvu prijavu poreza na dobit prema novčanom načelu (za 2018.) ostavlja mogućnost da preispitaju izabrani način utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu. U tom slučaju, ukoliko porezni obveznik dostavi izjavu o odustajanju od utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu, odobrit će mu se promjena načina utvrđivanja porezne osnovice. 

Kada obveznik poreza na dobit koji utvrđuje poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 1. Zakona prelazi na novčano načelo i utvrđuje poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 7. Zakona ili obrnuto, porezni obveznik ima pravo koristiti neiskorištene prenesene porezne gubitke, nakon izvršenih korekcija prema članku 16. stavku 2. ili stavku 4. Zakona.

Porezni obveznik, fizička osoba, koji mijenja način oporezivanja i prelazi s obračuna poreza na dohodak na obračun poreza na dobit, a poreznu osnovicu utvrđuje prema članku 5. stavku 1. Zakona (nakon izvršenih korekcija iz članka 16. Zakona) ili članku 5. stavku 7. Zakona ako ispunjava propisane uvjete (nakon izvršenih korekcija iz članka 41. stavka 5. Pravilnika za stavke realizirane u poreznom razdoblju), može koristiti prenesene porezne gubitke iz poreznih razdoblja u kojima je po osnovi samostalnih djelatnosti utvrđivao dohodak.

Prema članku 5. stavku 12. Zakona, porezni obveznik koji je i obveznik poreza na dodanu vrijednost može izabrati način utvrđivanja porezne osnovice prema stavku 7. toga članka (novčano načelo) ako primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama sukladno posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednost. Kada obveznik poreza na dobit koji je i obveznik poreza na dodanu vrijednost sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, utvrđuje poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 1. Zakona i prelazi na novčano načelo ili obrnuto mora taj postupak uskladiti s načinom oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. Dakle, porezni obveznik dok je obveznik poreza na dobit prema novčanom načelu (rok od 3 godine) mora zadržati i način oporezivanja porezom na dodanu vrijednost prema naplaćenim naknadama. 

Ostatak teksta iz Upute za 2017. primjenjuje se na odgovarajući način.

 

3. Ostali porezni obveznici 

Uz tekst naveden u Uputi za 2017. dopisuju se obrazloženja:

Prema članku 4. stavku 3. Zakona o računovodstvu, odredbe navedenoga Zakona, osim poduzetnika iz stavka 2. toga članka Zakona, dužna je primjenjivati i svaka pravna i fizička osoba, neovisno o stavcima 4. i 5. toga članka, koja je obveznik poreza na dobit za svoju cjelokupnu djelatnost sukladno propisima kojima se uređuju porezi, osim odredbi kojima se uređuje konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja (članak 23.), revizija godišnjih financijskih izvještaja (članak 20.), godišnje izvješće (članak 21.) i javna objava (članak 30.).

Nakon utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dobit osobe iz članka 2. stavaka 5. i 6. Zakona mogu osnovicu poreza na dobit utvrditi: 

1. u paušalnom iznosu prema članku 5.b Zakona (istovremeno mogu biti obveznici poreza na dodanu vrijednost) ili

2. prema članku 5. stavku 1. Zakona te podnose prijavu poreza na dobit. 

Slijedom članka 46. stavka 4. Pravilnika ako osobe iz članka 2. stavaka 5. i 6. Zakona ne utvrđuju poreznu osnovicu u paušalnom iznosu već podnose prijavu poreza na dobit i ako utvrđuju osnovicu poreza na dobit za cjelokupnu djelatnost, uz prijavu poreza na dobit dostavljaju bilancu i račun dobiti i gubitka sastavljene u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Međutim, ako obvezu poreza na dobit utvrđuju samo za dio djelatnosti odnosno samo za gospodarsku djelatnost tada se prijava poreza na dobit sastavlja uzimajući u obzir sve odredbe Zakona (olakšice, ograničenja), a uz prijavu poreza na dobit dostavljaju bilancu i račun dobiti i gubitka koji se sastavljaju prema posebnim propisima ukoliko takva obveza postoji. U tom slučaju prihodima ostvarenim od obavljanja oporezive djelatnosti porezni obveznik će sučeliti odgovarajuće rashode koji su nastali obavljanjem oporezive djelatnosti. Ako u računu dobiti i gubitka koji se sastavlja prema posebnim propisima (ako postoji obveza) nisu posebno izdvojeni oporezivi prihodi i odgovarajući rashodi, porezni obveznik je dužan osigurati posebnu evidenciju prema kojoj će, u skladu s člankom 65. Općeg poreznog zakona, stručna treća osoba u primjerenom roku steći pregled nad prihodima i rashodima iskazanima u prijavi poreza na dobit. 

