Zastarjele obveze prema dobavljačima i kreditorima potrebno je otpisati u korist prihoda kako bi financijski izvještaji bili realni i objektivni. Međutim, ponekad do otpisa obveze može doći i prije nastupa zastare, a jednako se tako određene obveze ne moraju nužno otpisati u korist prihoda već je moguće pretvoriti ih u pričuve ili u temeljni kapital. O čemu pritom valja voditi brigu te kakav je računovodstveni i porezni položaj otpisa obveza, pročitajte u nastavku članka. 1. Priznavanje obveza u računovodstvu 2. Računovodstveno postupanje sa zastarjelim obvezama 3. Računovodstveno postupanje s obvezama kojih se vjerovnik sporazumno odrekao 4. Kapitalne pričuve nastale iz obveza prema članu društva 5. Pretvaranje obveze u udjel – kapital društva 6. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
U članku se razmatra problematika računovodstvenog iskazivanja plaćenog PDV-a, poreza na dobitak i poreza na dohodak iz ranijih razdoblja kada u poslovnim knjigama društva nije iskazana obveza za te poreze, tj. kada porezni nadzor naknado utvrdi obvezu plaćanja tih poreza. Prema rješenju poreznog nadzora, obično se zahtijeva i plaćanje zateznih kamata i kazne za poreznog obveznika i odgovornu osobu. U skladu s HSFI-ima i MSFI-ima izražava se stajalište da se s tim naknadnim plaćanjima postupa kao da je riječ o ispravku pogrešaka iz ranijih razdoblja. 1. Uvod 2. Ispravci pogrešaka 3. Ispravak obveze poreza na dobitak 4. Plaćanje PDV-a i poreza na dohodak prema rješenju nadzora 5. Porezna praksa u vezi s priznavanjem pogrešaka 6. Zaključak
U redovnom poslovanju mnoga društva često obavljaju poslovne transakcije s povezanim društvima. Te se transakcije uglavnom odnose na stjecanje udjela i dionica, primanje i davanje zajmova, isporuke dobara i usluga i sl. Autorica u članku obrazlaže pojam povezanih društava prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima, računovodstvenim standardima i poreznim propisima. Uz to daje primjere računovodstvenog praćenja transakcija između povezanih društava koja se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi u skladu s računovodstvenim standardima te definira porezno motrište davanja i primanja zajmova između povezanih društava prema odredbama Zakona o porezu na dobit. 1. Uvod 2. Povezana društva prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima 3. Povezana društva prema zahtjevima računovodstvenih standarda 4. Povezana društva prema odredbama poreznih propisa 5. Zaključak
Ulaganja u poslovne udjele drugih poduzetnika predstavljaju ulaganja koja se klasificiraju kao financijska imovina poduzetnika. Ovisno o namjeni držanja, navedeno se ulaganje može klasificirati u financijsku imovinu čija se promjena fer vrijednosti priznaje u računu dobitka i gubitka (financijska imovina namijenjena trgovanju) ili u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju. O načinu stjecanja, početnog i naknadnog vrednovanja kod obveznika primjene HSFI-a, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Prijenos poslovnog udjela 3. Početno vrednovanje ulaganja u poslovne udjele 4. Naknadno vrednovanje ulaganja u udjele 5. Prodaja poslovnog udjela 6. Porezno motrište ulaganja u poslovne udjele 7. Zaključak
U Nar. nov. br. 30/13. objavljene su izmjene Pravilnika o nadzornim izvještajima za pravne osobe ovlaštene za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti, Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja investicijskih društava, Pravilnika o izvještavanju o adekvatnosti kapitala investicijskih društava i Pravilnika o likvidnosti investicijskih društava. Ti pravilnici propisuju izvještajne zahtjeve pravnih osoba koje pružaju investicijske usluge prema Zakonu o tržištu kapitala, uključujući kreditne institucije, društva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijska društva. Temeljne promjene sustava izvještavanja odnose se na format dostave izvještaja te primjenu elektroničkog potpisa, što je predmet ovoga članka. 1. Izvještaji za pravne osobe koje obavljaju investicijske usluge 2. Financijski izvještaji investicijskih društava 3. Izvještaj o adekvatnosti kapitala investicijskog društva 4. Izvještaj o likvidnosti investicijskog društva
