Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12., dalje: Zakon o fiskalizaciji) primjenjuje se od 1. siječnja 2013. Taj Zakon propisuje obveznike fiskalizacije, obvezu provedbe fiskalizacije za obveznike, a prijelaznim i završnim odredbama propisano je od kada je za pojedine obveznike fiskalizacije započela obveza fiskalizacije. Za sve obveznike fiskalizacije za koje nije ranije nastupila obveza fiskalizacije, ta obveza nastupa od 1. srpnja 2013. Svi obveznici fiskalizacije trebaju donijeti interni akt kojim se propisuje pravilo slijednosti numeričkih brojeva računa, popisati poslovne prostore i dodijeliti im oznake te istaknuti propisanu naljepnicu. Uz to, ovisno o načinu naplate, treba osigurati i zadovoljavajuće tehničke preduvjete za izdavanje računa ili pak samo prilagoditi elemente računa. Pojedini porezni obveznici nisu obveznici fiskalizacije jer ne moraju izdavati račune prema posebnim propisima, međutim, prema najavljenim izmjenama tih posebnih propisa, i to će se promijeniti od 1. srpnja. Više o tome u nastavku članka. 1. Uvod 2. Izuzeće od obveze fiskalizacije 3. Obveza fiskalizacije od 1. srpnja 2013. 4. Postupak provedbe fiskalizacije od 1. srpnja 2013. 5. Zaključak
Smatra se da je Ustavni sud RH donio, u odnosu na dosadašnju praksu, jedno revolucionarno Rješenje za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o porezu na dohodak o povratnom oporezivanju dividenda i udjela u dobitku (objava u Nar. nov., br. 43/13. od 12. travnja 2013.). Nastavno na predmetno Rješenje, Porezna uprava je donijela stajalište kojim obustavlja postupke prisilne naplate i oporezivanje isplate dividenda i udjela u dobitku, no više o tome u nastavku članka. 1. Uvod 2. Pravni izvori 3. Prikaz odluke Ustavnog suda RH 4. Pravna analiza odluke 5. Reagiranje Porezne uprave
Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje troškova legalizacije bespravnih građevina koje se legaliziraju na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. U članku su opisani troškovi koje obuhvaća postupak legalizacije u skladu s navedenim odredbama Zakona. Uz to se daje primjer knjiženja troškova naknadne legalizacije bespravne građevine. 1. Troškovi legalizacije bespravnih građevina 2. Zahtjevi MSFI-ja i HSFI-ja o praćenju troškova legalizacije građevina 3. Primjer računovodstvenog praćenja troškova legalizacije građevina 4. Zaključak
Troškovi kazna, penala i šteta su troškovi koji se s vremena na vrijeme pojavljuju prilikom obavljanja djelatnosti. Pritom se postavljaju pitanja kakav je položaj takvih troškova s motrišta poreza na dobitak i poreza na dodanu vrijednost te kako takve troškove evidentirati u knjigovodstvu. Više o tome pročitajte u nastavku članka. 1. Uvodne napomene 2. Troškovi prisilne naplate poreza i drugih davanja 3. Novčane kazne za gospodarske prijestupe i prekršaje 4. Naknada štete, zatezne kamate i ugovorne kazne 5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Na izdatke za obrazovanje i stručno usavršavanje zaposlenika koje je u vezi s djelatnošću poduzetnika, prvenstveno treba gledati kao na ulaganje u razvoj vlastitoga trgovačkog društva, a ne isključivo kao na tekući trošak. Prema odredbama Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, troškovi općeg i posebnog obrazovanja zaposlenika dodatno smanjuju osnovicu poreza na dobitak te stoga predstavljaju svojevrsnu poreznu olakšicu. S tom je svrhom potrebno u poslovnim knjigama osigurati posebno knjigovodstveno praćenje tih troškova. U ovom članku pišemo o poreznom i računovodstvenom motrištu troškova obrazovanja i izobrazbe zaposlenika s praktičnim primjerima odluke i ugovora o školovanju. 1. Uvod 2. Troškovi obrazovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika s računovodstvenog motrišta 3. Zaposlenik upućen na školovanje u inozemstvo 4. Korištenje neplaćenog dopusta za potrebe obrazovanja 5. Kako zaposleniku nadoknaditi izdatak za obrazovanje i izobrazbu 6. Troškovi školovanja osoba koje nisu zaposlenici 7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Pristupanjem RH EU stupit će na snagu odredbe novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji uvodi novosti vezane za sadržaj i obvezu izdavanja računa, odnosno, u naš pravni poredak prenose se odredbe direktiva EU u vezi s porezom na dodanu vrijednost. U nastavku dajemo prikaz obveznog sadržaja računa, sukladno poreznim i drugim propisima. 1. Uvod 2. Obvezni sadržaj računa 3. Načini izdavanja računa 4. Računi obveznika poreza na dohodak 5. Provjera ispravnosti računa 6. Čuvanje primljenih i izdanih računa 7. Zaključak
Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je čl. 16. Zakona o računovodstvu i čl. 250.b odnosno 431.b ZTD-a. Rok za predaju konsolidiranih financijskih izvješća za 2012. je najkasnije 30. rujna tekuće godine. Mali i srednji poduzetnici pripremaju konsolidaciju financijskih izvješća prema zahtjevima HSFI 2 - Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i oni čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište vrijednosnica ili se spremaju za takvo uvrštavanje prema zahtjevima MRS 27 - Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji odnosno MSFI 3 – Poslovna spajanja. Članak 6. odnosno 6.a Zakona o reviziji te čl. 17. Zakona o računovodstvu propisana je obveza revizije konsolidiranih financijskih izvješća. 1. Obveza konsolidacije financijskih izvješća 2. Obveza revizije i objave konsolidiranih izvješća 3. Situacije u kojima konsolidacija nije obvezna 4. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja u ovisna društva 5. Goodwill i prihod od povoljne kupnje 6. Načela konsolidacije 7. Sastavljanje konsolidacijskih financijskih izvješća 8. Primjer konsolidacije financijskih izvješća 9. Zaključak
Već petu godinu zaredom poduzetnici/trgovačka društva imaju obvezu sastavljanja i predaje godišnjega financijskog izvještaja za više namjena, za statističke i druge potrebe i radi javne objave, i to u više navrata, odnosno s različitim rokovima predaje. Rok za predaju godišnjega financijskog izvještaja za statističke i druge potrebe bio je 31. ožujka 2013., a rok za predaju godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije radi javne objave je 30. lipnja. Većina je trgovačkih društava mogla svoju obvezu ispuniti već s 31. ožujka istodobnom predajom godišnjih financijskih izvještaja i za statističke i druge potrebe i radi javne objave. Ako je društvo predalo godišnji financijski izvještaj za 2012. samo za statističke i druge potrebe, još treba, u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu (Nar. nov. br., broj 107/07.), sastaviti i Fini predati pojedinačni godišnji financijski izvještaj do 30. lipnja 2013., a obveznici konsolidacije i konsolidirani godišnji financijski izvještaj do 30. rujna radi javne objave. Više o navedenoj obvezi u nastavku članka. 1. Uvod 2. Predaja godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije radi javne objave 3. Dokumentacija obveznika revizije u skladu s naputkom Hrvatske revizorske komore pod nazivom Smjernica 1-2010 4. Način dostave, oblik i format te ovjeravanje dokumentacije 5. Primjena Pravilnika o vrstama i visini naknade za uslugu javne objave 6. Provjera potpunosti i točnosti godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije 7. Javna objava 8. Naknadna predaja te izmjena već predanoga godišnjeg financijskog izvještaja 9. Kazne zbog nepodnošenja godišnjih financijskih izvještaja 10. Zaključak
Sitan inventar su predmeti (stvari i oprema) koji se ne potroše odmah stavljanjem u uporabu već se koriste dulje vrijeme odnosno dulje od godinu dana. Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskim planom propisana je najniža pojedinačna nabavna vrijednost za iskazivanje sitnog inventara. Za sitan inventar nije propisan način otpisa. O evidentiranju stjecanja sitnog inventara kod proračunskih osoba i metodama njegova otpisa, piše se u ovom praktikumu. 1. Sitan inventar 2. Otpis sitnog inventara
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja povezana sa službenim putovanjem radnika. Posebnost su u praksi prihvaćeni različiti načini knjiženja toga poslovnog događaja te način knjiženja prilagođen stranim sredstvima plaćanja. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08. i 7/09., dalje: Uredba).
