Novi broj RRiF-a

Datum: 30.09.2015, Srijeda
Autor: Z.T.

Objavljen je broj 10 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za listopad 2015.

  • Sadržaj časopisa možete pogledati ovdje.

 

Tko vam je kriv!

Krediti u CHF odnosno švicarcima konačno su riješen problem. Odahnulo je pučanstvo s dugovima u švicarskim francima. Neki kažu da je to sve zbog predstojećih izbora, ali dužnicima to ne smeta. Rješenje problema dugo je pripremano, ali čini se da je doneseno na brzinu. Tako su odlukom Hrvatskog sabora 18. rujna jednoglasno promijenjeni propisi o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama u koje je uključeno rješavanje spomenutih kredita.

I nakon takva ‘dara’, ljudi k’o ljudi - opet nisu svi zadovoljni pa postavljaju čudna pitanja. Zašto se pomaže samo onima koji imaju kredit u otplati, a ne i onima koji su otplatili kredite? Zar nisu zaslužili jednaku pravdu oni dužnici koji su svoj dug uredno, a možda i prije vremena otplatili kao i oni koji ga još uvijek otplaćuju? Naime, ako su dužnici bankama na temelju ugovora o kreditu u švicarskim francima otplatili svote glavnice više nego što je dužnik stvarno primio, odnosno više nego što mu je banka stvarno isplatila, zašto to ne vrijedi za sve kredite u CHF? E pa, dragi moji dužnici, kad ste već bili toliko požrtvovni i od svojih plaća najprije vratili dugove za svoje male stanove, neka vam bude, a oni koji nisu imali tu mogućnost (ili tu sreću), neka uživaju u blagodatima konverzije.

Ako su krediti u švicarskim francima doista nepravedni zbog toga što su, navodno, banke ostvarivale extra dobitke, jer izvore za dane kredite nisu imale u CHF nego u eurima i kunama uz određene derivative suprotnog predznaka radi neutralizacije učinaka devizne pozicije, zašto se bankama ostavila mogućnost ostvarivanja tih dobitaka kad su u pitanju krediti dani trgovačkim društvima.

Svi znaju da su kredite u CHF podizala i trgovačka društva u poduzetničke svrhe, ali i građani ne samo za stanove nego i u poduzetničke svrhe (apartmane, jahte – najamnina za vraćanje kredita). I sad netko postavlja pitanje kako je to zakonodavac dopustio da jedni dužnici nastradaju, a drugi dužnici imaju pravo na konverziju bez obzira na namjenu kredita. Jesu li to vlasnici trgovačkih društava neki posebni građani koji su trebali slušati guvernerova navodna upozorenja o špekulativnim poslovima banaka s CHF-ima i koji su dobili amnestiju od Pitijinih proročanstava? Zar građanin kao vlasnik društva treba razmišljati i snositi rizik, a građanin kao građanin ne mora snositi rizik valutne klauzule?

Ako je uplaćena svota dobivena konverzijom veća nego što je konvertirani dug, ona se ne vraća dužnicima nego ostaje u bankama i uračunava se u buduće obroke preračunanih kredita (osim ako je preplata veća od preostalog duga). Dužnicima je blokiran račun, imaju manje buduće rate, ali im zato banka čuva preplaćenu svotu, a može im iz toga, naravno, dati i kredit za vraćanje dospjelog duga. Ako su dužnici svojim otplatama kredita u CHF vratili bankama svote kredita mimo pravila, zašto se te preplate ne vrate dužnicima, i to s kamatama? Malo Mari malo Matanu, rekao bi Raos.

Za pouku svima nama, opet se moram sjetiti Pitije: Imat ćeš kredit vratiti ga nećeš dobiti preplatu, rekla bi ona. Zareze stavite gdje vam odgovara.

 

Dr. sc. Šime GUZIĆ

Povratak na vijesti