Autorica u ovome članku na zanimljiv i detaljan način daje prikaz zadnjih novela odnosno Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 55/13.). Navedeni je Zakon stupio na snagu 16. svibnja 2013.
Autor: Dr. sc. Ljiljana MATUŠKO ANTONIĆ , dipl. iur.
U ovome se članku, uz povijesni osvrt na pravni položaj tražbina stečajnih vjerovnika u slučaju stečaja banaka te razmatranje Direktive 2001/24/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 4. siječnja 2001. o reorganizaciji i likvidaciji kreditnih institucija, razmataju i postojeća uređenja iz Zakona o kreditnim institucijama, s posebnim osvrtom na isplatne redove. Uz to se daje odgovor i na pitanje je li, u situacijama kada je već otvoren stečajni postupak, dopušteno izraditi, usvojiti te provesti stečajni plan kao model rehabilitacije dužnika. Ovo je pitanje tim značajnije kada se uzmu u obzir najnoviji zahvati u stečajno zakonodavstvo (zadnje novele Stečajnog zakona koje generalno stečaj prihvaća kao ultima ratio dužnika). Tema je ovoga članka vrlo aktualna jer su stečajevi nad kreditnim institucijama rijetkost u praksi trgovačkih sudova RH pa postoji opravdani interes znanstvene i stručne javnosti istražiti pozitivna rješenja iz našega i europskoga stečajnog prava u odnosu na banke.
Autori: Mr. sc. Ante VUKOVIĆ, dipl. oec. Mr. sc. Dejan BODUL , dipl. iur.
Pitanja vezana uz ovrhu na plaći radnika i drugim stalnom i povremenim novčanim primitcima u našoj su svakodnevnoj praksi izrazito značajna, zastupljena i aktualna. Stoga u nastavku članka pišemo o ovoj bitnoj tematici.
Agencijska ovrha, koja je predmet zanimljivog i cjelovitog razmatranja u ovome članku, sustav je izvansudske ovrhe radi naplate novčane tražbine primjenom odredaba Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i odredaba propisa donesenih na temelju toga Zakona koji (sustav) se ostvaruje putem FINE. Takav je sustav izvansudske ovrhe uveden u hrvatski ovršni pravni sustav 1. siječnja 2011. stupanjem na snagu (u pretežitom dijelu odredaba) toga Zakona. Od kada se primjenjuje, pokazuje iznimnu učinkovitost i mogućnost ostvarenja ciljeva rasterećenja sudova i pojednostavljenja, ekonomiziranja, ubrzanja i učinkovitosti ovršnog postupka na novčanim tražbinama koje su pretežite u strukturi tražbina.
Posredovanje u prometu nekretnina obuhvaća niz faktičnih radnji posrednika koje se odnose na traženje prilike za povezivanje nalogodavca i treće osobe te pregovore i pripreme za sklapanje pravnih poslova kojima je predmet promet određenom nekretninom. Promet nekretnina zauzima iznimnu bitno mjesto u gospodarstvu pa stoga i posredovanje u prometu nekretnina predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost koja zahtijeva odgovarajuće zakonsko uređenje. Stoga je po uzoru na razvijene zemlje ta djelatnost i u Republici Hrvatskoj pravno regulirana, o čemu autor piše u ovome članku.
Bavarskim zakonom o gradnji podrobno su uređene sve faze tehnološkog procesa gradnje građevina visokogradnje: od projektiranja, upravnog postupka ishođenja pravnog akta na temelju kojeg se može pristupiti građenju, izvođenja radova, nadzora nad izvođenjem radova do ishođenja dozvole za uporabu građevine. Provedbom zadnje reforme uređene su građevine koje su oslobođene provedbe upravnog postupka, oslobođene ishođenja građevinske dozvole, građevine za koje se primjenjuje pojednostavljeni postupak ishođenja građevinske dozvole i posebne građevine za koje je nužno ishoditi građevinsku dozvolu.
Pitanje zaštite od buke u našem pravnom sustavu uređen je odgovarajućom zakonskom i podzakonskom regulativom. U ovom ćemo se članku osvrnuti na tu regulativu, s posebnim osvrtom na područje zaštite od buke iz ugostiteljskih objekata kod njihova otvaranja, tj. donošenja rješenja o udovoljavanju minimalnim uvjetima za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Ta rješenja donose za Grad Zagreb Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, Odjel za upravno-pravne poslove, Odsjek za utvrđivanje minimalnih tehničkih i drugih uvjeta za obavljanje gospodarskih djelatnosti, a u županijama Službe za gospodarstvo - Odjel za ugostiteljstvo i turizam.
Autor u ovome članku razmatra aktualna i bitna pitanja sportske inspekcije u svjetlu Zakona o sportskoj inspekciji. Pritom, između ostaloga, naglašava da nije postojala nikakva relevantna potreba donošenja navedenog Zakona, s obzirom na to da su se sva bitna i sporna pitanja mogla riješiti već postojećim zakonima, podzakonskim aktima te na takav način ostvariti osiguranje zakonitog i nadasve kvalitetnog postupanja u sportu uopće.
Cilj ovoga rada je apostrofirati određene idejne, teorijske i zakonodavnopravne probleme u području sporta i otvoriti proces redefiniranja i repozicioniranja sportskoga prava u odnosu na njegov današnji, zapostavljeni položaj. S tim ciljem autor objašnjava idejno-teorijsko i pravno-znanstveno motrište sporta i sportskih događaja, prikazuje zakonodavno motrište stanja u sportu, upućuje na neke ekonomske i komercijalne karakrteristike sporta te na sociopatološke pojave u njemu.
Socijalno poduzetništvo novost je u pristupu društvenim problemima, odnosno u pristupu problemima zajednice. Ono služi lokalnoj zajednici ili specifičnoj skupini ljudi te promovira odgovornost na razini zajednice. Projekti socijalnog poduzetništva generiraju socijalne vrijednosti, a ne profit. Socijalna ekonomija, kao širi pojam socijalnog poduzetništva, obuhvaća sve one organizacije koje se bave društvenom promjenom ili poboljšanjem statusa ciljnih skupina u području tzv. trećeg sektora, odnosno sektora civilnog društva. Ponajprije je riječ o neprofitnim pravnim osobama, dobrotvornim organizacijama, fundacijama, zadrugama i ostalim organiziranim oblicima građanskog djelovanja.
U ovome se članku razmatra institut porezne tajne propisane njemačkim pravom. Riječ je o institutu koji je uređen u postupovnim propisima koji se tiču javnih davanja. Ovaj je članak strukturiran na način da se uvodno daje objašnjenje pojma porezne tajne u Njemačkoj, a potom se upućuje na osobe koje su obvezne čuvati poreznu tajnu i slučajeve kršenja porezne tajne. Izdvojeno se promatraju situacije kada zakon dopušta objavu porezne tajne te se završno ističu sankcije za neovlašteno i protuzakonito kršenje tajne.