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Uz promjenu Zakona o financiranju političkih aktivnosti i promidžbe, promijenjen je i odgovarajući Pravilnik kojim se uređuje vođenje evidencija i izvještavanja osoba koje se bave političkim djelatnostima bez obzira na to je li riječ o aktivnostima povezanim s izbornom promidžbom ili s redovitom djelatnosti. Evidencije i izvješća tih aktivnosti se razlikuju, a obrasci tih evidencija i način izvještavanja propisan je zadnjim promjenama navedenog Pravilnika, o čemu se, između ostaloga, piše u ovom članku. 1. Uvod 2. Redovito političko djelovanje 3. Izborna promidžba
Već početkom ove godine najavljeno je da će se putem jedinstvenog obrasca izvješćivati Poreznu upravu o porezu, prirezu i doprinosima obračunanim na plaće i sve druge primitke. Osim oporezivih primitaka iz svih izvora dohotka, predlaže se izvješćivanje Porezne uprave i o isplati primitaka koji se ne smatraju dohotkom i onih na koje se ne plaća porez na dohodak do određenih svota i pod određenim uvjetima. Kako se može zaključiti, obrazac treba biti vrlo sustavan, a podnošenje Poreznoj upravi predviđa se elektroničkim putem, zbog čega treba obaviti vrlo zahtjevne pripreme na razini Porezne uprave, a time i kod poslodavaca, te se zbog toga primjena stalno odgađa. Budući da će do primjene ipak doći kada tehničke pripreme budu gotove, dobro je upoznati se s onim što nas očekuje. 1. Uvod 2. Koje primitke obuhvaća Obrazac JOPPD 3. Za koje primitke isplatitelji nisu obvezni podnositi JOPPD 4. Kada se podnosi Obrazac JOPPD 5. Kada Obrazac JOPPD iznimno ne treba podnositi na dan isplate odnosno dospijeća doprinosa 6. Izgled i sadržaj Obrasca JOPPD 7. Zaključak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Prema dostupnim podatcima, broj radnika koji u Republici Hrvatskoj prima minimalnu plaću je u porastu te se procjenjuje da oko 7% ukupno zaposlenih radnika (odnosno nešto manje od 100.000 radnika) prima minimalnu plaću. Nedavno je objavljen novi Zakon o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 39/13.) na temelju kojeg se predlaže kvalitetniji način utvrđivanja visine minimalne plaće kako bi se omogućilo učinkovitije ostvarivanje gospodarskih i socijalnih interesa radnika koji imaju najniža primanja. O primjeni minimalne plaće te njezinoj novoj visini pišemo u nastavku ovog članka. 1. Utvrđivanje plaće radnika 2. Utvrđivanje minimalne plaće za 2013. 3. Kada se može isplatiti manja svota plaće od minimalne 4. Kada treba povećati minimalnu plaću 5. Nadzor nad primjenom minimalne plaće
Organizirana prehrana može biti jedna od komparativnih prednosti koje poslodavac ima u odnosu na druge poslodavce koji radnicima ne omogućuju tu pogodnost. Topli obrok, kako se to nekad zvalo, računovodstveno je i porezno pitanje koje u različitim oblicima ima i različite troškovne posljedice za poslodavca. U praksi postoje neka rješenja koja su izvan zakonskih okvira pa neće biti tema ovog članka, a provedivi modeli opisat će se bez obzira na nepovoljna, tj. stroga porezna određenja. 1. Uvod 2. Radnopravno i porezno motrište prehrane zaposlenika 3. Organizacijski načini prehrane radnika 4. Prehrana zaposlenika koji rade na terenu i koji su na službenom putu 5. Zaključak
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Pod određenim okolnostima, na temelju odredaba Zakona o radu, radnici ostvaruju pravo na godišnji odmor. Neki radnici pritom ostvaruju i pravo na regres. Regres predstavlja naknadu koja se isplaćuje radniku radi njegovih povećanih troškova na godišnjem odmoru. No, regres je materijalno pravo koje ostvaruju samo oni radnici kojima je to pravo zajamčeno na temelju akata koji uređuju prava radnika. Regres može predstavljati neoporezivu naknadu, no svota predviđena za isplatu može se i oporezivati, dok se isplata naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora isključivo smatra oporezivim primitkom. O tome pišemo u nastavku. 1. Pravo radnika na regres 2. Porezni položaj isplate regresa 3. Regres i naknada za bolovanje
