Računovodstvo, revizija i financije 9/2013

I u 2013. nastavlja se obveza revizije financijskih izvješća gotovo u jednakom obuhvatu trgovačkih društava kao i prethodnih godina. Kriteriji su i dalje ustrojstva društva, svota prihoda iskazanih u računu dobitka i gubitka prethodne (2012.) godine odnosno djelatnost kojom se društvo bavi. Revizora imenuje skupština društva, a odluku o izboru revizora treba donijeti do kraja rujna za tekuću godinu.
  1. Uvod
  2. Obveznici revizije u 2013. nakon promjena Zakona
  3. Izbor revizora
  4. Odluka o izboru revizora
  5. Revizorski odbor
  6. Ugovor o reviziji
  7. Cijene revizijskih usluga

 Kraj rujna - rok za predaju konsolidiranih financijskih izvješća

  Većina poreznih obveznika u svojoj dugotrajnoj imovini ima osobne automobile koji se koriste za obavljanje djelatnosti ili za osobni prijevoz. Do prodaje ove dugotrajne imovine dolazi kada isti više nisu potrebni odnosno kada ih se želi zamijeniti novima. Računovodstveno i porezno postupanje prilikom prodaje osobnih automobila ovisi o tome kada je osobni automobil nabavljen, je li prilikom njegove nabave bilo moguće koristiti pretporez ili ne, je li riječ o prodaji na području RH ili o isporuci u EU ili u treće zemlje te smatra li se automobil novim ili rabljenim s motrišta Zakona o PDV-u. U nastavku članka dajemo prikaz postupanja prilikom prodaje osobnih automobila.
  1. Uvod
  2. Prodaja osobnih automobila
  3. Zaključak

    U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu knjiženja darovanja, odnosno prijenosa dugotrajne nefinancijske imovine između proračunskih osoba, odnosno njezina darovanja osobi koja je izvan proračunskog sustava koja u trenutku darovanja odnosno prijenosa nema knjigovodstvene vrijednosti.
  U navedenoj se okolnosti predlaže njezina revalorizacija te se upozorava na to da se isti poslovni događaj različito knjigovodstveno iskazuje, uvažavajući pritom osobu kojoj je ona nenaplatno dana.
  Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11.- isprav., dalje: Pravilnik o proračunskom računovodstvu).

  Isporuke dobara i usluga nekih neprofitnih organizacija oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost u skladu sa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, a dio njih podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost kada isporučuju dobra i pružaju usluge. Ako neprofitne organizacije istodobno obavljaju oporezive i oslobođene isporuke, obvezne su dijeliti pretporez na onim ulaznim računima koji se odnose na nabavu dobara i usluga koji se jednim djelom koriste za obavljanje oporezivih, a jednim djelom oslobođenih isporuka.
  1. Podjela pretporeza

  Porezni obveznici mogu koristiti samo jedan osobni odbitak pri mjesečnim obračunima plaće ili poduzetničke plaće. Prema određenim pravilima, osobni odbitak mogu koristiti porezni obveznici rezidenti i nerezidenti. Novim Prijedlogom izmjena Zakona o porezu na dohodak predviđa se i proširena primjena osobnog odbitka za porezne obveznike rezidente Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora ako pretežiti dio svog dohotka ostvare u RH. Visina osobnog odbitka se tijekom poreznog razdoblja može mijenjati, a isplatitelji dohotka od nesamostalnog rada često se pitaju što učiniti ako se promijeni tijekom mjeseca. O tome pišemo u nastavku.
  1. Osnovno o osobnom odbitku
  2. Vjerodostojna isprava na temelju koje se koristi osobni odbitak – Obrazac PK
  3. Osobni odbitak rezidenata i nerezidenata
  4. Utvrđivanje visine osobnog odbitka
  5. Može li porezni obveznik koristiti osobni odbitak na osnovi uzdržavanja ako uzdržavani članovi obitelji ili djeca ostvare primitke veće od 11.000,00 kn
  6. Raspodjela osobnog odbitka
  7. Neiskorišteni osobni odbitak - prilika za povrat poreza
  8. Novosti koje se očekuju u vezi s osobnim odbitkom

  Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji došlo je do znatnih promjena u korištenju i financiranju prava osiguranika mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za vrijeme boravka, rada ili putovanja u zemlje Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora. Bez obzira na razloge boravka u tim zemljama, osobe zadržavaju status osiguranika u Hrvatskoj, doprinose treba plaćati prema Hrvatskim propisima, ali više se ne plaća doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu. U ovom članku pišemo o novostima u socijalnom i poreznom položaju plaća radnika izaslanih na rad kod poslodavaca sa sjedištem u zemljama članicama Europske unije, s posebnim osvrtom na razlike u izaslanju radnika na rad u zemlje izvan područja EU (treće zemlje).
  1. Uvod
  2. Potvrda A1 - o pripadnosti socijalnom sustavu Hrvatske
  3. Plaćanje doprinosa za izaslane radnike iz Republike Hrvatske u zemlje EU
  4. Oporezivanje plaća izaslanih radnika
  5. Primjeri obračuna doprinosa i poreza na dohodak izaslanog radnika
  6. Izaslani radnici u zemlje koje nisu članice Europske unije s kojima Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju
  7. Izaslanje radnika u „treće zemlje“ s kojima Hrvatska nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju

  Novim je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, između ostalog, propisano da su naknada plaće za vrijeme bolovanja i druge odgovarajuće Zakonom propisane naknade izuzete od ovrhe, što donosimo u nastavku članka.
  1. Uvod
  2. Zakonski okvir za provedbu ovrhe na plaći, naknadi plaće i dr. primitcima
  3. Novosti u ovrsi na plaći, naknadi plaće i dr. primitcima u 2013.
  4. Naknada plaće i druge odgovarajuće naknade izuzete od ovrhe prema posebnom propisu

  Obveznici PDV-a koji utvrđuju obvezu protekom mjeseca – mjesečni obveznici - trebali su već do 20. kolovoza predati prvu poreznu prijavu koja je ulaskom Republike Hrvatske (dalje: RH) u Europsku uniju (dalje: EU) značajno promijenjena u odnosu na pravila koja smo primjenjivali u „starom“ sustavu oporezivanja PDV-om. U vrijeme kada je tek bio objavljen nacrt novog Zakona o PDV-u, a Pravilnik o PDV-u još nije bio objavljen, u časopisu RRiF, br. 7/13., str. 56, dali smo, prema tada objavljenim obrascima i poznatim informacijama, primjer utvrđivanja porezne prijave s opisom poslovnih događaja u tuzemstvu, prometima s EU, trećim zemljama i dr. U nastavku članka daju se glavne napomene u vezi s novim prijavama PDV-a, nove porezne evidencije te knjigovodstveno evidentiranje i utvrđivanje obveze PDV-a. Napominjemo također da se u ovom broju časopisa RRiF daju detaljna objašnjenja pozicija poreznih evidencija te popunjavanje prijava PDV-a.
  1. Uvod
  2. Temeljna načela oporezivanja PDV-om i uvjeti za priznavanje pretporeza
  3. Računovodstveno i porezno evidentiranje obveze i pretporeza
  4. Prijave PDV-a za obračunska razdoblja, rokovi predaje i plaćanje PDV-a
  5. Primjer utvrđivanja obveze PDV-a za obračunsko razdoblje

  Novi Zakon o PDV-u, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013., također propisuje mogućnost povrata PDV-a stranim državljanima na kupljena dobra u RH. Međutim, mogućnost povrata odnosi se samo na građane – fizičke osobe iz trećih zemalja, odnosno trećih područja, uz zadovoljenje propisanih uvjeta. Jedan je od bitnih uvjeta da vrijednost kupljenih dobara po jednom računu treba biti više od 740,00 kn s PDV-om, a povrat mogu ostvariti izravno od prodavatelja, odnosno u maloprodaji gdje su dobra kupljena, ili putem posrednika. To za prodavatelja znači da za vraćenu svotu PDV-a fizičkoj osobi može smanjiti poreznu obvezu. O osobitostima povrata i uvjetima koje treba zadovoljiti, opširnije se može pročitati u nastavku članka.
  1. Uvod
  2. Povrat PDV-a kupcima u okviru putničkog prometa
  3. Obrazac PDV-P – elementi i popunjavanje
  4. Isplata povrata PDV-a kupcu u putničkom prometu
  5. Evidentiranje povrata PDV-a u poreznim i knjigovodstvenim evidencijama prodavatelja
  6. Osobitosti povrata PDV-a prodavatelja – obrtnika „dohodaša“
  7. Zaključak

  Novim Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisane su tri kategorije povrata PDV-a poreznim obveznicima. Prva kategorija povrata odnosi se na povrat PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području EU, a pravila za tu kategoriju povrata vrlo su slična onima koja su u „starom“ Zakonu o PDV-u bila definirana za inozemne poduzetnike. Druga kategorija povrata PDV-a definira povrat PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici za dobra i usluge koja su im isporučili porezni obveznici u tuzemstvu ili za dobra uvezena u tuzemstvo. Treću kategoriju povrata čini povrat PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima iz drugih zemalja članica EU koji će pravo na povrat PDV-a po novome Zakonu o PDV-u ostvarivati putem elektroničkog portala Porezne uprave u RH, odnosno sustava za povrat PDV-a, kako je to propisano na razini EU.
  1. Povrat PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području EU
  2. Povrat PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici EU
  3. Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima u drugim državama članicama EU
  4. ZaključaK

