RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

Oporezivanje naknade štete i zateznih kamata

Broj: 410-01/17-01/3035 od 23.03.2018.

​U svezi upita poreznih obveznika, o poreznom tretmanu naknade štete i zateznih kamata koje se isplaćuju prema presudi Županijskog suda u Zagrebu tužitelju koji je bio u radnom odnosu kod tuženika, a zbog nedopuštenog otkaza ugovora o radu temeljem kojeg je tužitelj podnio Općinskom sudu zahtjev da odredi dan prestanka radnog odnosa i dosudi mu naknadu štete, u nastavku odgovaramo:

Prema članku 8. stavku 2. točki 5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu Zakon) dohotkom se ne smatraju primici ostvareni s osnova odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću. Stavkom 4. toga članka Zakona propisano je da se primici iz stavka 2. i 3. toga članka smatraju oporezivima, ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. stavka 2. Zakona.

Županijski sud u Zagrebu je odlučujući o žalbi tužitelja (bivšeg radnika), presudom utvrdio da je pravilnom primjenom materijalnog prava (iz članka 116. stavka 1. Zakona o radu, Narodne novine, br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 142/03, 123/03, 30/04, 68/05, 94/09, 149/09; dalje u tekstu ZoR) valjalo usvojiti zahtjev tužitelja za utvrđivanjem datuma prestanka radnog odnosa i dosuditi mu na ime naknade štete 214.483,32 kune, odnosno iznos tri posljednje prosječne mjesečne plaće tužitelja dok je bio u radnom odnosu kod tuženika. 

Naime, prema citiranom članku ZoR-a, ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje tri, a najviše osamnaest prosječnih mjesečnih plaća toga radnika isplaćenih u prethodna tri mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Slijedom navedenog, razvidno je da je isplaćena naknada štete u svezi s ostvarivanjem dohotka od nesamostalnog rada te se kao takva smatra oporezivim dohotkom od nesamostalnog rada. Naime, člankom 21. stavkom 1. Zakona propisani su primici koji se smatraju primicima ostvarenim po osnovi nesamostalnog rada (plaćom). Prema stavku 1. točki 1. toga članka to su svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, a između ostalog, plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa bez obzira na sadašnji status te osobe – umirovljenik ili neki drugi status, i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos, odnosno raskinut ugovor o radu ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa te svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku vezano uz radni odnos i odnos poslodavca i radnika bez obzira na oblik i način isplate ili temelja za isplatu, osim ako je Zakonom drukčije uređeno.  

U skladu s navedenim, kako se u konkretnom slučaju radi o isplati naknade štete temeljem sudskog raskida ugovora o radu, koja je dakle u svezi s gospodarstvenom djelatnošću te fizičke osobe, takvu naknadu treba smatrati primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 21. Zakona, a koji podliježe obračunu, obustavi i uplati predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak na način propisan člankom 24. Zakona. Stoga, isplatitelj primitka od nesamostalnog rada obvezan je obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak, prilikom isplate naknade štete. 

Nadalje, prema članku 22. stavku 3. Zakona ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće i mirovine iz članka 21. Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima plaću ili mirovinu po sudskoj presudi, sudskoj nagodbi ili izvansudskoj nagodbi, propisane zatezne kamate isplaćene po toj osnovi ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju. Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se niti zatezne kamate isplaćene na temelju arbitražnih odluka u skladu s posebnim propisom, zatezne kamate isplaćene prema rješenju službeničkih sudova te zatezne kamate isplaćene na temelju nagodbi sklopljenih u postupcima za mirno rješenje spora do visine zakonske stope zateznih kamata.

Stoga, zatezne kamate koje se obračunavaju na iznos naknade štete prema sudskoj presudi, odnosno primitka od nesamostalnog rada (plaće) i to od trenutka kada je tužitelju prestao radni odnos kod tuženika (od 15. srpnja 2007. do isplate naknade štete), ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju.

Vezano uz upit da li se dosuđeni iznos smatra bruto ili neto primitkom, budući da u presudi Županijskog suda u Zagrebu to nije navedeno, napominjemo da Porezna uprava nije nadležna za tumačenje presuda suda. Međutim, napominjemo da je sukladno članku 433.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst i 25/13) propisano da kad utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan utužiti u tom iznosu. Ako utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa ne navodeći da zahtijeva bruto iznos, smatra se da je utužio bruto iznos. Iznimno, ako su plaćeni porez, prirez i doprinosi za individualnu kapitaliziranu štednju, radnik je dužan izrijekom navesti da zahtijeva neto iznos.

Mišljenje dao: Porezna uprava
Izdanje:



Povratak na mišljenja...


Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)