Od 1. srpnja u Hrvatskoj će se primjenjivati novi sustav o porezu na dodanu vrijednost prema zakonu koji je u postupku donošenja. Jedno od pitanja koja se na poseban način rješavaju novim poreznim sustavom jest i pitanje isporuke dobara između poduzetnika čije je sjedište u različitim zemljama EU. U ovom se članku razmatra upravo taj zanimljiv problem koji ima brojne nove elemente o kojima hrvatski porezni obveznici do sada nisu morali voditi brigu. 1. Uvod 2. Isporuke dobara unutar EU 3. Zaključak
Određivanje mjesta oporezivanja među državama članicama EU svakako može izazvati i sukobe u pogledu porezne nadležnosti. S obzirom na to da 1. srpnja 2013. Republika Hrvatska postaje članicom Europske unije te da će se odredbe o mjestu oporezivanja propisane Direktivom implementirati u novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost, u nastavku članka bit će objašnjena načela Direktive kojima se određuje mjesto oporezivanja za isporuke dobara na zajedničkom tržištu EU te njihova praktična primjena. 1. Uvod 2. Određivanje mjesta isporuke dobara kod isporuka dobara s i bez prijevoza 3. Određivanje mjesta isporuke kod prodaje dobara na daljinu 4. Mjesto isporuke za dobra koja se sastavljaju ili instaliraju 5. Određivanje mjesta oporezivanja kod isporuke dobara na brodovima, u zrakoplovima i vlakovima 6. Određivanje mjesta isporuke kod isporuke plina putem sustava za prirodni plin te isporuke električne energije, grijanja i hlađenja 7. Zaključak
Većina se europskih država trenutačno nalazi u nezavidnom ekonomskom položaju – u gospodarskoj krizi. Države (Porezne uprave) traže načina kako da osiguraju što više novca za državnu blagajnu, a poduzeća kako da lakše prebrode trenutačnu situaciju sa što manjim posljedicama. Porezne uprave brzo su zaključile da je relativno neiskorišteno područje koje može donijeti visoke porezne prihode - područje transfernih cijena. Zbog toga su započele intenzivno provjeravanje transfernih cijena kod poreznih obveznika koji posluju s povezanim osobama u inozemstvu. Poduzeća često uzimaju u obzir načela transfernih cijena i postupaju po njima, ali ih nikada ne objavljuju u zajedničkom dokumentu. Teškoće nastaju kada dođe do inspekcijskog pregleda. Tada treba predati cjelokupnu dokumentaciju koja je propisana zakonima. Tko je odgovoran za pripremu dokumentacije o transfernim cijenama? S kakvim preprekama se susreću te osobe u poduzećima u pripremi dokumentacije o transfernim cijenama? Više o tome u nastavku članka. 1. Poslovno motrište transfernih cijena 2. Porezno motrište transfernih cijena 3. Odgovornost za pripremu dokumentacije 4. Prepreke s kojima se poduzeća najčešće suočavaju u pripremi dokumentacije o transfernim cijenama 5. Priprema dokumentacije o transfernim cijenama
Nedavno je objavljen podatak o cca 50 milijarda poreznog duga. U toj su svoti i dugovanja fizičkih osoba u svoti od nešto manje od 13 milijarda. Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba jedan je od zakona kojima je cilj smanjiti porezni dug, uvesti financijsku disciplinu, smanjiti nelikvidnost i nakraju poboljšati punjenje državnog proračuna. Istodobno se pomaže velikom dijelu građana koji imaju porezno dugovanje da isto plate na povoljniji način nego što su to mogli do njegova stupanja na snagu. 1. Uvod 2. Definicija poreznog duga prema ovom Zakonu i subjekti primjene 3. Način naplate poreznog duga 4. Staž mirovinskog osiguranja u slučaju plaćanja glavnice 5. Podnošenje zahtjeva za otpis duga na osnovi kamata 6. Odlučivanje o zahtjevu, obustava ovrhe i odgoda ovrhe 7. Ukidanje rješenja 8. Podnošenje žalbe, tijek zastare 9. Prijelazne i završne odredbe