Ostatak teksta iz Upute za 2017. primjenjuje se na odgovarajući način. 

 

Redni broj 7 (PD) ili redni broj 33 (PD-NN): Iznos nepriznatih troškova za osobni prijevoz (članak 7. stavak 1. točka 4. Zakona)

Od 1. siječnja 2018. primjenjuje se odredba članka 7. stavka 1. točke 4. Zakona o porezu na dobit koji je stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine. Prema navedenoj odredbi porezno nepriznati troškovi prijevoznih sredstava za osobni prijevoz povećani su od 1. siječnja 2018. s 30% na 50%, dok se ostale odredbe u svezi utvrđivanja porezno nepriznatih troškova prijevoznih sredstava za osobni prijevoz u odnosu na Uputu iz 2017 nisu mijenjale odnosno nije došlo do promjena koje bi utjecale na postupak izračuna porezno nepriznatih troškova prijevoznih sredstava za osobni prijevoz.

U članku 7. stavku 1. točki 4. Zakona i članku 25. stavku 1. Pravilnika, propisano je da se porezna osnovica povećava za 50% troškova osim troškova osiguranja, kamata i plaćenog poreza na cestovna motorna vozila i poreza na plovila, kao i naknada i pristojbi koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i slično) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća. 

Primjerice porezni obveznik koji je i obveznik PDV-a primi račun dobavljača tijekom 2018. godine u iznosu 126.000,00 kuna (prodajna cijena 100.000,00 + 25.000,00 PDV + 1.000,00 PPMV). Tijekom razdoblja korištenja prijevoznog sredstva za osobni prijevoz kroz pet godina porezni obveznik će ukupno povećati osnovicu poreza na dobit za 63.000,00 kuna, što znači da je osnovica za utvrđivanje porezno nepriznatog iznosa nabavna vrijednost s pripadajućim PDV-om, odnosno ukupan iznosa računa. U konkretnom slučaju, porezni obveznik koji je u sustavu PDV-a osnovicu poreza na dobit uvećava također za 63.000,00 kuna, polazeći od 50% troška nabave odnosno 50.500,00 kuna (101.000,00 x 50% = 50.500.00) te za pripadajući PDV, odnosno za 50% ukupnog pretporeza 12.500,00 kuna (25.000,00 X 50% = 12.500,00). Kako bi se navedeni izračun mogao utvrditi tijekom razdoblja korištenja prijevoznog sredstva za osobni prijevoz, za porezne potrebe uputno je dio nepriznatog pretporeza posebno evidentirati kao dio nabavne vrijednosti sredstva, a koji će uvećavati osnovicu poreza na dobit tijekom razdoblja korištenja takvog prijevoznog sredstva. Prema navedenom primjeru, obveznik koji nije u sustavu PDV-a ili primjenjuje podjelu pretporeza (tzv. proratu) uvećat će poreznu osnovicu tijekom razdoblja korištenja prijevoznog sredstva za osobni prijevoz za 63.000,00 kuna (126.000,00 x 50%) odnosno za isti iznos.

Međutim, ako se na temelju korištenja motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz obračunava plaća nekoj osobi prema članku 22. Pravilnika o porezu na dohodak neovisno na koji način (1% od nabavne vrijednosti ili 20% od mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam ili prema opsegu stvarnog korištenja), u tom se razdoblju ne uvećava osnovica poreza na dobit za 50% troškova korištenja tog motornog vozila odnosno sredstva za osobni prijevoz. 