U ovom se proračunskom praktikumu knjiže i obrazlažu knjiženja: 1. POVRAT PREVIŠE ISPLAĆENOG PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA te 2. ZAMJENA IMOVINE I USLUGA . Pri povratu previše odnosno radniku neosnovano isplaćene naknade za prijevoz na i s posla potrebno je, osim povrata novca, smanjiti i obvezu za isplatu ove naknade odnosno odgovarajući rashod. Ovo nije izravno povezano sa stvarnim povratom novca. Prema odredbama posebnih propisa moguća je zamjena stvari i prava. Ovakav oblik stjecanja imovine odnosno prava zahtijeva i tome prilagođena knjiženja pa se stoga preporučuje iskazivanje samo prihoda i rashoda bez iskazivanja potraživanja i obveza. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. - isprav., dalje: Pravilnik o proračunskom računovodstvu). 1. Povrat previše isplaćenog prijevoza na posao i s posla 2. Zamjena imovine i usluga
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Ako je potraživanje od kupaca, nakon isteka dospijeća plaćanja u cijelosti prijeporno, odnosno ako postoji nesigurnost naplate, bilo bi prikladno da neprofitna organizacija takvo potraživanje vrijednosno uskladi tako da ispravi vrijednost potraživanja uz priznavanje rashoda.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Plaća je primitak koji radnik ostvaruje na temelju rada u radnom odnosu i na osnovi kojeg se stječu prava iz socijalnih osiguranja, a oporeziv je porezom na dohodak od nesamostalnog rada. U pravilu, jednak je socijalni i pravni status plaće i u slučaju isplate zaostalih plaća po okončanju radnog spora u korist radnika, prema odluci nadležnog suda. Budući da je u tim slučajevima riječ o isplati plaća za neko prethodno razdoblje, istoga ili različitoga poreznog razdoblja, treba primjenjivati određene iznimke od temeljnog pravila pri obračunu doprinosa i poreza na dohodak, uređene propisima iz radnog, socijalnog i poreznog prava te uputama Porezne uprave i stajalištima Ministarstva financija. 1. Uvod 2. Obračun doprinosa i poreza na dohodak nakon okončanja radnog spora u korist radnika 3. Obračun zateznih kamata 4. Izviješća o isplaćenim plaćama 5. Postupak pri isplati plaća u ovršnom postupku 6. Obračun doprinosa poreza na dohodak i prireza prema slobodnoj nagodbi
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Pristupanje RH Europskoj uniji vrlo je blizu te se sve više razmišlja o budućim transakcijama unutar Europske unije koje će obavljati i tuzemni porezni obveznici. Hrvatski poduzetnici morat će se prilagoditi novim pravilima oporezivanja, ali će im u mnogim situacijama biti olakšano poslovanje s poduzetnicima iz drugih država članica s obzirom na to da više neće biti administrativnih prepreka koje su bile nužne zbog kontrole na granicama među državama koje nisu članice Europske unije. U nastavku članka objašnjava se oporezivanje prijevoznih sredstava u Europskoj uniji, a upravo su te odredbe ugrađene i u PRIJEDLOG hrvatskog Zakona o PDV-u koji je u saborskoj proceduri. 1. Uvod 2. Porezni obveznik 3. Isporuka dobara 4. Stjecanje dobara 5. Nova prijevozna sredstva 6. Rabljena prijevozna sredstva 7. Zaključak
Članove uprave potrebno je razlikovati, sa socijalnog i poreznog motrišta, prema nekoliko njihovih mogućih statusa: članovi uprave u radnom odnosu, članovi uprave u radnom odnosu ali u nekom drugom društvu (u kojemu možebitno nisu članovi uprave), članovi uprave izvan sustava socijalnog osiguranja, članovi uprave stranci, članovi uprave umirovljenici. Svaki od navedenih statusa članova uprave sa sobom ponajprije donosi različito uređenje obveznog osiguranja, a o tome pišemo u nastavku. 1. Uvod 2. Koji članovi uprave i izvršni direktori trebaju biti obvezno osigurani 3. Primitci članova uprave i njihov porezni položaj 4. Stranci u svojstvu članova uprave 5. Zaključak