Identifikacija i rješavanje revizijskih nalaza jedna je od najznačajnijih odgovornosti revizora i ključni korak pri formiranju revizorova mišljenja u vezi s financijskim izvještajima. Revizor treba zahtijevati od uprave ispravljanje identificiranih nalaza te očekivati da će uprava tako i postupiti, osim, naravno, ako nalaz nije beznačajan. Kako će učinak neispravljenih pogrešaka utjecati na formiranje revizorova mišljenja, pročitajte u nastavku članka. 1. Zakonski okvir 2. Vrste pogrešnih prikaza 3. Učinci pogrešnih prikaza na revizorovo mišljenje 4. Zaključak
1. Prijedlog standarda 2. Cilj standarda 3. Djelokrug standarda 4. Priznavanje, mjerenje i smanjenje vrijednosti 5. Klasifikacija reguliranih odgođenih stanja na računima 6. Poziv za komentiranje prijedloga standarda
Temelj Europske unije čine zajedničko tržište i carinska unija. Zajedničko tržište podrazumijeva slobodu kretanja roba, zajedničku trgovinsku politiku i zajedničku agrarnu politiku. Carinska unija podrazumijeva zajedničke carinske propise i bescarinsku trgovinu između zemalja članica tako da su prihodi od carine zajednički prihodi Europske unije. Pristupom Republike Hrvatske Europskoj uniji, nacionalni carinski propisi i zakonodavstvo koje uređuje trgovinu s trećim zemljama prestaju vrijediti i počinje primjena zajedničkih carinskih propisa Europske unije. 1. Uvod 2. Propisi RH koji se nakon ulaska u EU više neće primjenjivati 3. Propisi EU koji će se početi primjenjivati nakon ulaska RH u EU 4. Tarifne i netarifne mjere 5. Zajednička agrarna politika 6. Ribarstvo 7. Mjere zajedničke trgovinske politike 8. Zaključak
Sudjelovanje na unutarnjem tržištu EU vodi do daljnje liberalizacije trgovine u Republici Hrvatskoj, dajući veće mogućnosti gospodarstvenicima, ali i krajnjim potrošačima koji imaju pravo konačnog izbora proizvoda koji se ponajprije temelji na tehničkim zahtjevima za sigurnost, bez obzira na njegovo podrijetlo. Pružatelji usluga s registriranim sjedištem poslovanja u RH mogu pružati svoje usluge na cijelom Europskom gospodarskom prostoru, pod jednakim uvjetima kao i drugi pružatelji usluga, bez obveze ponovne registracije poslovnog nastana. O te dvije bitne odrednice trgovine na unutarnjem europskom tržištu piše se u ovom članku. 1. Uvod 2. Slobodno kretanje roba 3. Sloboda pružanja usluga 4. SOLVIT 5. Zaključak
Europska komisija, kao izvršno tijelo EU, detaljno analizira situaciju i definira potrebe pojedinih zemalja, uključujući i Hrvatsku. U svom prijedlogu područja koja bi se trebala financirati iz fondova, izlaže brojne izazove s kojima se Hrvatska trenutačno suočava, kao što je kontinuirani pad BDP-a od 2008., nekonkurentnost gospodarstva, smanjenje izvoza, minimalna inozemna izravna ulaganja, nepovoljno okružena za ulaganje, stalan porast nezaposlenosti, rastući migracijskim trendovi prema razvijenijim gradskim središtima itd. Kako bi Hrvatska kao buduća članica mogla pridonijeti ciljevima strategije „Europa 2020“, spomenuti izazovi s kojima se suočava moraju biti na vrijeme rješavani. Kako, o tome u nastavku. 1. Uvod 2. Prioriteti financiranja u sklopu ESI fondova s obzirom na 11 razvojnih tematskih ciljeva Europske unije 3. Zaključak
Autori: Ana FRESL, dipl. oec. i MBA Mr. sc. Hana KOLIĆ , dipl. oec.
1. EU dogovara zajednička pravila za hipotekarne kredite 2. EU želi da kompanije objavljuju i nefinancijske informacije 3. Porezni trendovi u EU 4. Erasmus za mlade poduzetnike 5. Jednostavnije priznavanje dokumenata 6. Odobrena nova stroga pravila za banke
Već smo se posve približili datumu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji pa je dobro još jednom podsjetiti se koji sve zakonski propisi iz područja platnog prometa stupaju na snagu od 1. srpnja 2013 i koje su osnovne promjene u korištenju usluge platnog prometa.