Vezano uz priznavanje troškova korištenja sredstava za osobni prijevoz upućujemo na mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave, KLASA: 410-10/18-01/01, URBROJ: 513-07-21-01/18-1 od 27. ožujka 2018. 

Ostatak teksta iz Upute za 2017. primjenjuje se na odgovarajući način. 

 

Redni broj 16 (PD) ili redni broj 42 (PD-NN): Kamate između povezanih osoba

U odnosu na Uputu iz 2017. izmjena na ovom rednom broju odnosi se na utvrđivanje kamate sukladno članku 37. Pravilnika o porezu na dobit odnosno prema Odluci o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba, koju je objavio ministar financija.

Sukladno Odluci o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 132/17) kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba iz članka 14. stavka 3. Zakona o porezu na dobit za 2018. godinu utvrđena je u iznosu od 4,55%.

Ostatak teksta iz Upute za 2017. primjenjuje se na odgovarajući način. 

 

Redni broj 20 (PD): Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznati rashod 

Tekst naveden u Uputi za 2017. godinu nadopunjuje se napomenom kako je tijekom 2018. godine stupio na snagu Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 68/18). Stoga je člankom 33. stavkom 9. Pravilnika propisano kako će se mogući otpisi razmatrati primjenom članka 9. stavka 8. Zakona i članka 33. stavka 3. Pravilnika i nakon što se utvrdi nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje.

U odnosu na Uputu za 2017. godinu točka c) otpisi kreditnih institucija tijekom 2017. – jednokratna mjera, mijenja se i glasi: 

c. Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku 

Članak 43. stavak 1. Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 32/17) propisuje kako u roku od 12 mjeseci od otvaranja postupka izvanredne uprave, izvanredni povjerenik uz suglasnost vjerovničkog vijeća može predložiti namirenje vjerovnika nagodbom. Prema stavku 5. toga članka nagodbom se među ostalim predviđa i smanjenje obveza dužnika odnosno otpis. 

Prema članku 9. stavku 9. Zakona, porezno priznatim rashodom smatraju se otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja.

Slijedom navedenog, otpisi koje izvrše vjerovnici u okviru nagodbe utvrđene u skladu s Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku su porezno priznati rashod kod vjerovnika, neovisno o tome je li riječ o otpisu potraživanja iskazanih u prihodima za isporučena dobra i obavljene usluge ili o otpisu financijske ili druge imovine. Međutim, obzirom da može biti riječ o složenim postupcima u određenim slučajevima bit će potrebno zatražiti obrazloženje od poreznog obveznika kako bi se utvrdio točan iznos otpisa iz članka 9. stavka 9. Zakona. Navedeno bit će potrebno kako bi se kao porezno priznati rashod utvrdio samo onaj iznos koji je utvrđen u skladu sa Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.

Nadalje, napominjemo kako je u postupku priznavanja otpisa potraživanja potrebno uzeti u obzir da je dio potraživanja već u prethodnim poreznim razdobljima bio porezno priznat temeljem članka 9. stavka 1. Zakona, kako ne bi došlo do dvostrukog umanjenja porezne osnovice. 

U Uputi za 2017. godinu dodaje se točka d) koja glasi: 

d. jednokratni otpisi u 2018.

Tijekom 2018. godine donijet je Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama (Narodne novine, broj 62/18) prema kojemu su vjerovniku otpisi dospjelog duga i troška, ukupan iznos do 10.000,00 kuna, kao i pripadajuće dospjele kamate iskazane u prihodima, porezno priznate.

Ostatak teksta iz Upute za 2017. primjenjuje se na odgovarajući način. 

