RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

Oporezivanje kapitalnih dobitaka i dinamika plaćanja predujmova

Broj: 410-01/15-01/4725 od 06.04.2016.

        Pitanje u vezi upita o poreznom tretmanu kapitalnih dobitaka i dinamici plaćanja predujma poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka.

        Člankom 30. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., Odluka USRH - 120/13., 125/13., 148/13., Odluka USRH - 83/14., 143/14., 136/15., dalje u tekstu: Zakon) propisano je da se dohotkom od kapitala smatraju primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, kapitalni dobici i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.

        Oporezivanje kapitalnih dobitaka propisano je čl. 30. st. 16. Zakona prema kojem dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka čini razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednost. Stavkom 17. istog članka Zakona propisano je da se primicima iz st. 16. smatraju primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (u daljnjem tekstu: financijska imovina) odnosno primici od:

  1. prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uključivo i udjela u
  2. kapitalu trgovačkih društava i drugih vrsta udruživanja čiji e način raspolaganja udjelima usporediv s takvim društvima
  3. instrumenata tržišta novca, 
  4. jedinica u subjektima za zajednička ulaganja,
  5. izvedenica,
  6. razmjernog dijela likvidacijske mase u slučaju likvidacije investicijskog fonda te ostali primici ostvareni od vlasničkih udjela u slučaju likvidacije, prestanka ili istupa.

Otuđenjem financijske imovine smatra se, sukladno odredbi članka 30. stavka 18. Zakona, prodaja, zamjena, darovanje i drugi prijenos.

Prema st. 19. istog članka Zakona otuđenjem se ne smatra:

  1. prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond,
  2. zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja kao i zamjena vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata drugim ili drugima vrijednosnim papirima, odnosno financijskim instrumentima te stjecanja vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri čemu u svim slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine,
  3. podjela dionica istog izdavatelja pri čemu ne dolazi do promjene temeljnog kapitala niti novčanog tijeka,
  4. zamjena udjela između investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fonda, odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine,
  5. otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

        Dohodak od kapitala po osnovi primitaka ostvarenih od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja utvrđuje se prema čl. 30. st. 21. Zakona u visini ostvarenih, odnosno realiziranih prinosa umanjenih za troškove upravljanja investicijama, odnosno troškove upravljanja imovinom investicijskog fonda (neto prinos), odnosno kod diskontnih vrijednosnih papira i obveznica bez kupona, u visini razlike između otkupne vrijednosti pri emisiji i realizirane vrijednosti pri dospijeću ako otkupitelj drži vrijednosni papir do njegova dospijeća.

        Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ostvarenih od ulaganja financijske imovine u portfelje, sukladno propisu koji uređuje tržište kapitala, utvrđuje se u trenutku realizacije prinosa iz portfelja umanjenog za troškove upravljanja portfeljem (neto prinos).

        Člankom 30. st. 22. Zakona propisano je da se dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz čl. 36. st. 7. Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon tri godine od dana nabave odnosno stjecanja te imovine.

        Međutim, čl. 41. st. 22. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/0.9, 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13., 157/14., 137/15., dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da ako se naknadno otuđi financijska imovina koja je stečena otuđenjem između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji te drugih članova uže obitelji iz čl. 36. st. 7. Zakona i/ili otuđenjem između razvedenih bračnih drugova koje je u neposrednoj svezi s razvodom braka i/ili otuđenjem koje je u neposrednoj svezi s nasljeđivanjem, po osnovi kapitalne dobiti koja se pri tom ostvari utvrđuje se dohodak od kapitala, pri čemu se danom stjecanja financijske imovine smatra dan prvotnog stjecanja kada je primijenjeno izuzeće od oporezivanja.

        Ako je financijska imovina stečena darovanjem i otuđena u roku od tri godine od dana nabave, otuđitelju se utvrđuje dohodak od kapitala na način iz čl. 30. st. 16. Zakona odnosno kao razlika između ugovorene prodajne cijene odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti. U slučaju stjecanja financijske imovine darovanjem, danom nabave financijske imovine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave.

        Kapitalni gubici se sukladno odredbi čl. 30. st. 24. Zakona mogu odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini, pri čemu se isti iskazuje najviše do visine porezne osnovice, a mogu se priznati samo ako su ostvareni temeljem financijske imovine stečene od 1. siječnja 2016. i ako su ostvareni u roku od 3 godine od dana nabave, odnosno stjecanja financijske imovine koja se otuđuje.

        U slučaju kada je dohodak od kapitala ostvaren u stranoj valuti preračunava se sukladno odredbi st. 26. istog članka Zakona u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.

        Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od kapitala od kapitalnih dobitaka propisano je člankom 51. stavkom 8. Zakona prema kojem je porezni obveznik – imatelj financijske imovine obvezan predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz čl. 30. st. 16. i 17. Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u trgovačkim društvima, obračunati, obustaviti i uplatiti do 31. siječnja tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz čl. 30. st. 24. Zakona po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka iz čl. 36. Zakona. Isti je obvezan prema čl. 76. st. 11. Pravilnika Poreznoj upravi dostaviti Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, u kojem iskazuje ukupno ostvarene kapitalne dobitke u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke iz čl. 30. st. 24. Zakona te za pripadajuće troškove koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika (naknade brokera, depozitorija i burze).