Njemačko ministarstvo financija u svome mjesečniku Monatsbericht br. 6/12., objavilo je poseban dio pod nazivom „Die wichtigsten Steuern im internationalen Vergleich 2011“. U tom materijalu prikazani su najvažniji porezni podatci (npr. udio poreza u BDP-u, vrste poreza, visina poreznih stopa) za države članice EU i OECD-a. Za potrebe našeg čitateljstva u nastavku se daje prilagođeni prijevod tog materijala. Aktualan je jer sadržava najnovije podatke (stanje 2011.), a posebice zna li se da su suvremeni porezni sustavi zadnju godinu, uslijed svjetske financijske krize, pretrpjeli znatne izmjene i korekcije poreznih stopa. U RRiF-u br. 11/12. str. 97. objavljen je prvi dio a u 12/12. str. 148. objavljen je drugi dio ovog članka dok je u RRiF-u br. 4/13. str. 89. objavljen treći dio, a ovim brojem završavamo prikaz 4. Opterećenje zaposlenika porezima (na plaću) i ostalim javnim davanjima u 2010. 5. Imovinski porezi 6. Oporezivanje financijskog sektora 7. Stope poreza na promet
Tema je ovog članka uzorkovanje u sklopu dokaznih postupaka u kojemu će se utvrditi zakonski okvir i razložiti metode uzorkovanja, s ciljem da se u procesu revizije točno odredi koji su uzorci potrebni da bi revizor izdao mišljenje. Netočno određeni uzorci mogu, s jedne strane, dovesti do toga da revizor nije pribavio dostatne revizijske dokaze za izdavanje mišljenja te, s druge strane, u slučaju pregleda prevelikog uzorka, može doći do toga da je utrošeno više vremena nego li je potrebno. 1. Zakonski okvir 2. Metodologija odabira uzorka 3. Čimbenici koji utječu na veličinu uzorka dokaznih postupaka 4. Zaključak
U ovom članku autorica daje osvrt na izmjenu Tumačenja 17 koje uređuje pitanje raspodjele nenovčane imovine vlasnicima društva. To je tumačenje izmijenjeno u siječnju 2013. 1. Uvod 2. Raspodjela nenovčane imovine
1. Od 16. ožujka završila kultura neplaćanja 2. Natječaj za bespovratan novac EU za poslovnu infrastrukturu 3. Veći porezi ugrožavaju stabilnost socijalnog sustava 4. Za regionalnu suradnju na zapadnom Balkanu 273 milijuna 5. Njemačka objašnjava porezne olakšice na dostavu hrane 6. Španjolske i talijanske male i srednje tvrtke nova prijetnja eurozoni
Europska je komisija pripremila prijedlog nove regulative o strukturnim fondovima (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond), kohezijskom fondu te Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za ribarstvo. Regulativa se odnosi na sve fondove, dok se specifičnosti svakoga pojedinog fonda mogu pronaći u regulativi koja zasebno definira svaki pojedini fond. U ovom se članku obrađuje nova zajednička regulativa koja će se, nakon konačnog donošenja, odnositi i na Hrvatsku za razdoblje financiranja u razdoblju članstva u EU od 2014. do 2020. Navest će se ciljevi koji se žele postići do 2020., koje su ključne promjene u odnosu na prethodno razdoblje financiranja, alati kojima EK želi unaprijediti učinkovitost korištenja sredstava i novi način raspodjele sredstava po fondovima. 1. Strateška podloga – „Europa 2020“ 2. Strukturni fondovi i kohezijski fond 3. Raspodjela sredstava po regijama 4. Načini postizanja ciljeva u novom razdoblju financijske perspektive 2014. – 2020. 5. Zaključak
