Primili smo upit obveznika poreza na dohodak M. P., koji se odnosi na porezni tretman kamata isplaćenih po osnovi zakašnjele isplate plaće. Plaće su poreznom obvezniku isplaćene po sudskim presudama ovrhom i to u razdoblju 1994. do 1997. godine. Nastavno odgovaramo.
Člankom 43. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 109/93.) koji se na utvrđivanje i oporezivanje dohotka fizičkih osoba primjenjivao u 1994. godini bilo je propisano da predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava i uplaćuje poslodavac odnosno isplatitelj dohotka, prilikom svake isplate dohotka. Dohodak od nesamostalnog rada činio je ukupan iznos plaće koja je isplaćena posloprimcu tijekom svakog mjeseca kalendarske godine kao poreznog razdoblja, a predujam poreza na dohodak obračunavao se po stopama koje su važile na dan isplate dohotka.
Člankom 4. Pravilnika o načinu obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada – plaća i mirovina (Nar. nov., br. 113/93. i 35/95.) koji je donesen na temelju navedenog Zakona, bile su propisane odredbe o plaći u slučaju zakašnjele isplate. Tim odredbama Pravilnika bilo je propisano da ako je poslodavac s posloprimcem zaključio pisani ugovor o pozajmici plaće, pa je plaću isplatio sa zakašnjenjem, obveza poreza je dospjela u trenutku kada je plaća trebala biti isplaćena odnosno na dan od kojega su se obračunavale kamate po ugovoru. U tom slučaju kamate isplaćene posloprimcu na temelju ugovora o pozajmici nisu se smatrale plaćom, pa nisu podlijegale oporezivanju.
Međutim, ako je poslodavac posloprimcu plaću isplatio sa zakašnjenjem, a ugovor o pozajmici plaće nije bio zaključen, plaćom su se smatrale i obračunate kamate. Ukupna plaća (uključujući i kamate) oporezivala se u trenutku isplate na propisani način.
Člankom 41. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 25/95. – pročišćeni tekst, 52/95. – ispravak i 106/96.) koji se na utvrđivanje i oporezivanje dohotka fizičkih osoba primjenjivao u 1996. i 1997. godini bilo je propisano da kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza na plaću obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac odnosno isplatitelj dohotka, prema propisima koji važe na dan isplate. Porezna osnovica bila je propisana kao iznos svih primitaka od nesamostalnog rada, umanjena za propisane izdatke i za iznos mjesečnog osobnog odbitka.
Člankom 22. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 104/95., 109/96.) koji je donesen na temelju toga Zakona, bilo je propisano da se plaćom u smislu toga Zakona i Pravilnika smatraju svi primici po osnovi nesamostalnog rada odnosno svi priljevi koji posloprimcu pritječu na temelju rada (prijašnjeg, sadašnjeg, budućeg), bez obzira pod kojim su nazivom ili u kojem obliku ostvareni.
Člankom 26. toga Pravilnika bilo je propisano da se, ako je poslodavac isplatio posloprimcu plaću sa zakašnjenjem, a porez na plaću nije uplatio u trenutku kada je plaća trebala biti isplaćena, plaćom smatraju i kamate. Ukupna plaća (uključujući i kamate) oporezivala se u trenutku isplate prema tada važećim propisima.
U skladu s navedenim odredbama propisa o porezu na dohodak koji su se na utvrđivanje i oporezivanje dohotka primjenjivali u razdoblju od 1994. do 1997. godine, kamate koje su poslodavci isplaćivali posloprimcima odnosno radnicima i to po osnovi zakašnjele isplate plaće, smatrale su se primitkom od nesamostalnog rada i podlijegale u cijelosti obračunu, obustavi i uplati predujma poreza na dohodak, ako nisu bili ispunjeni propisani uvjeti po kojima se isplaćene kamate po toj osnovi nisu smatrale plaćom.
