RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

Pojašnjenja kod obveze fiskalizacije pratećih dokumenata

Broj: 410-01/20-01/1199 od 30.07.2020.

Zaprimili smo vaš dopis u kojem tražite dodatna pojašnjenja vezana za obvezu fiskalizacije pratećih dokumenata kako slijedi:

1. primjer: Kupc je dostavio e-mailom odgovor s narudžbom na ponudu sastavljenu u e-mailu koja u trenutku dostave nije oblikovana u formi pratećeg dokumenta. Postavlja se pitanje obveze fiskalizacije pratećih dokumenata kada obveznik fiskalizacije postupa na jedan od sljedećih načina:

a. dostavlja kupcu prihvat narudžbe u odgovoru putem e-maila u slobodnoj formi s podacima o plaćanju,

b. prihvat narudžbe obavlja na sastanku s kupcem potpisom ugovora o prodaji dobara/usluga (sadrži podatak o plaćanju),

c. kao prodavatelj ovjerava ugovor o prodaji s elementima "podataka o plaćanju" kod javnog bilježnika (kupac nije prisutan).

2. primjer: Obveznik fiskalizacije (prodavatelj) prodaje svoje proizvode putem web shopa kojim upravlja drugi porezni obveznik (posrednik) pri čemu se za kupca kreira košarica proizvoda te se isti plaćaju kreditnom karticom. prodavatelj dobiva obavijest o zaprimanju narudžbe od posrednika, nakon čega prodavatelj priprema narudžbu te isporučuje proizvode i ispostavlja račun za proizvode. Posrednik dostavlja proizvode kupcu pri čemu obavlja naplatu za prodavatelja, a prodavatelj izdaje račun za isporuku. Postavljaju se sljedeća pitanja:

a. Je li prodavatelj dužan fiskalizirati račun za prodaju s obzirom da će mu sredstva koja je naplatio od kupca posrednik uplatiti na transakcijski račun (umanjeno za trošak provizije i dostave)?

b. Smatra li se potvrda narudžbe pratećim dokumentom koji je potrebno fiskalizirati te tko je dužan fiskalizirati takav dokument u ovom slučaju?

c. S obzirom da posrednik (web shop) pored usluge naplate proizvoda za prodavatelja vrši i uslugu dostave, smatra li se on kurirskom službom odnosno odnosi li se izuzeće za prodaju u poštanskom prometu iz članka 5. stavka 7. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom i na naplatu putem web shopa?

3. primjer: Obveznik fiskalizacije A izdaje prateće dokumente (npr. otpremnicu za gorivo) svojem kupcu pravnoj osobi B s kojim ima isključivo ugocoreno transakcijsko plaćanje tih računa. Međutim, povremeno radnici kupca B kupuju u poslovnicama obveznika fiskalizacije A i putem gotovine. Postavljaju se pitanja:

a. Da li zbog povremenog dualnog plaćanja (transakcijskog i gotovinskog) obveznik fiskalizacije A ima obvezu fiskalizacije svih pratećih dokumenata iako će 99% prometa isljučivo naplaćivati transakcijskim putem od kupca B?

b. DA li obveznik fiskalizacije A mora dostaviti podatak o poslovnom prostoru i oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta?

c. Ako obveznik fiskalizacije A mora dostaviti te podatke, za koje poslovnice je to obvezan učiniti (za sve poslovnice ili za one u kojoj ispostavlja otpremnice)?

U nastavku dostavljamo odgovor.

Sukladno odredbi članka 27.a Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, br. 133/12, 115/16, 106/18, 121/19; dalje u tekstu:Zakon) propisano je da ako obveznik fiskalizacije iz bilo kojeg poslovnog razloga prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju na njemu mora vidno pisati "OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN". Člankom 27.b Zakona propisane su odredbe koje se odnose na uvođenje obveze fiskalizacije izdavanja računa za prateći dokument (dalje u tekstu: fiskalizacija pratećeg dokumenta). Tako je navedenim člankom Zakona propisano da je obveznik fiskalizacije dužan provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta (ponuda, narudžba i slično) na kojem navodi podatke o plaćanju iz članka 27.a Zakona, a koji se izdaje kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge već započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći.

Obveza fiskalizacije za prateće dokumente postoji kada su ispunjeni sljedeći zakonom propisani uvjeti:

1. prateći dokument sadrži podatke o plaćanju (primjerice izraženu cijenu usluge ili proizvoda) i napomenu "OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN" i

2. isporuka proizvoda ili obavljanje usluge je započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći.

