RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

Porezni tretman isplate naknada za rad na tržišnim projektima

Broj: 410-01/12-01/1983 od 05.09.2012.

Na dostavljeni upit Instituta za turizam u svezi preporučenog načina isplate autorskih honorara za rad na tržnim projektima (prihodi od vlastite djelatnosti), budući da se u dosadašnjoj praksi Institut oslanjao na Pravilnik o osnovama financiranja znanstveno istraživačkih instituta, te je između ostalog svojim radnicima za rad na projektu isplaćivao autorske honorare od kojih je utvrdio drugi dohodak, u nastavku odgovaramo:

Člankom 14. stavkom 1. točkom 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11. i 22/12., dalje: Zakon) propisano je da se primitcima od nesamostalnog rada (plaćom) smatraju svi primitci koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a to su:

1.1. plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa,
1.2. primitci po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa,
1.3. plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba,
1.4. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa i osiguranja njihove imovine,
1.5. svi drugi primitci koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi ugovora o radu ili drugog akta kojim se uređuje radni odnos.

Prema članku 11. stavku 3. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10., 137/11. 61/12., dalje: Pravilnik) primitci od nesamostalnog rada (plaća) jesu svi primitci koje poslodavac odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plaće) u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona po osnovi obavljenog rada prema stavcima 1. i 2. toga članka, neovisno o tome pod kojim su nazivom ili drugim ugovornim odnosom ugovoreni i isplaćeni. Naime, člankom 8. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11.) propisuje se da se radni odnos zasniva ugovorom o radu. Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

Člankom 11. stavcima 4. i 5. Pravilnika propisane su iznimke, prema kojima se primitcima od nesamostalnog rada (plaćom) ne smatraju primitci po osnovi autorskih naknada koje poslodavci i isplatitelji tih primitaka isplaćuju svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. stavka 1. i članka 14. stavka 3. Zakona, pod uvjetom da se autorske naknade isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih između poslodavca/isplatitelja primitaka od nesamostalnog rada (plaće) i tih osoba za autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji uređuju autorska i srodna prava. Tako isplaćene autorske naknade, prema članku 32. stavku 1. Zakona, smatraju se drugim dohotkom.

Sukladno članku 11. stavku 6. Pravilnika isplaćene autorske naknade smatra se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom) prema članku 14. Zakona, ako poslodavci/isplatitelji primitka nesamostalnog rada, za autorska djela utvrđena ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje rad i radni odnos na osnovi ugovorenog opisa rada radnika, odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1. Zakona kod poslodavca/isplatitelja primitka (plaće), odnosno kad radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 14. stavka 1. Zakona stvara autorsko djelo radom u radnom odnosu, izvršavajući svoje obveze ili po uputama svoga poslodavca.

Prema članku 75. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (Nar. nov., br. 167/03., 79/07. i 80/11.), autorsko djelo stvoren u radnom odnosu po istom zakonu označava djelo koje za vrijeme trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca stvori autor – zaposlenik izvršavajući svoje obveze ili po uputama toga poslodavca. Odnosi u pogledu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu uređuju se Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos. Ako se u izvršavanju obveza iz radnog odnosa stvaraju autorska djela, ugovorom o radu određuje se, između ostalog, stječe li poslodavac pravo na iskorištavanje autorskog djela, te posebice, ako ga stječe, opseg i trajanje prava iskorištavanja autorskog djela. Ako Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radin odnos nije drukčije određeno, autorsko pravo na autorskom djelu zadržava autor bez ograničenja.

Pretpostavka je da ugovor o radu, odnosno radno-pravna dokumentacija (kolektivni ugovor, sistematizacija poslova, opis radnih mjesta, zakonski propisi i podzakonski akti koji uređuju područje rada i slično) sadrži bitna obilježja poslova, odnosno prava i obveze radnika, iz kojih primjerice proizlazi da ne postoje nikakvi poslovni rizici za radnika, radnik ulaže u poslovni proces samo svoj rad (fizički i/ili umni), poslodavac u pravilu određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada, radnik je obvezan raditi s određenim učinkom, unaprijed se utvrđuje visina isplate koja je u pravilu vezana za radno vrijeme, dogovara se u pravilu trajanje rada radnika na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme, poslodavac preuzima na svoj teret izdatke koji radniku nastaju u radu ili obavljanju poslova, poslodavac stavlja na raspolaganje sredstva rada, poslodavac isplaćuje naknadu plaće radniku i za vrijeme kada ne radi zbog bolovanja, godišnjeg odmora, slobodnih dana, stručnog usavršavanja u interesu poslodavca i slično.