1. Novosti koje su na snazi od 1. lipnja 2. Novosti koje se primjenjuju od 1. srpnja
Pod uvjetima propisanim odredbama zakona kojima se uređuje obavljanje djelatnosti trgovine i ugostiteljstva, omogućeno je obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu da može svoje poljoprivredne proizvode prodavati izvan prodavaonice te na istom pružati usluge seljačkog domaćinstva. Sa svrhom boljeg korištenja proizvodnih kapaciteta i rada članova obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva, novim Pravilnikom o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima proširuju se djelatnosti koje se kao dopunske mogu obavljati na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu te se ujedno propisuju načini i uvjeti pod kojima se te djelatnosti mogu obavljati. Više o tome u nastavku članka. 1. Uvod 2. Poljoprivredna djelatnost i poljoprivredni proizvodi 3. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) 4. Općenito o dopunskim djelatnostima na OPG-u 5. Izravna prodaja poljoprivrednih proizvoda OPG-a 6. Prerada poljoprivrednih proizvoda na OPG-u 7. Ugostiteljske usluge i usluge u turizmu na OPG-u 8. Djelatnosti povezane s tradicijskim vještima i zanimanjima 9. Ostale vrste dopunskih djelatnosti na OPG-u 10. Način i uvjeti obavljanja dopunskih djelatnosti na OPG-u 11. Zaključak
S obzirom na to da se od 1. srpnja 2013. više ne primjenjuje odredba Zakona o trgovini, kojom je bilo uređeno poslovanje stranih predstavništava u Republici Hrvatskoj čiji su osnivači osobe iz Europske unije, toga će dana ona prestati postojati. Ta predstavništva imaju nekoliko mogućih „preoblikovanja“: trgovačko društvo, podružnica, obrt. Predstavništva osnivača izvan Europske unije i dalje primjenjuju pravila utvrđena ovim Zakonom.
1. Brisanje podružnica osnivača iz EU 2. Novi oblici rada 3. Djelatnost predstavljanja osoba iz EU
Kako se približava ljetno vrijeme, a time i vrijeme korištenja godišnjih odmora, sve su češća pitanja o zakonskom uređenju i načinu korištenja godišnjih odmora. U ovom se članku, stoga, daju odgovori na pitanja kako utvrditi trajanje godišnjeg odmora radnika; kada radniku pripada pravo na puni, a kada na razmjerni dio godišnjeg odmora; kako koristiti godišnji odmor u dijelovima; u kojim slučajevima i na koji način radniku isplatiti regres te naknadu za neiskorišteni godišnji odmor te na mnoga druga pitanja koja se pojavljuju u praksi. Uz to se daje i primjerak dijela pravilnika o radu kakvim bi poslodavac mogao urediti korištenje godišnjih odmora na razini trgovačkog društva te kratak pregled relevantne sudske prakse vezane uz ovu problematiku. 1. Uvod 2. Normativno uređenje instituta godišnjeg odmora 3. Trajanje godišnjeg odmora i broj radnih dana koji se u njega uračunavaju 4. Sporazum o odricanju prava na godišnji odmor 5. Kad radnik ima pravo na puni, a kad na razmjerni dio godišnjeg odmora 6. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima 7. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu 8. Raspored korištenja godišnjeg odmora i obveza obavještavanja radnika o rasporedu 9. Pravo na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora 10. Kada i na koji način radnik ostvaruje pravo na regres 11. U kojim se slučajevima isplaćuje naknada za neiskorišteni godišnji odmor 12. Razlikovanje godišnjeg odmora od plaćenog (i neplaćenog) dopusta 13. Mjerodavna sudska praksa i mišljenja nadležnog ministarstava u vezi s godišnjim odmorima
U našem sustavu zdravstvenog osiguranja uređeno je i pravo osiguranika na nadoknadu i u slučaju bolesti djeteta ili supružnika te pravo na smještaj u slučaju bolničkog liječenja djeteta. Za korištenje toga prava potrebno je zadovoljiti određene uvjete propisane odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i provedbenim propisima toga Zakona. O tome pišemo u ovom članku. 1. Uvod 2. Smještaj uz dijete za vrijeme bolničkog liječenja 3. Bolovanje radi njege djeteta 4. Utvrđivanje osnovice za nadoknade plaće prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja 5. Utjecaj prethodnog osiguranja na visinu nadoknade plaće