Vezano za 1. primjer odgovaramo kako obveznik fiskalizacije koji izdaje prateći dokument na kojem su navedeni podaci o plaćanju i napomena "OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN" pri čemu isporuka proizvoda ili obavljanje usluga nije započelo ili nije sasvim izvjesno da će do toga doći, nije dužan provesti fiskalizaciju pratećeg dokumenta. U suprotnom, ako su ispunjeni prethodno navedeni zakonom propisani uvjeti, obveznik fiskalizacije dužan je provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta. Nadalje, sukladno članku 27.b stavku 2. Zakona propisano je kako je obveznik fiskalizacije, radi provedbe postupka fiskalizacije pratećeg dokumenta, dužan omogućiti korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje poruka o pratećem dokumentu iz članka 27.b stavka 1. Zakona te omogućiti vezu (internet) za elektroničku razmjenu podataka s Ministarstvom financija, Poreznom upravom. Nadalje,člankom 41.a stavkom 2. Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, br. 146/12, 46/17, 70/20; dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je kako se na korištenje programske podrške te razmjenu podataka iz članka 41.a stavka 1. Pravilnika odgovarajuće primjenjuju odredbe članaka 8. do 13. i 15. do 18. Pravilnika. Navedeno znači da obveznik fiskalizacije prilikom izdavanja pratećeg dokumenta iz članka 27. b Zakona elektronički potpisuje elemente pratećeg dokumenta te ih dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem uspostavljanja elektroničke veze. Ministarstvo financija, Porezna uprava provjerava jesu li dostavljeni svi propisani elementi pratećeg dokumenta te provjerava jesu li potpisani ispravnim digitalnim certifikatom. Ako je sve navedeno ispunjeno, Ministarstvo financija, Porezna uprava elementima pratećeg dokumenta određuje Jedinstveni identifikator računa te isti vraća obvezniku fiskalizacije putem uspostavljene elektroničke veze.

Nadalje, istim člankom Pravilnika propisano je kako prateći dokument iz članka 27.b Zakona osim napomene  "OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN" mora sadržavati sljedeće podatke:

  1. OIB obveznika fiskalizacije
  2. broj pratećeg dokumenta
  3. datum i vrijeme izdavanja
  4. JIR
  5. zaštitni kod obveznika fiskalizacije i
  6. ukupan iznos iskazan na pratećem dokumentu.

Isto tako, propisano je da se broj pratećeg dokumenta iskazuje u tri dijela:

  1. numerički broj pratećeg dokumenta
  2. oznaka poslovnog prostora
  3. oznaka naplatnog uređaja.

Postupak fiskalizacije pratećeg dokumenta propisan je člankom 41.c Pravilnika gdje je, među ostalim, propisano da se za isto na odgovarajući način prmjenjuju odredbe članka 23. do 30. Pravilnika. Nadalje, propisano je da se sukladno članku 26. Pravilnika razmjena podataka između Centralnog informacijskog sustava i pristupne točke obveznika fiskalizacije odvija putem web servisa korištenjem XML poruka pri čemu je format poruke podatkovnog skupa zahtjeva i odgovara za fiskalizaciju pratećeg dokumenta specificiran kroz XML shemu iskazanu u Privitku 4. Pravilnika.

Dakle, bitno je napomenuti kako Zakonom i Pravilnikom nije propisano na koji način obveznik fiskalizacije može, u predmetnom slučaju, dostaviti /obaviti prihvat narudžbe kupcu (putem e-pošte i slično), već je propisano da obveznik fiskalizacije za prateći dokument kod kojeg su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za fiskalizaciju pratećeg dokumenta, mora provesti postupak fiskalizacije pratećeg dokumenta primjenjujući prethodno navedene odredbe Zakona i Pravilnika.

Vezano za 2. primjer odgovaramo kako je člankom 62. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20; dalje u tekstu OPZ) propisano da su porezni obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. Nadalje, stavkom 2. istog članka OPZ-a propisano je da se računom za potrebe oporezivanja smatra i svaka isprava kojom se obračunavaju  isporuke bez obzira na to u kojem obliku i pod kojim nazivom je izdana. Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga naplaćuju u gotovini obvezni su promet iskazivati potpuno, točno, pravodobno i uredno putem naplatnih uređaja ili na drugi odgovarajući način. Nadalje, Zakonom je propisano kako su obveznici fiskalizacije koji račune naplaćuju sredstvima koja se smatraju prometom gotovine sukladno Zakonu obvezni provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa. U ovom slučaju, ako obveznik fiskalizacije (prodavatelj) izdaje račun kupcu koji se naplaćuje sredstvima  koja se smatraju prometom gotovine sukladno Zakonu u obvezi je provoditi prethodno navedeni postupak. Što se tiče obveze fiskalizacije narudžbe, obveznik fiskalizacije (prodavatelj) koji, prije izdavanja računa, izdaje prateći dokument na kojem su navedeni podaci o plaćanju i napomena  "OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN" pri čemu isporuka proizvoda ili obavljanje usluge je započela ili je sasvim izvjesno da će do toga doći, dužan je provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta.