 

Redni broj 34.2 (PD) ili 51.2 (PD-NN): Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte

Uz tekst naveden u Uputi za 2017. godinu napominje se kako Zakon o državnoj potpori za istraživačko–razvojne projekte (Narodne novine, broj 64/18) koji je stupio na snagu 26. srpnja 2018. godine uređuje uvjete za dodjeljivanje državne potpore za istraživačko-razvojne projekte u kategoriji horizontalne potpore za istraživanje i razvoj, nadležnosti tijela u pogledu dodjele državnih potpora za istraživačko-razvojne projekte, postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za ostvarivanje prava, vođenje evidencija i izvještavanje te druga pitanja vezana uz ostvarivanje prava na potpore za istraživačko-razvojne projekte. Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko–razvojne projekte (Narodne novine, broj 9/19), kojim se propisuju postupci sukladno Zakonu o državnoj potpori za istraživačko–razvojne projekte, donijet je u 2019. godini te će se potpore sukladno navedenom Zakonu i Pravilniku ostvarivati u poreznim razdobljima od 2019. godine i nadalje. 

Ostatak teksta iz Upute za 2017. primjenjuje se na odgovarajući način. 

 

Redni broj 37 (PD) ili redni broj 54 (PD-NN): Preneseni gubitak 

Tekst naveden u Uputi za 2017. nadopunjuje se obrazloženjem prema kojemu porezni obveznik koji mijenja način utvrđivanja porezne osnovice tako da s obračuna prema članku 5. stavku 1. Zakona, prelazi na novčano načelo odnosno utvrđuje poreznu osnovicu prema članku 5. stavku. 7. Zakona (ili obrnuto) kao i porezni obveznik, fizička osoba, koji mijenja način oporezivanja i prelazi s obračuna poreza na dohodak na obračun poreza na dobit, a poreznu osnovicu utvrđuje prema članku 5. stavku 1. Zakona ili članku 5. stavku 7. Zakona, može koristiti prenesene porezne gubitke iz prethodnih poreznih razdoblja sukladno članku 17. Zakona. 

U tekstu navedenom u Uputi za 2017. zadnja rečenica briše se. Ostatak teksta iz Upute za 2017. primjenjuje se na odgovarajući način. 

 

Redni broj 45 (PD) ili redni broj 62 (PD-NN): Ukupne olakšice i oslobođenja za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara 

Uz tekst naveden u Uputi za 2017. godine napominje se kako se pri podnošenju prijave poreza na dobit za 2018. godinu, područja I. skupine jedinica lokalne samouprave utvrđuju prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17) i Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 132/17).

Ostatak teksta iz Upute za 2017. primjenjuje se na odgovarajući način. 

 

Redni broj 49.1 (PD) ili redni broj 65.1 (PD-NN): Mikropoduzetnici uz primjenu umanjene stope za 50%

Tekst naveden u Uputi za 2017. godinu nadopunjuje se izmjenama Zakona o poticanju ulaganja tako da sada točka a) glasi:

a) uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s investicijskim projektom unutar razdoblja od tri godine od početka ulaganja (članak 8. stavak 1. Zakona o poticanju ulaganja) i/ili unutar razdoblja od jedne godine nakon početka investicije (članak 8. stavak 1. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja) ili

Ostatak teksta iz Upute za 2017. primjenjuje se na odgovarajući način. 

 

Redni broj 49.2 (PD) ili redni broj 65.2 (PD-NN): Olakšica uz umanjenje stope za 50%

Tekst naveden u Uputi za 2017. nadopunjuje se izmjenama Zakona o poticanju ulaganja tako da se dodaje nova točka b) koja sada glasi:

b) uz uvjet otvaranja najmanje deset novih radnih mjesta povezanih s investicijom (ulaganjem) u centre za razvoj informacijsko-komunikacijskih sustava i softvera (članak 9. stavak 1. Zakona o poticanju ulaganja) ili

Točka b) iz Upute za 2017. sada postaje točka c), a tekst te točke se ne mijenja kao ni ostatak teksta koji se primjenjuje na odgovarajući način. 

Mišljenje dao: Porezna uprava
Izdanje:



Povratak na mišljenja...


Pretplatnik
Obračun putnih troškova i ostalih nadoknada (1)