Bonitetne informacije treba koristiti kao dokaz gospodarske i financijske sposobnosti, kako prilikom ulaska u poslovne odnose s nepoznatim poduzetnikom tako i u postupcima javne nabave i općenito u postupcima nadmetanja, tj. uvijek kada se procjenjuje i bira novi poslovni partner. Jednako tako, kada se promovira uspješnost vlastita poduzeća i kada se prati aktivnost konkurentskih poduzeća, ove su informacije bitne radi eliminiranja naknadnih iznenađenja. O tome kako do ovih informacija koje izrađuje FINA, s obzirom na to da se ne dostavljaju tromjesečni statistički izvještaji, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Finine poslovne informacije 3. Općenito o ocjeni boniteta 4. Čemu služe i kako se koristiti informacijama o bonitetu 5. Bonitetna informacija – izvor informacija o poslovnom partneru 6. Zaključak
U ovom članku autor razmatra načine izračuna odstupanja ostvarenih rezultata od budžetiranih, posebno kada je riječ o fleksibilnom budžetu. Izračunana odstupanja mogu priskrbiti upravi centra odgovornosti ili cjelokupnoj tvrtki bitne informacije o mogućoj većoj potrošnji od planirane te uzrocima odstupanja od predviđenih kretanja. 1. Uvod 2. Svrha fleksibilnog budžetiranja 3. Analiza odstupanja 4. Zaključak
Europska bankovna agencija objavila je 23. siječnja 2013. dokument pod nazivom „Izvješće o procjeni rizičnosti europskoga bankovnog sustava“. U članku autorica obrađuje koje je glavne zaključke Europska bankovna agencija iznijela u vezi s aktualnim stanjem banaka u Europskoj uniji te trendove i izazove koji ih očekuju u budućem poslovanju. 1. Uvod 2. Zaključci u vezi sa stanjem u okruženju 3. Zaključci u vezi s poslovnim modelom banaka 4. Zaključci u vezi sa strukturom obveza banaka 5. Zaključci u vezi s kvalitetom aktive banaka 6. Zaključci u vezi s bankovnim uslugama i zaštitom potrošača 7. Zaključak
Propast banke Lehman Brothers označava početak jednoga novog razdoblja u pristupu regulacije bankovnog i financijskog sektora. Ono što je počelo kao američka sub-prime kriza, dobilo je vlastitu dinamiku i dramatično je utjecalo na globalna financijska tržišta. S razlogom je glavnina kritike bila usmjerena na nadzor i regulaciju jer su nedovoljna međunarodna regulacija banaka i propusti u njoj pridonijeli još većem intenzitetu krize. Novi regulatorni okvir pod imenom „Basel III” donesen je u prosincu 2010. i stupa na snagu 2013. U članku se opisuju neke od bitnih novih inicijativa i mjera kontrole, poput omjera poluge (Leverage Ratio) za uređenje banaka kojima se nastoje ispraviti nedostatci prethodnih regulativa. 1. Uvod 2. Nedostatci prethodnih regulativa Baselskog odbora za kapitalne zahtjeve i proširenje regulative Basel II 3. Basel III kao veliki reformski program 4. Internacionalizacija nadzora 5. Utjecaj Basela III na globalno gospodarstvo 6. Zaključak
Na zajedničkom tržištu Europske unije (dalje: EU) postoji sloboda kretanja roba unutar zajedničke poljoprivredne politike i zajedničke trgovinske politike. Svi gospodarstvenici imaju jednake mogućnosti i pravo izbora. S danom pristupanja EU, Republika Hrvatska morat će provoditi i mjere zajedničke trgovinske politike. U RRiF-u br., 3/13. objašnjena su pravila provedbe zaštitnih (safeguard) mjera. Nastavljajući se na tu temu, u ovom će se članku hrvatski uvoznici upoznati s jednim od ograničenja koje postoji i s jednim koje bi moglo opet biti uvedeno. 1. Uvod 2. Zakonska osnova 3. Prethodni nadzor po sustavu jednostruke kontrole 4. Prethodni nadzor po sustavu dvostruke kontrole 5. Slučaj Rusije 6. Zaključak
Ulaskom Republike Hrvatske (dalje: RH) u Europsku uniju (dalje: EU), trgovina koja će se obavljati između RH sa zemljama EU smatrat će se trgovinom na unutarnjem zajedničkom tržištu EU, dok će se međunarodnom trgovinom smatrati trgovina s ostalim zemljama. S obzirom na to da EU ima zajedničku trgovinsku politiku, RH mora danom ulaska u EU napustiti ugovore o slobodnoj trgovini koje je izravno sklopila. Time će se presložiti pravila trgovanja sa zemljama koje su bitne za dosadašnju trgovinu RH. Navedeno ne znači da trgovina s tima (trećim) zemljama u potpunosti gubi povlašteni položaj nego da je temelj određenog povlaštenog položaja uređen drugim aktima. 1. Uvod 2. Zajednička trgovinska politika EU, pravni temelj i ciljevi 3. Povlašteni trgovinski sporazumi 4. Trgovinski zaštitni instrumenti u EU 5. Primjena tarifnih mjera u EU 6. Zaključak
