Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uveo je posebna pravila o tome kako mora postupati poduzetnik u uvjetima nelikvidnosti, stoga se u ovom članku ukratko analiziraju ta pravila i skreće pozornost na posljedice kršenja predmetnih pravila.
Načelo savjesnosti i poštenja jedno je od osnovnih načela obveznog prava koje je proklamirano čl. 4. ZOO-a i konkretizirano u kontekstu uređenja pojedinih instituta obveznog prava. U ovome se članku sveobuhvatno propituje načelo savjesnosti i poštenja u njegovu općemu značenju u obveznome pravu te u kontekstu njegovih višestrukih funkcija (regulacijska, ograničavajuća, korektivna i interpretativna). U članku se analiziraju sadržaj načela i njegova pravna narav, normativni okvir (osobito ZOO i ZZP), odnos prema drugim načelima i pozivanje na njega. Osobito se pruža osvrt na načelo savjesnosti i poštenja s obzirom na uređenje kamata u ZOO-u i ZFPNN-u. Autori propituju i obrađuju smjernice za konkretno određivanje njegova sadržaja i značenja u pojedinim pravnim stvarima, uvažavajući činjenicu da je riječ o pravnome standardu koji je neodređen, ali in casu concreto odrediv, čime se konkretizira glavna činidba u nekom obveznopravnom odnosu. Načelo savjesnosti i poštenja u ovome se članku osobito propituje kod formularnih ugovora, u potrošačkim ugovorima, u nepoštenim odredbama ugovora i općim uvjetima ugovora, zatim u vezi s predugovornom odgovornosti, valutnom klauzulom, zateznim kamatama, klauzulom rebus sic stantibus i ugovornim proširenjem odgovornosti za štetu. Ono se sagledava i kao pravna osnova zahtjeva u obveznopravnom odnosu bilo kao samostalna (pojedinačna) ili zajedno s ostalim konkretnijim osnovama kada ih supstancira kao osnovno načelo.
Ulazak Republike Hrvatske u zajedništvo zemalja Europske unije donio je niz izmjena zakona i funkcioniranja određenih državnih institucija, odnosno, nametnula se potreba prilagodbe sustava velikom europskom tržištu. U tom je smislu od 2. rujna 2013. Porezna uprava Republike Hrvatske pokrenula Elektronički sustav za povrat Poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: sustav VAT Refund). Sustav VAT Refund, odnosno mogućnost povrata PDV-a, iz država članica EU uređen je Direktivom EU 2008/09/ec od 12. veljače 2008.
U ovom članku autorica objašnjava pojam računa u elektroničkom obliku, koje uvjete navedeni račun mora ispunjavati kako bi se smatrao računom u elektroničkom obliku i na koji način se navedeni uvjeti mogu ostvariti, a sve sukladno novom Zakonu o PDV-u i Pravilniku o PDV-u. Uz to, autorica objašnjava predočavanje računa u elektroničkom obliku, postupke koji se trebaju provoditi u slučaju ispravaka računa u elektroničkom obliku te definira rokove čuvanja računa u elektroničkom obliku.
U ovom se članku autorica zadržava na bitnim obilježjima ugovora o leasingu, pravnim učincima njegova sklapanja, s posebnim osvrtom na pravne posljedice neispunjavanja ugovornih obveza odnosno uzrocima i posljedicama raskida ugovora o leasingu u dva slučaja: financijskog leasinga nekretnine i operativnog leasinga vozila. S obzirom na to da se prema Zakonu o leasingu (čl. 39.) na prava i obveze subjekata u poslovima leasinga primjenjuju osnove obveznih odnosa (opći dio) Zakona o obveznim odnosima, osim ako Zakonom o leasingu nije drukčije određeno, naslovnu temu ovoga članka nije moguće obraditi bez uzimanja u obzir, osim odredaba Zakona o leasingu, i pravnih norma mjerodavnih za uređenje obveznopravnih odnosa. Sudska praksa na koju se također upućuje, ilustrira da je prestanak ugovora o leasingu prije isteka ugovornog razdoblja najčešće uzrokovan neispunjavanjem ugovornih obveza od strane primatelja leasinga, i to neplaćanjem ugovorene naknade, što prisiljava davatelja leasinga na raskid ugovora.