U ovome se članku razmatraju pitanja vezana za institut otkaza ugovora o radu, kako izvanrednog tako i redovitog, kao pitanja uvijek bitna i aktualna. O svemu tome detaljnije u nastavku, s napomenom da je ovo sudska praksa novijega datuma te u potpunosti aktualna i u primjeni sada važećeg Zakona o radu. 1. Uvod 2. Izvanredni otkaz ugovora o radu 3. Redoviti otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja
Pravo zaposlenika na plaćeni godišnji odmor uređuje Zakona o radu kao osnovni propis iz području rada. Osim Zakona o radu, to pravo može biti uređeno i kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. U državnim i javnim službama pravo na plaćeni godišnji odmor uređuju odredbe nekoliko kolektivnih ugovora. O kojim kolektivnim ugovorima je riječ te o načinu na koji se uređuje navedeno pravo, piše se u nastavku članka. 1. Uvod 2. Godišnji odmor, trajanje godišnjeg odmora i druga prava u vezi s godišnjim odmorom 3. Regres prema odredbama kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Pravo radnika na plaćeni godišnji odmor, osim Zakonom o radu kao osnovnim propisom iz područja rada, može biti propisano i kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Ako nije sklopljen kolektivni ugovor, to se pravo može urediti odlukom, kao općim aktom predstavničkog tijela jedinice samouprave, u skladu s općim propisima o radu. 1. Uvod 2. Pravo na godišnji odmor službenika i namještenika JLP(R)S-a 3. Pravo na godišnji odmor lokalnih dužnosnika
Javna nabava odvjetničkih usluga predstavlja jedno od pitanja koje se često pojavljuje kod naručitelja, u smislu postupka javne nabave odvjetničkih usluga koje naručitelji mogu provesti, vrste pravnih odnosno odvjetničkih usluga koje se mogu nabaviti kroz postupke javne nabave, načina provedbe postupka te druga pitanja koja su vezana za izvršenje ugovora o zastupanju s odvjetnicima. 1. Uvod 2. Dopušteni postupci nabave odvjetničkih usluga 3. Provedba postupka nabave u skladu s čl. 44. Zakona 4. Nabava odvjetničkih usluga u praksi – pitanja i prijepori 5. Odvjetnički troškovi
U praksi se primjećuju nejasnoće oko tumačenja pojma valjanog dokaza nekažnjavanosti za gospodarske subjekte čije je sjedište u Republici Hrvatskoj, što vodi pravnoj nesigurnosti. U ovom se članku, stoga, objašnjava tzv. „izjava o nekažnjavanju“, u smislu Zakona o javnoj nabavi, s osvrtom na Zakon o javnom bilježništvu, mišljenja Uprave za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva i praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. 1. Kaznena djela iz Zakona o javnoj nabavi 2. Dokazi o nepostojanju kaznenih djela iz Zakona o javnoj nabavi 3. Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka 4. Zaključak
U svjetlu najnovije rasprave 17 ministara financija eurozone o Grčkoj, Cipru i susjednoj nam Sloveniji u Bruxellesu 13. svibnja 2013., otkrivamo i ovdje u bitnome prenosimo razmišljanja njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea (70 g.) objavljena u intervjuu u magazinu WirtschaftsWoche1 pod naslovom „Ekonomska shizofrenija“. Schäuble je političar i član Kršćansko-demokratske unije (CDU) koji je u Bundestagu još od 1972. i time jedini zastupnik koji je u parlamentu već u desetom mandatu. Neke misli zasigurno će biti zanimljive i za našu stručnu javnost, stoga preporučujemo da pročitate ovaj članak. 1. Obrana eura 2. Europska središnja banka i kriza 3. Bogati jug – siromašni sjever? 4. Nijemci ipak omiljeni 5. Cipar 6. Stabilnost valute 7. Utaja poreza 8. Dobro zarađuje uvijek „netko drugi“
1. Usporedni pregled 2. Cijene u RH i EU 3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU 4. Industrijska proizvodnja 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i insolventnost 10. Zaposlenost i nezaposlenost
