RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

Isplata oporezivog primitka nakon izvršenog godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada

Broj: 410-01/15-01/3256 od 14.12.2015.

Zaprimili smo vaš upit u kojem navodite da je poslodavac, pri zadnjoj isplati redovite plaće u mjesecu prosincu za mjesec studeni, primijenio godišnji obračun poreza na dohodak od  nesamostalnog rada, sukladno članku 38. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14 i 143/14 – dalje u tekstu Zakon), a nakon toga izvršio je isplatu ostalih materijalnih prava iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 104/13 – dalje u tekstu: Kolektivni ugovor) koji su, sukladno članku 67. Kolektivnog ugovora, ugovoreni u neto iznosu, te je dio materijalnih prava koji podliježu oporezivanju sučelio sa ostalim isplaćenim primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada i ponovno izvršio godišnji obračun prema kojem je, uzimajući u obzir i prethodni godišnji obračun, dio službenika/namještenika ostvario dodatni iznos za povrat više uplaćenog poreza na dohodak, a dio razliku za uplatu. Na kraju zaključujete da su službenici/namještenici koji su ostvarili razliku za uplatu, a koja je umanjila iznos ugovorenog materijalnog prava za isplatu oštećeni iz razloga što nisu ostvarili iznos za isplatu u visini neto iznosa kako je određeno odredbama Kolektivnog ugovora.      
Nastavno odgovaramo.
Odredbama članka 38. Zakona propisano je da je poslodavac i isplatitelj primitaka i mirovina iz članka 14. Zakona  obvezan za radnike i druge fizičke osobe iz navedenog članka Zakona izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sa zadnjom isplatom dohotka od nesamostalnog rada u toj godini, ako tijekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovito mjesečno isplaćivan pa nije iskorišten osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona ili je po toj osnovi porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito pa je porez uplaćen u većem iznosu.
Temeljem navedenog, poslodavac je pod propisanim uvjetima obvezan sastaviti godišnji obračun poreza iz plaće i razlike poreza izravnati i ako je redovito isplaćivao radnicima plaću, ali je zbog određenih povremenih isplata (godišnji bonusi, prigodne nagrade) porezno opterećenje u pojedinim mjesecima poreznog razdoblja bilo veće, zbog čega je na razini poreznog razdoblja porez plaćen u iznosu većem od propisanog.    
U skladu s odredbama članka 38. stavka 2. Zakona poslodavac ne sastavlja godišnji obračun poreza i prireza iz plaće za one radnike koji nisu tijekom cijelog poreznog razdoblja ostvarivali plaću, a iz razloga što su npr. bili na duljem bolovanju (na teret HZZO) ili su tijekom poreznog razdoblja zasnovali radni odnos, koristili neplaćeni dopust i slično, te ukoliko su mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak. 
Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada, sukladno članku 38. stavku 3. Zakona obvezan je izvršiti i poslodavac i isplatitelj primitaka ako je radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke iz članka 14. stavka 1. i 3. Zakona u tijeku poreznog razdoblja koristila pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako je to pravo koristila svih 12 mjeseci poreznog razdoblja, odnosno u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te bi na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja, odnosno izravnanja porezne osnovice. 
Svrha sastavljanja godišnjeg obračuna poreza iz plaća je smanjenje broja podnesenih pojedinačnih godišnjih poreznih prijava isključivo po osnovi dohotka od nesamostalnog rada, radi ostvarivanja prava na povrat više uplaćenog poreza i prireza ili obveze za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja, odnosno izravnanja porezne osnovice, te znatno bržeg ostvarivanje prava na  povrat poreza  nego što bi se mogao ostvariti putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak odnosno podnesenih godišnjih poreznih prijava. 
U konkretnom slučaju, mišljenja smo da se godišnji obračun poreza na dohodak trebao sastaviti s drugom (zadnjom) isplatom oporezivog materijalnog prava prema ukupno ostvarenom godišnjem dohotku od nesamostalnog rada. Kako poslodavac nije postupio u skladu s navedenim, obvezan je kod predmetne isplate oporezivog materijalnog prava iz Kolektivnog ugovora izvršiti novi godišnji obračun uzimajući u obzir iznos za uplatu/povrat iz prethodnog godišnjeg obračuna, te sukladno članku 68. stavku 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14 – dalje u tekstu Pravilnik) vratiti razliku više obustavljenog i uplaćenog poreza ili obustaviti razliku manje plaćenog poreza na dohodak. 
Temeljem navedenoga, ako je poslodavac, sukladno odredbama Zakona i Pravilnika pravilno utvrdio predujam poreza i prireza poreza na dohodak prema materijalnom pravu iz Kolektivnog ugovora na način da je predujam utvrđen od kumuliranog primitka u mjesecu isplate od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, uz korištenje jednog osobnog odbitka radnika koji je propisan za mjesec u kojemu se obavlja isplata, uz uvećanje neto ugovorenog iznosa za iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka, te  poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, mišljenja smo da naknadno provedeni godišnji obračun kojim je utvrđena dodatna obveza za uplatu a koji se, sukladno navedenim odredbama Zakona i Pravilnika, obustavlja od iznosa za isplatu ne predstavlja povredu poreznog obveznika/državnog službenika/namještenika iz razloga što navedena obustava predstavlja izravnanje porezne obveze na godišnjoj razini propisane Zakonom, neovisno o predmetnom postupanju poslodavca.

Mišljenje dao: Porezna uprava
Izdanje: Pravo i porezi



Povratak na mišljenja...


Pretplatnik
Zakon o trgovačkim društvima  (1)