Od 1. srpnja 2013. hrvatski se poduzetnici moraju prilagoditi novim pravilima u oporezivanju PDV-om, međutim, u mnogim situacijama olakšano je poslovanje s poduzetnicima iz drugih država članica s obzirom na slobodno kretanje robe i usluga i jedinstveno tržište EU. Donošenjem novog Zakona o PDV-u, oporezivanje prometa dobara i usluga značajno se promijenilo kako u tuzemstvu tako i u vezi sa stjecanjem i isporukom dobara i u sluga u zemljama članicama EU te trećim zemljama, o čemu opširnije pišemo u nastavku članka.
Autor u ovome članku na zanimljiv i detaljan način prikazuje institut povrata u prijašnje stanje u njemačkom poreznom pravu, koji je uređen § 110. Abgabenordnung (njemački Opći porezni zakon) i donesen 16. ožujka 1976. Navedeni je propis zadnji put mijenjan i nadopunjavan 3. svibnja 2013.
U lipnju 2013. ponovo je noveliran Zakon o radu, između ostalog i zbog daljnjeg usklađenja našega radnog zakonodavstva s aktima EU, ustrajanjem na pojačanoj fleksibilizaciji zasnivanja radnog odnosa i drugim aktualnim pitanjima. O ovoj aktualnoj tematici, detaljnije u nastavku članka.
Zaštiti sigurnosti i zdravlju radnika na radu te sprječavanju ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u vezi s radom i zaštiti radnog okoliša još se uvijek ne poklanja odgovarajuća pozornost. Iako je normativno ovo područje dobro i kvalitetno pokriveno, u praksi se još uvijek (makar sve manje) pravila te zaštite u potpunosti ne poštuju. Bitan segment te zaštite su poslovi s posebnim uvjetima rada. To su oni poslovi koje mogu obavljati samo radnici koji, osim općeg uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavaju i posebne uvjete glede životne dobi, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti, jer je riječ o rizičnim poslovima za sigurnost radnika na radu. O tome pišemo u ovom članku.
Hrvatski je sabor nedavno usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Zakon je objavljen u Nar. nov., br. 81/13., a stupio je na snagu 30. lipnja 2013. U ovom se članku analiziraju najznačajnije promjene koje su uvedene u postupku predstečajne nagodbe.
Autor u ovome članku težište stavlja na pitanje može li nam pristupanje Europskoj uniji pomoći u rješavanju problema rokova ispunjenja novčanih obveza trgovačkih ugovora i „poduzetničkih“ ugovora s pravnim subjektima javnog prava.
Masovna proizvodnja i snažno tržišno natjecanje te razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije nagnalo je trgovce da razviju posebne tehnike sklapanja ugovora kako bi svoje proizvode i usluge učinili dostupnima potrošačima. Tako je postao uobičajeni oblik trgovačke prakse da se sklapanje ugovora između trgovca i kupca obavlja izvan poslovnih prostorija trgovca (prodaja od vrata do vrata). Jednako tako, uvođenje novih informacijskih tehnologija dalo je potrošačima nove mogućnosti da dođu do podataka o ponudama i da iz vlastitih domova šalju narudžbe dobavljačima na daljinu bez njihove istodobne fizičke nazočnosti na prodajnom mjestu trgovca prilikom sklapanja ugovora (prodaja na daljinu).
Autor u ovome članku na zanimljiv i detaljan način razmatra ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, PDV-a i trošarine nakon pristupa Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, a pri uvozu dobara iz trećih zemalja. Stoga je korisno uputiti potencijalne korisnike oslobođenja u detalje pojedinih instituta, potrebne procedure za njihovo ostvarivanje te u opseg oslobođenja.
Intelektualno vlasništvo naziv je za subjektivna prava na intelektualnim proizvodima kao nematerijalnim dobrima. Ono obuhvaća autorska i srodna prava te prava industrijskog vlasništva. Prava intelektualnog vlasništva su zakonsko sredstvo pomoću kojega njihovi nositelji pretvaraju svoja intelektualna dostignuća u ekonomske vrijednosti. Zakoni o zaštiti intelektualnog vlasništva su uglavnom unificirani u cijelom svijetu. Međunarodni ugovori uređuju međudržavna motrišta pri zaštiti intelektualnog vlasništva te je danas toliko značenje tog instituta da su sami Ujedinjeni narodi osnovali specijaliziranu ustanovu Svjetsku organizaciju za intelektualno vlasništvo (WIPO). Organiziranim upravljanjem intelektualnim vlasništvom postiže se bolja prepoznatljivost na tržištima, povećava se prodaja i dobitak proizvoda, ostvaruju se dodatni prihodi od ustupanja licencija itd. No, stjecanje, održavanje i provedba prava intelektualnog vlasništva zahtijeva i dodatna materijalna sredstva.
Predmet su ovog članka pojam zakašnjenja s plaćanjem izložen u Direktivi 2011/7/EU o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima te pravne posljedice zakašnjenja s plaćanjem predviđene odredbama Direktive. U prošlom broju našeg časopisa dan je prikaz pojma zakašnjenja s plaćanjem izloženog u Direktivi te je pojmovnom analizom utvrđeno značenje pojedinih odredaba Direktive, dok se u ovom drugom dijelu rada razmatraju pravne posljedice zakašnjenja s plaćanjem, odnosno zatezne kamate i posebna naknada za troškove prouzročene vjerovniku dužnikovim zakašnjenjem.