Ugovori o factoringu i forfaitingu do sada nisu bili česti u domaćoj trgovačkoj praksi. Međutim, svojstvo tih ugovora - osiguravati brži dotok novca izvoznicima uz mogućnost smanjenja rizika naplate - dovoljno govori u prilog njihove uporabe. Osim toga, visoki troškovi akreditivnog poslovanja utječu na povećanu uporabu factoringa i forfaitinga. Danas, kad je u našim deviznim propisima nađeno rješenje za uporabu tih ugovora, potrebno je da se financijske institucije bolje upoznaju s tim ugovornim instrumentima, stoga autor u ovome članku detaljno objašnjava naslovnu tematiku
Probni rad je, između ostalog, ustanovljen kako bi poslodavac mogao provjeriti radnikove sposobnosti i utvrditi odgovara li zahtjevima posla ili poslova za koje je sklopljen ugovor o radu. U ovome članku autorica na zanimljiv i detaljan način, uz navođenje recentne sudske prakse, razmatra institut probnog rada koji je noveliran zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o radu.
U ovom se članku, u okviru Zakona o radu, razmatraju određena pitanja u vezi s radom maloljetnika kao posebnom kategorijom radnika koja se dodatno štiti. Zapošljavanje maloljetnih radnika nije aktualno samo tijekom sezone kada se na tržištu rada dodatno traži radna snaga nego i tijekom cijele godine kada se pojavljuje potreba za njihovim zapošljavanjem.
U ovome članku autor razmatra problematiku financiranja sporta kako u nas tako i na komparativnoj razini. Naime, sport kod nas financira država, što predstavlja jedan od ključnih problema hrvatskog sporta koji, prema mišljenju autora, nije prošao transformaciju iz socijalizma u kapitalizam. Kako je u EU glavni izvor financiranja sporta privatni kapital ili neproračunski novac, a u RH je dominantan javni izvor financiranja sporta ili proračunski novac, punopravnim članstvom u EU potrebno je prihvatiti osnovna europska pravila iz područja sporta.
U članku se razmatraju odredbe novog Zakona o prebivalištu. Isti Zakon ima bitnu ulogu u pogledu radnog i poreznog prava s obzirom na to da se prema prijavljenom prebivalištu prijavljuje i plaća porez i prirez. Prebivalište može utjecati na visinu plaće i izdatke poslodavca te na dobivanja naknada za troškove prijevoza radnika na posao i s posla. Zakon ima znatno strože odredbe u pogledu točnog prijavljivanja prebivališta te strože prekršajne sankcije, a previđa i mogućnost brisanja prebivališta za građane za koje se terenskom provjerom djelatnika policije utvrdi da ne žive na prijavljenoj adresi.
U sklopu ovoga stručnog članka autor obrađuje problematiku provedbe postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija radi pristupa zapošljavanju ili obrazovanju u Republici Hrvatskoj koji se provodi putem Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske (AZOO) odnosno Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Republike Hrvatske (ASO).
U kontekstu prava EU, temeljna prava i opća načela ponajprije su izraz vrijednosti koje se trebaju poštovati prilikom primjene i provedbe europskog prava u konkretnim slučajevima. Na taj se način postizanje ciljeva humanizira uzimanjem u obzir vrijednosti zajedničkih europskim narodima, a njihovo poštovanje nije samo sebi svrhom, već su ona interpretativni diskurs i svojevrsni korektiv u pravičnoj primjeni propisa EU. U ovom se članku obrađuje problematika temeljnih prava zajamčenih Poveljom o temeljnim pravima. S obzirom na to da je stajalište Europskog suda da su temeljna prava ujedno i načela, prvo se prikazuje položaj općih načela prava u okviru prava EU, a potom temeljna prava, njihovo značenje i položaj od nastanka prava EU do danas.