  Obračun PDV-a prilikom obavljanja graditeljskih usluga i u isporukama neuporabljivog materijala (otpada) dva su gospodarska područja u kojima su, između ostalih, nastale najveće promjene u novom europsko-hrvatskom sustavu poreza na dodanu vrijednost. U proteklih dva mjeseca primjene novog sustava PDV-a bilo je mnogobrojnih pitanja i dvojbi. Neke su otklonjene i već objašnjene u našem časopisu br. 7/13. i 8/13., neka tumačenjima MF – Porezne uprave, a neka su i dalje dvojbena. Više o tome u nastavku članka.
  1. Uvod u promjene
  2. Prijenos porezne obveze – bitna obilježja
  3. Neka pitanja i odgovori iz područja graditeljstva
  4. Obračun prenesene porezne obveze kod naručitelja građevinske usluge
  5. Račun za građevinsku uslugu
  6. Prijenos porezne obveze u poslovanju otpadom
  7. Zaključak

  Od 1. srpnja 2013. trošarinskim obveznicima duhanskih prerađevina – cigareta - te ostalim osobama koje radi prodaje drže cigarete, propisuje se obveza obračunavanja i plaćanja trošarine i na cigarete koje su već puštene u potrošnju, a nalaze se na zalihama u prometu na području RH. To je u slučaju ako se poveća visina trošarine na cigarete te ako se poveća maloprodajna cijena cigareta, pri čemu se, također, propisuju i rokovi za popisivanje zaliha cigareta, sastavljanje zapisnika te plaćanja razlike trošarine u takvim slučajevima. Nadalje, cigarete više nemaju iskazanu maloprodajnu cijenu cigarete na duhanskoj markici Ministarstva financija RH. Cigarete koje su još označene duhanskim markicama Ministarstva financija RH na kojima je otisnuta maloprodajna cijena, mogu se nalaziti u prometu na području RH najkasnije do 1. studenoga 2013. i iste se mogu prodavati po maloprodajnim cijenama višim od maloprodajnih cijena naznačenih na duhanskoj markici Ministarstva financija RH, ali ne višim od zadnje prijavljene važeće maloprodajne cijene Carinskoj upravi. U nastavku se daje ogledni primjer popunjavanje prijave za upis u registar trošarinskih obveznika (Obrazac PUR) i zapisnika o popisu zaliha cigareta s obračunom razlike trošarine (Obrazac Z-ORT) za ovu skupinu obveznika, odnosno trgovaca, ugostitelja dr.
  1. Uvod
  2. Trošarinski obveznici koji su dužni popisati zalihe na cigarete i dan kada nastaje obveza popisa zaliha
  3. Prijava za upis u registar trošarinskih obveznika
  4. Zapisnik o popisu zaliha cigareta i plaćanje razlike trošarine na utvrđene zalihe
  5. Maloprodajne cijene po kojima se mogu prodavati cigarete u prometu na području RH
  6. Prekršajne odredbe ZOT-a
  7. Primjer obračuna razlike trošarine na utvrđene zalihe cigareta zbog povećanja maloprodajne cijene cigareta

  Rad revizorskih društava i samostalnih revizora podvrgava se nadzoru kvalitete rada obavljenih revizija. Na temelju odredbe čl. 47. st. 2. Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 146/05., 139/08. i 144/12., dalje: ZoRev), Revizorska komora objavila je rezultate provjere kvalitete rada revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora za razdoblje 2011./2012. Rezultati su objavljeni na internetskim stranicama Komore u dokumentu Izvješće o nadzoru i provjeri kvalitete rada revizorskih društava/samostalnih revizora i ovlaštenih revizora za 2011./2012. U nastavku članka, ukratko o rezultatima nadzora i o najčešće otkrivenim pogreškama u radu revizorskih društava.
  1. Zakonski okvir nadzora
  2. Postupak provedbe nadzora
  3. Nadzorne mjere za slučaj otkrivenih nepravilnosti i nezakonitosti
  4. Rezultati provedenog nadzora u 2011. i 2012.
  5. Umjesto zaključka

    Izmjene i dopune Zakona o tržištu kapitala predstavljaju dodatno usklađenje propisa o tržištu kapitala s odgovarajućim propisima Europske unije. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji očekuje se jačanje integracije domaćeg i međunarodnog tržišta kapitala na temelju prekograničnog pružanja investicijskih usluga i jačanje konkurencije, a pravne osobe ovlaštene za pružanje investicijskih usluga stječu dodatna prava i obveze kod obavljanja djelatnosti. Zakon, između ostalog, definira i nove pojmove: Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), Europski odbor za sistemske rizike (ESRB), Konsolidirajuće nadzorno tijelo, Matični financijski holding u Europskoj uniji te Matični mješoviti financijski holding.1
1. Uvod
2. Uvjeti obavljanja djelatnosti
3. Regulatorni kapital – novi elementi
4. Izloženost
5. Izvješćivanje Agencije
6. Nadzor