Iako je izvjesno da će 1. srpnja 2013. Republika Hrvatska postati dijelom teritorija Europske unije, ona tim danom ne postaje dijelom Europske monetarne unije. Time i dalje ostaju „ograničenja“ u poslovanju sa stranim sredstvima plaćanja, što uključuje i ograničenja u poslovanju stranom gotovinom. S obzirom na to, ovim se člankom objašnjava poslovanje stranom gotovinom u RH. 1. Uvod 2. Tko je rezident, a tko je nerezident 3. Strana sredstva plaćanja 4. Poslovanje stranom gotovinom 5. Odnos blagajničkog maksimuma iz sustava fiskalizacije i „deviznih“ blagajničkih maksimuma 6. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U sustavu deviznog poslovanja postoji jedna od značajnijih obveza za gotovo sve devizne rezidente, a to je obveza raznovrsnog izvješćivanja Hrvatske narodne banke o poslovima s deviznim nerezidentima. Provedbeni propis koji uređuje ovo područje je Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja (Nar. nov., br. 103/12.). U ovom se članku daju odgovori na niz pitanja koja se odnose na ovo područje Zakona o deviznom poslovanju koji uređuje devizni sustav Republike Hrvatske i nakon njezina pristupanja Europskoj uniji. 1. Uvod 2. Statističko istraživanje o inozemnim izravnim i portfeljnim ulaganjima 3. Istraživanje o razmjeni usluga s inozemstvom 4. Statističko istraživanje o isplatama plaća i dodataka na plaće te drugih naknada na osnovi rada nerezidentima
EORI sustav je sustav elektroničke registracije i identifikacije poslovnih i gospodarskih subjekata te svih drugih osoba koje u okviru svojih poslovnih aktivnosti obavljaju i aktivnosti obuhvaćene carinskim zakonodavstvom Europske unije (dalje: EU). EORI broj, stoga, ne trebaju imati svi gospodarski subjekti koji posluju unutar EU nego samo oni koji imaju carinske aktivnosti. EORI broj jedinstven je broj u cijeloj EU koji carinska ili druga nadležna tijela zemalja članica dodjeljuju pravnim ili fizičkim osobama. 1. Uvod 2. EORI sustav kao jedinstveni identifikacijski sustav 3. Tko mora imati EORI broj 4. Hrvatski gospodarski subjekti i EORI broj 5. Potvrda o EORI broju 6. Struktura EORI broja 7. Korištenje EORI broja 8. AD HOC brojevi 9. Zaključak
Status osiguranika obveznika poreza na dohodak ovisi o načinu plaćanja poreza na dohodak, što potvrđuje obilježje poreza na dohodak kao osobnog poreza svakog poreznog obveznika. Gotovo svaki porezni obveznik, koji obavlja djelatnosti od koje se plaća porez na dohodak, obveznik je i plaćanja doprinosa. Međutim, ako porezni obveznik obavlja drugu samostalnu djelatnost uz radni odnos, tada prava iz obveznog osiguranja ostvaruje na osnovi radnog odnosa, a doprinose plaća, osim na osnovi plaće, i na godišnju osnovicu utvrđenu rješenjem Porezne uprave na godišnjoj razini. U ovom članku pišemo o obveznim doprinosima poreznih obveznika koji porez na dohodak plaćaju paušalno. 1. Uvod 2. Osnovice i stopa za plaćanje poreza na dohodak 3. Obračunavanje i plaćanje doprinosa obveznika paušalnog oporezivanja dohotka 4. Ostvarivanje prava na mirovinsko osiguranje osoba koje obavljaju djelatnost uz radni odnos
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Označavanje, reklamiranje i prezentiranje hrane najvažniji su oblici komunikacije subjekata u poslovanju s hranom. Sukladno načelu zaštite ekonomskih interesa potrošača, potrošači moraju biti potpuno informirani o hrani koja je stavljena na tržište, odnosno koja im se nudi, kako bi im se omogućio izbor hrane koju će kupiti i konzumirati. U ovom članku pišemo o bitnim podatcima o kojima subjekti u poslovanju s hranom moraju informirati potrošače, a koji su propisani Pravilnikom o informiranju potrošača o hrani koji se primjenjuje od 29. siječnja 2013. 1. Uvodne odredbe 2. Što se uređuje pravilnikom i na koga se primjenjuje 3. Odgovornost za informiranje potrošača o hrani 4. Opća načela i zahtjevi informiranja o hrani 5. Obvezne informacije o pretpakiranoj hrani 6. Obvezne informacije o nepretpakiranoj hrani 7. Pravila dostupnosti i prezentiranja informacija o hrani 8. Dobrovoljne informacije o hrani 9. Detaljne odredbe o obveznim podatcima 10. Zaključak