Nadalje, u predmetnom slučaju, ako naplatu za isporuku proizvoda ili usluga obavlja posrednik prije same dostave proizvoda, takav promet podliježe obvezi fiskalizacije te će pri dostavi biti isporučen fiskaliziran račun ako je naplaćen sredstvima koja se smatraju prometom gotovine sukladno Zakonu. U ovom slučaju, obveznik fiskalizacije (prodavatelj) koji će račun izdati i fiskalizirati u svom poslovnom prostoru prije same dostave, manjak u blagajni će pravdati knjigovodstvenom dokumentacijom koju će priložiti u blagajni, dok će posrednik zaprimljena sredstva od kupca uplatiti na transakcijski račun obveznika fiskalizacije (prodavatelja).

Nadalje, u dijelu pitanja koje se odnosi na izuzeće od obveze fiskalizacije odgovaramo kako su izuzeća od obveze fiskalizacije propisana člankom 5. Zakona. Tako je propisano da se obveznikom fiskalizacije ne smatra porezni obveznik za ostvarene promete, među ostalim, u djelatnosti prodaje proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu. Navedeno izuzeće se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga u poštanskom prometu, putem pošte ili drugih sudionika registriranih za usluge dostave-kurirske tvrtke prema posebnim zakonskim odredbama koje propisuju načine obavljanja poštanskih usluga. Prodajom proizvoda ili usluga u poštanskom prometu odnosno poštanskim uslugama smatraju se one usluge propisane Zakonom o poštanskim uslugama (Narodne novine, br. 144/12, 153/13, 78/15, 110/19). Dakle, posrednik (web shop) koji za prodavatelja obavlja uslugu dostave proizvoda, ako je registriran po posebnom propisu o poštanskim uslugama, u tom slučaju radi se o prodaji  u poštanskom prometu, i takav promet ne podliježe obvezi provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa uz uvjet da se radi isključivo o dostavi po definiciji poštanskih usluga propisanih prethodno navedenim Zakonom. Međutim, bitno je napomenuti da se izuzeće od obveze fiskalizacije odnosi na račune za usluge dostave i na račune za proizvode koji se prodaju putem pošte i naplaćuju po pouzeću. Glede fiskalizacije pratećih dokumenata, u ovom slučaju posrednik je u obvezi provesti postupak fiskalizacije pratećeg dokumenta uz uvjete iz članka 27.a i 27.b Zakona.

Vezano za 3. primjer odgovaramo kako, sukladno prethodno navedenom, obveznik fiskalizacije provodi fiskalizaciju pratećih dokumenata kada su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za fiskalizaciju pratećeg dokumenta neovisno o načinu plaćanja računa koji se izdaje na temelju pratećeg dokumenta, primjerice kada obveznik fiskalizacije u svom poslovanju izdaje i naplaćuje račune i gotovinskim i transakcijskim putem. Međutim, napominjemo kako obveznici fiskalizacije koji su izuzeti od obveze fiskalizacije pratećih dokumenata sukladno članku 27.c Zakona su oni obveznici fiskalizacije, koji do trenutka izdavanja pratećih dokumenata, za isporučene proizvode ili obavljene usluge isključivo izdaju račune koji se naplaćuju transakcijskim putem. Isto tako, napominjemo kako je člankom 41.d Pravilnika propisano da se na izdavanje pratećeg dokumenta između poreznih obveznika koji su u sustavu poreza na dodanu vrijednost odnosno obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznika poreza na dobit prema posebnom propisu, koji račune naplaćuju sredstvima koja se ne smatraju prometom gotovine sukladno Zakonu, ako se na pratećem dokumentu navode podaci o plaćanju iz članka 27.a Zakona, ne provodi postupak fiskalizacije pratećih dokumenata sukladno članku 27.b Zakona.

Nadalje, obveznik fiskalizacije koji odluči ili koji ima poslovnu potrebu izdavanja pratećih dokumenata iz članka 27.b Zakona dužan je, za poslovni prostor u kojem bez propisane zakonske obveze koristi takav način poslovanja, dostaviti oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona, a sukladno članku 19. Zakona. Iz navedenog proizlazi da obveznik fiskalizacije dostavlja podatak o oznaci o izdavanju pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona za onaj poslovni prostor u kojem, bez propisane zakonske obveze, koristi mogućnost izdavanja pratećeg dokumenta za koji postoji obveza fiskalizacije pratećeg dokumenta.

Mišljenje dao: Porezna uprava
Izdanje:



Povratak na mišljenja...


Pretplatnik
Hrvatski računovodstveni sustav HSFI, MRS, MSFI i Tumačenja (1)