Državni inspektorat u svom rješenju nakon obavljenog nadzora kod određenog poreznog obveznika između ostalog navodi: „Ograničenja za sklapanje nekih drugih ugovora (u ovom slučaju autorskih ugovora) i potrebe sklapanja ugovora o radu proizlaze iz Zakona o radu kao općeg propisa radnog prava, prema kojem radnik nesamostalno i osobno obavlja određene poslove za poslodavca, prema uputama poslodavca sa sredstvima rada poslodavca, dakle riječ je o radnom odnosu (bez obzira kako su ugovorne strane nazvale ugovor), pa se stoga ne može prihvatiti stajalište žalitelja da je sloboda ugovornih strana u izboru toga hoće li za obavljanje određenih poslova sklopiti ugovor o radu ili autorske ugovore, te da ta sloboda nije ničim ograničena, jer između ova dva ugovora postoje suštinske razlike.“

Također, u svezi pitanja autorskih naknada, autorskog djela, ugovora o autorskom djelu, ugovora o djelu i slično mjerodavno je mišljenje tijela u čijoj su nadležnosti navedene problematike, tako Državni zavod za intelektualno vlasništvo u svom mišljenju između ostalog navodi da je autor osoba koja je stvorila, koja stvara ili će ostvariti autorsko djelo, autor nije osoba koja obavlja poslove vezane za pojedino radno mjesto.

Pravilnikom o osnovama financiranja znanstvenoistraživačkih instituta (Nar. nov., br. 38/97. i 28/99.) propisuju se osnove stjecanja i raspodjele sredstava za izvedbu Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa, te ostali čimbenici za određivanje novčane podloge rada javnih instituta, te drugih instituta i tehnoloških centara u vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske, način na koji ministar znanosti i tehnologije utvrđuje broj radnih mjesta za koje se plaće i druga primanja osiguravaju u proračunu Republike Hrvatske, te ostala pitanja u svezi s osnovama financiranja znanstvenoistraživačke djelatnosti na institutima. Prema članku 6. stavku 1. toga Pravilnika javni instituti čije se financiranje osigurava iz proračuna Republike Hrvatske za potrebe izvedbe Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa, mogu ugovoriti programe, projekte, ekspertize i druge poslove u skladu sa svojim statutom, ako ti poslovi ne ometaju provedbu Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa. Prihode ostvarene prema članku 6. stavku 1. toga Pravilnika institut će, a temeljem posebnog općeg akta, raspodijeliti prema sljedećem:

- 10% za unapređenje djelatnosti instituta, nabavku opreme, investicije ili investicijsko održavanje. Sredstva raspoređuje ravnatelj, o čemu redovito izvješćuje upravno vijeće instituta,
- 5% za unapređenje rada zavoda, odnosno laboratorija, za nabavku opreme, investicije ili investicijsko održavanje,
- 10% za pokriće dijela troškova poslovanja instituta: troškovi hladnog pogona, održavanje, povećanje plaća zaposlenika i dr. Sredstva raspoređuje ravnatelj, o čemu redovito izvješćuje upravno vijeće instituta,
- 5% za pokriće dijela troškova poslovanja zavoda, odnosno laboratorija: troškovi hladnog pogona, održavanje, povećanje plaća zaposlenika koji izravno ne sudjeluju u radu na projektu i dr. Sredstva raspoređuje predsjednik zavoda, odnosno laboratorija, uz suglasnost ravnatelja,
- 70% sredstava koristi se za izvođenje projekata, plaćanje sudionika na projektu, putovanja, plaćanje kotizacija, objavljivanje radova i dr. Sredstva raspoređuje voditelj projekta uz suglasnost ravnatelja. Za plaće i naknade sudionika na projektu ne može se rasporediti više od 50% ovog iznosa.

Člankom 8. toga Pravilnika propisano je da se odredbe članka 7. ne primjenjuju na ugovore o izvedbi projekata i programa u svezi s provedbom Nacionalnog znanstvenoistraživačkog programa a koji se financiraju iz Državnog proračuna.

Temeljem navedenog, ako poslodavac/isplatitelj plaće isplaćuje svojem radniku/osobi koja ostvaruje plaću naknadu za autorska djela utvrđena ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje rad i radni odnos, ako autorska djela proizlaze iz ugovorenog opisa rada radnika/osobe koja ostvaruje plaću kod poslodavca/isplatitelja plaće odnosno ako autorsko djelo radnik/i osoba koja ostvaruje plaću stvara radom u radnom odnosu izvršavajući svoje obveze ili po uputama svoga poslodavca, isplaćene naknade smatraju se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom) prema članku 14. Zakona. U konkretnom slučaju, napominjemo da je Pravilnikom o osnovama financiranja znanstvenoistraživačkih instituta propisan samo način raspodjele prihoda, ali ne i način oporezivanja plaća i naknada koje se isplaćuju fizičkim osobama – sudionicima na projektu budući da je isto propisano poreznim propisima, u nadležnosti Porezne uprave, a također se ne utvrđuje da li se radi o autorskom djelu ili ne, budući da je za siti nadležan Državni zavod za intelektualno vlasništvo.

Mišljenje dao: Porezna uprava
Izdanje: Pravo i porezi



Povratak na mišljenja...


Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)