RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

Oporezivanje redovne rente za sina/kćer isplaćene kao dodatak na očevu rentu ostvarenu u inozemstvu

Broj: 410-01/16-01/1339 od 14.06.2016.

      Primili smo upit vezan za oporezivanje švicarske redovne rente za sina/kćer koja se isplaćuje zajedno s isplatom rente ocu (puna renta, kako je navedeno u prijevodu ovlaštenog sudskog tumača), počevši od 1.7.2011. kao mjesečna premija Saveznog invalidskog osiguranja, Ureda Al (za invalidsko osiguranje) za osiguranike s prebivalištem u inozemstvu (UAIE). Porezni obveznik, otac i stjecatelj navedenih renti tvrdi kako se radi o isplati švicarske mirovine i dodatka na mirovinu za djecu koji je ekvivalentan hrvatskom dječjem doplatku pa bi se trebao izuzeti od oporezivanja. Nastavno odgovaramo.
      U skladu s člankom 18. Ugovora sklopljenoga između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj 8/99), Republika Hrvatska ima pravo oporezivanja mirovina i drugih sličnih primanja hrvatskih poreznih rezidenata iz izvora u Švicarskoj Konfederaciji. U slučaju kada Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni, ima pravo oporezivanja određene vrste dohotka, potrebno je primjenom domaćih poreznih propisa utvrditi smatra li se odnosni primitak oporezivim dohotkom.
      Primicima po osnovi nesamostalnog rada, smatraju se između ostaloga mirovinske rente koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja te mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu, sukladno članku 14. stavku 2. točkama 3. i 5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14 i 136/15; dalje u tekstu: Zakon).
      Također, člankom 12. stavkom 4. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15; dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da se mirovinama rezidenata ostvarenima u inozemstvu smatraju mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji) na temelju prijašnjih uplata premija (doprinosa) koje su poreznom obvezniku umanjivale dohodak od nesamostalnog rada ako se u zemlji izvora te mirovine ne primjenjuje sustav obveznog mirovinskog osiguranja.
      Nadalje, člankom 15. stavkom 2. Zakona, propisani su primici koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a koji se ne smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada korisnika mirovine odnosno umirovljenika pa ni ne podliježu oporezivanju, no tim odredbama nije propisano da se mirovine, razlike mirovina i dodaci na mirovinu ne smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada umirovljenika.
      Primici koji se ne smatraju dohotkom i primici na koje se ne plaća porez na dohodak, taksativno su propisani člancima 9. i 10. Zakona, a između ostaloga, člankom 9. stavkom 2. točkom 2.7. Zakona, propisano je da se dohotkom ne smatraju novčani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica. Također, člankom 9. stavkom 1. točkom 2. Zakona, točkom 2.1.2. propisno je da se doplatak za djecu ne smatra dohotkom.
      Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom da ostvareni ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice (dohodovni cenzus po članu kućanstva u ovom trenutku iznosi 1.663,00 kn mjesečno) i da živi u kućanstvu s djetetom sukladno članku 16. Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15). Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće se zahtjevom o kojem odlučuje u prvom stupnju ustrojstvena jedinica Zavoda, prema prebivalištu odnosno stalnom boravku podnositelja zahtjeva.
      Pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima, između ostaloga, po osnovi socijalnih potpora kao što je doplatak za djecu sukladno članku 36. stavku 5. Zakona i članku 53. stavku 2. Pravilnika.
      Ukoliko se navedeni očev primitak koji isplaćuje osiguravatelj na temelju prijašnjih uplata može smatrati rentom koju isplaćuje osiguravatelj ne temelju prijašnjih uplata poslodavca pod uvjetom da su te uplate bile oslobođene oporezivanja ili ako se može smatrati mirovinom, primitak se smatra oporezivim pa se predujam obračunava, obustavlja i uplaćuje prema članku 45. Zakona.
      Porezni obveznici koji ostvaruju dodatne primitke uz primitke od nesamostalnog rada za koje smatraju da odgovaraju primicima koji su taksativno navedeni u Zakonu kao primici na koje se ne plaća porez na dohodak ili se ti primici ne smatraju dohotkom kao što su doplatci za djecu ili novčani dodaci uz mirovinu pod uvjetom da ih umirovljenicima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata, a za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica, obvezni su dostaviti vjerodostojne isprave, primjerice rješenje o pravu na doplatak za djecu ili rješenje o priznavanju prava na novčanu pomoć umirovljenicima o kojoj odlučuje gradski ured nadležan za poslove socijalne zaštite.
      S obzirom da se iz dostavljene dokumentacije može zaključiti da se radi o dodatku na osobnu mirovinu korisnika invalidske mirovine kojemu je izvor pravo iz mirovinskog osiguranja, a ne o obiteljskom primanju koje bi imalo obilježje doplatka za djecu prema hrvatskim propisima (novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom o doplatku za djecu, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece), mišljenja smo da se ne može prihvatiti tvrdnja da se radi o primicima koje bi mogli biti izuzeti od oporezivanja.

Mišljenje dao: Porezna uprava
Izdanje: Pravo i porezi



Povratak na mišljenja...


Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)