    U sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma jedna od bitnih sastavnica je i utvrđivanje stvarnog vlasnika. Nije svaki vlasnik stvarni vlasnik. Odgovori na pitanja kako odrediti tko je stvarni vlasnik, kako se ponašati kada ga nije moguće odrediti pri uspostavljanju poslovnog odnosa i kako se ponašati ako utvrđivanje stvarnog vlasnika u nekim okolnostima nije precizno uređeno zakonskom regulativom, daju se ovim člankom.
  1. Uvod
  2. Pojmovno određenje
  3. Utvrđivanje stvarnog vlasnika stranke
  4. Obveze u vezi s utvrđivanjem stvarnog vlasnika
  5. Posljedice neutvrđivanja stvarnog vlasnika
  6. Iznimke od obveze utvrđivanja stvarnog vlasnika
  7. Stvarni vlasnik i politička izloženost
  8. Utvrđivanje krajnjeg vlasnika odnosno osobe koja kontrolira više od 25% udjela ili glasačkih prava u pravnoj osobi

  I nadalje se, kao što je to bilo moguće do 30. lipnja 2013., pri uvozu robe može za neku robu u određenim okolnostima ostvarivati oslobođenje od plaćanja carine. I sada, uz oslobođenje od plaćanja carine, nije nužno vezano i oslobođenje od plaćanja posebnih poreza, trošarina te poreza na dodanu vrijednost.
  S obzirom na to da su doneseni provedbeni propisi kojima se uređuju oslobođenja od plaćanja carine te drugih javnih davanja, u ovom se čanku daje pregled mogućeg ostvarenja oslobođenja od plaćanja carine, poreza na dodanu vrijednost i trošarine od 1. srpnja 2013., a pri uvozu dobara iz trećih zemalja.
  1. Pravni okvir
  2. Oslobođenja kod preseljenja osobne imovine iz trećih zemalja
  3. Oslobođenje na darove primljene prigodom sklapanja braka
  4. Oslobođenje pri uvozu naslijeđenih predmeta
  5. Oslobođenje pri uvozu predmeta za potrebe školovanja
  6. Oslobođenje na robu zanemarive vrijednosti
  7. Oslobođenje besplatnih pošiljaka fizičkim osobama
  8. Preseljenje opreme radi nastavka gospodarske djelatnosti
  9. Oslobođenja u putničkom prometu
  10. Oslobođenje robe za potrebe hendikepiranih osoba
  11. Oslobođenja na robu u vezi s trgovinskim djelatnostima
  12. Oslobođenje na pisane informacije za turiste
  13. Oslobođenja na temelju odredaba međunarodnih ugovora
  14. Oslobođenja koja prestaju s primjenom danom pristupa RH u EU

  Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, hrvatske tvrtke više ne trebaju izvoznu dozvolu za izvoz robe s dvojnom namjenom u države članice Europske unije. Iznimno, individualna dozvola potrebna je samo za prijenos robe s dvojnom namjenom navedene u prilogu IV. Uredbe vijeća (EZ) 428/2009 od 5. svibnja 2009. kojom se utvrđuje režim zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom. Kako bi se omogućila izravna primjena Uredbe (EZ) 428/2009, donesen je Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. Članstvom u Europskoj uniji hrvatskim je izvoznicima omogućeno korištenje šest općih izvoznih dozvola Europske unije, odnosno, mogu izvoziti određenu robu na određene destinacije bez pojedinačne dozvole.
  1. Propisi EU o nadzoru robe s dvojnom namjenom
  2. Nacionalni propisi o nadzoru robe s dvojnom namjenom
  3. Opće izvozne dozvole EU
  4. Međunarodna ograničenja u vezi s robom s dvojnom namjenom

  Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je stupio na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, odnosno 1. srpnja 2013., na drukčiji način uređuje pitanje zdravstvenog osiguranja djece u odnosu na Zakon koji je vrijedio prije.
  Pritom kod stjecanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju treba razlikovati djecu u dobi do 18. godine od djece nakon navršene 18. godine života.
  1. Djeca do 18. godine života kao osigurane osobe
  2. Stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju djece i navršenih 18 godina života
  3. Osobe koje su zatečene u statusu osiguranika na dan stupanja na snagu novog Zakona
  4. Redoviti učenici i studenti u državama članicama EU
  5. Rokovi za prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje nakon završetka školovanja