        Iznimno, za porezne obveznike koji su ostvarili dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak kao i obvezu dostavljanja propisanog izvješća na Obrascu JOPPD mogu preuzeti društva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika.

        Prema čl. 51. st. 9. Zakona porezni obveznik iz st. 8. istog članka Zakona je obvezan voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO). Člankom 73. st. 19. Pravilnika propisano je da na isti način evidenciju vode i društva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika. Primjena metode FIFO odnosno metode »prvi ulaz-prvi izlaz« podrazumijeva da porezni obveznik pri nabavi određene financijske imovine u evidenciju unosi cijene i količine te imovine prema datumu nabave odnosno prema vremenskom slijedu, a pri otuđenju te imovne, za nabavnu vrijednost (cijenu) te imovine, uzima onu cijenu koja je bila prva evidentirana i koristi je do iskorištenja količine imovine nabavljene po to cijeni. U evidenciji, ostatak te imovine uvijek sadrži cijene i količine te financijske imovine koje su zadnje nabavljene. Evidencija FIFO vodi se za svaku istovrsnu financijsku imovinu iz čl. 30. st. 17. Zakona i osobito sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresu te OIB poreznog obveznika, naziv financijske imovine ili portfelja s nazivom upravitelja, datum (prema vremenskom slijedu) i način stjecanja imovine, količinu imovine, nabavnu vrijednost imovine, datum otuđenja imovine, način otuđenja prema čl. 30. st. 18. ili st. 19. Zakona, količinu otuđenja, prodajnu cijenu imovine, realizirani prinos utvrđen prema čl. 30. st. 21. Zakona, iznos kapitalne dobiti ili kapitalnog gubitka.

        Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od kapitala obvezni su prema čl. 73. st. 22. Pravilnika izvijestiti isplatitelja o svim činjenicama bitnim za oporezivanje kao što su: ime i prezime, OIB, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta te ostali podaci.

        Isplatitelji primitaka od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala dužni su kontinuirano prikupljati sve podatke od poreznih obveznika u cilju pravilnog i zakonitog plaćanja poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a isplatitelji – društva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika, istekom godine dužni su dostaviti poreznom obvezniku sve potrebne podatke radi sastavljanja izvješća, a osobito: ime i prezime, adresu te OIB poreznog obveznika, stanje financijske imovine na početku i na kraju obračunskog razdoblja, iznos ukupno ostvarenih kapitalnih dobitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, iznos ukupno ostvarenih kapitalnih gubitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, ukupni iznos oporezivih kapitalnih dobitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, ukupni iznos porezno priznatih kapitalnih gubitaka na zadnji dan poreznog razdoblja, uplaćeni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Isplatitelji su dužni podatke o ostvarenim kapitalnim dobicima i kapitalnim gubicima dostavljati i poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost, a kojima je to osnovna djelatnost.

        Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka te iznos obveze predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je uplaćen u poreznom razdoblju u iznosu utvrđenom nakon priznavanja kapitalnih gubitaka u tom razdoblju, iskazuje se u godišnjoj prijavi poreza na dohodak, koji podnose porezni obveznici u skladu s čl. 39. i 40. Zakona, do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

        Predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka od otuđenja udjela u kapitalu iz čl. 30. st. 16. Zakona porezni obveznik plaća po rješenju Porezne uprave u skladu sa odredbom čl. 51. st. 11. Zakona u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka iz čl. 36. Zakona, a otuđenje financijske imovine po osnovi udjela u kapitalu porezni obveznik obvezan je prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svojem prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije u roku od osam dana od dana otuđenja.

        Napominjemo da je obveza oporezivanja kapitalnih dobitaka uvedena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 143/14.) s danom primjene od 1. siječnja 2016., te je istim izmjenama Zakona u čl. 23. bila propisana obveza poreznim obveznicima – imateljima financijske imovine da predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka iz čl. 30. st. 16. i 17. Zakona, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u trgovačkim društvima, obračunati, obustaviti i uplatiti u roku od osam dana od dana ostvarivanja primitka i to na svaki pojedinačno ostvareni primitak koji je izvor kapitalnog dobitka po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka iz čl. 36. Zakona.

        Upravo zbog poteškoća sudionika na tržištu kapitala, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 16. prosinca 2015. usvojila Uredbu o izmjenama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 136/15.), te je Uredbom izmijenjena dinamika plaćanja predujma poreza na dohodak, te se u skladu sa Uredbom predujam poreza na dohodak više ne plaća u roku 8 dana od dana ostvarenja dohotka, kako je bilo propisano odredbama čl. 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak već jednom godišnje i to najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za kapitalne dobitke ostvarene u prošloj godini. Napominjemo da se Uredbom promijenila samo dinamika oporezivanja dohotka po osnovi kapitalnih dobitaka, pri čemu se nisu izmijenile osnovne odrednice o obvezi poreza i poreznom opterećenju. 

Mišljenje dao: Porezna uprava
Izdanje: Pravo i porezi



Povratak na mišljenja...


Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)