Turistička agencija je trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili njihova organizacijska jedinica koji pružaju usluge organiziranja putovanja ili posredovanje usluga u vezi s putovanjem i boravkom turista. Sve je više putnika koji putem interneta pregledavaju ponude turističkih agencija te sklapaju ugovore koji se odnose na paket-aranžmane i izlete, kupuju i rezerviraju smještaj, koriste druge ugostiteljske usluge itd. Također je sve više turističkih agencija koje pružaju usluge koristeći nove tehnologije jer je to jednostavnije, brže i jeftinije turističkim agencijama i putnicima. 1. Uvod 2. Turistička agencija koja neposredno pruža usluge putniku putem interneta 3. Pružanje usluga turističke agencije bez neposrednog pružanja usluga putniku 4. Zaključak
U evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (dalje: HZZ) nalazi se 2.139 (34,4% od ukupno nezaposlenih osoba s invalidnošću prijavljenih na HZZ) osoba s invalidnošću bez ikakvoga radnog iskustva. Upravo nedostatak radnog iskustva predstavlja jednu od najvećih poteškoća prilikom njihova zapošljavanja na otvorenom tržištu rada. Koje poticaje mogu ostvariti poslodavci ako zaposle osobu s invalidnošću i koje su trenutačno važeće mjere zapošljavanja osoba s invalidnošću u HZZ-u, pročitajte u nastavku članka. Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invalidnošću dodjeljuje dvije vrste poticaja poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invalidnošću: redovite poticaje koji imaju kontinuirano obilježje i posebne poticaje koji su povremene naravi. 1. Uvod 2. Tko je osoba s invalidnošću 3. Radni odnos osobe s invalidnošću 4. Poticaji prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom 5. Redoviti poticaji 6. Poticaji hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Pitanja u vezi s radnim vremenom, kao određenom jedinicom vremena unutar koje je radnik obvezan obavljati poslove u okviru svoga radnog odnosa, te specifičnog načina određivanja tog vremena, pod zakonom utvrđenim uvjetima - preraspodjela - ponovo postaju značajna i aktualna, osobito u razdobljima pred turističku sezonu, sezonu obavljanja radova u graditeljstvu i sl. Stoga o tome sažeto pišemo u nastavku članka, uz prikaz relevantnih akata zastupljenih u praksi. 1. Uvod 2. Zakonski okvir instituta 3. Pojam i svrha rasporeda radnog vremena i preraspodjele 4. Praktična pitanja u vezi s rasporedom radnog vremena 5. Praktična pitanja u vezi s preraspodjelom radnog vremena
U ovome se članka razmatraju pitanja u vezi sa suodlučivanjem radničkoga vijeća te pitanja koja se odnose na menadžerski ugovor i radni odnos. O tim pitanjima detaljnije u nastavku članka, prema presudama Županijskih sudova, s napomenom da je ova sudska praksa aktualna i u primjeni pozitivnog (sada važećega) Zakona o radu. 1. Uvod 2. Nadomještanje suglasnosti radničkog vijeća 3. Kada kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće u sudskom postupku koji poslodavac pokreće radi nadomještanja uskraćene mu suglasnosti, pasivno je legitimiran sindikalni povjerenik, a ne sindikat 4. Menadžerski ugovor i radni odnos
1. Opći pregled 2. Cijene u RH 3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU 4. Industrijska proizvodnja 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i insolventnost 10. Zaposlenost i nezaposlenost
