Ususret pristupanju Europskoj uniji, u nastavku se daju glavne odrednice PRIJEDLOGA Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim se uređuje oporezivanje prometa dobara i usluga koji će se primjenjivati u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 2013., odnosno pristupanja EU. Iako je sadašnji Zakon o porezu na dodanu vrijednost koji se primjenjuje u RH od 1. siječnja 1998. „građen“ na temeljnim poreznim propisima EU, tekst prijedloga donosi ipak značajne promjene. U očekivanju objave teksta Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost kojim će se, između ostalog, propisati oblik i sadržaj obrazaca i poreznih evidencija, u nastavku se daje pregled najznačajnijih odredaba PRIJEDLOGA Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
1. Uvod 2. Područje primjene 3. Predmet oporezivanja 4. Tko se smatra obveznikom PDV-a u RH 5. Mjesto oporezivanja kod isporuke dobara 6. Oporezivanje usluga – mjesto obavljanja usluge 7. Nastanak oporezivog događaja i obveza obračuna PDV-a 8. Porezna osnovica 9. Stope PDV-a 10. Oslobođenja od PDV-a 11. Odbitak pretporeza 12. Povrat PDV-a 13. Obveza izdavanja računa 14. Razdoblje oporezivanja, obračunavanje PDV-a i podnošenje prijave PDV-a 15. Posebni postupci oporezivanja 16. Posebnosti u poslovanju obrtnika „dohodaša“ u sustavu PDV-a 17. Zaključak
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12., dalje: Zakon o fiskalizaciji) stupio je na snagu 1. siječnja 2013. Taj Zakon propisuje obveznike fiskalizacije, obvezu provedbe fiskalizacije za obveznike, a prijelaznim i završnim odredbama propisano je od kada za pojedine obveznike fiskalizacije započinje obveza fiskalizacije. Pojedinim obveznicima fiskalizacije, ovisno o načinu naplate, od 1. travnja 2013. nastupa obveza fiskalizacije pa trebaju osigurati zadovoljavajući uređaj, programsku podršku, internetsku vezu, pribaviti certifikate i posebnu knjigu uvezanih računa, donijeti interni akt ili pak samo prilagoditi elemente računa i donijeti interni akt. Više o tome u nastavku članka.
1. Uvod 2. Obveznik fiskalizacije 3. Postupak provedbe fiskalizacije izdavanja računa 4. Postupak provedbe fiskalizacije malih obveznika fiskalizacije 5. Neke posebnosti kod izdavanja računa 6. Zaključak
Iako je Državni zavod za statistiku ukinuo kvartalno statističko istraživanje poduzetnika i financijskih institucija u 2013., i dalje u smislu podnošenja tromjesečnih statističkih izvještaja na Obrascima TSI-POD, TSI-BAN i TSI-OS-RE, obveza podnošenja godišnjih financijskih izvještaja za potrebe statistike i dalje postoji. Stoga su i ove godine do 31. ožujka poduzetnici obvezni dostaviti u FINU godišnje financijske izvještaje za potrebe statistike na Obrascu GFI-POD. Osim bilance i računa dobitka i gubitka (te izvještaj o ostalom sveobuhvatnom dobitku za poduzetnike koji primjenjuju MSFI), u FINU se dostavljaju i dodatni podatci koji se, u najvećem dijelu, odnose na objašnjenje pojedinih stavaka iz bilance i RDG-a za potrebe statistike. Kako smo u časopisu RRiF br. 1/13. detaljno pisali o sastavljanju bilance i RDG-a, ovdje ćemo se zadržati na objašnjenjima određenih pozicija tih financijskih izvještaja. Ujedno ćemo objasniti popunjavanje dodatnih podatka i povezati ih s podatcima iz bilance i RDG-a. Osim GFI-ja, za statističke i druge potrebe poduzetnici su obvezni do 30. lipnja 2013. predati financijske izvještaje i drugu propisanu dokumentaciju sa svrhom javne objave.
U ovom članku riječ je o tome tko su obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja, koja je namjena i rokovi predaje godišnjih financijskih izvještaja i druge dokumentacije, s posebnim osvrtom na način njihove predaje. Riječ je i o tome koje obrasce treba koristiti za sastavljanje i predaju godišnjih financijskih izvještaja za 2012. te kako, na koji način i gdje će biti javno objavljeni godišnji financijski izvještaji i ostala dokumentacija. Osim toga, dane su i osnovne informacije o sankcijama koje se primjenjuju prema obveznicima koji ne postupaju u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Zakonom o sudskom registru.
1. Uvod 2. Zakonska osnova sastavljanja i predaje godišnjih financijskih izvještaja za 2012. 3. Predaja godišnjih financijskih izvještaja 4. Predaja godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske 5. Istodobna predaja dokumentacije radi javne objave te za statističke i druge potrebe 6. Način dostave, oblik i format te ovjeravanje dokumentacije 7. Primjena pravilnika o vrstama i visini naknade za uslugu javne objave 8. Provjera potpunosti i točnosti izvještaja i druge dokumentacije 9. Javna objava 10. Sankcije zbog nepodnošenja godišnjih financijskih izvještaja 11. Zaključak
U RRiF-u br. 1/13. pisali smo o sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja i prijavi poreza na dobitak za 2012. U ovom se članku obrazlože zakonski okvir utvrđivanja i uporabe dobitka odnosno pokrića gubitka u skladu s odredbama ZTD-a i poreznim propisima. Pritom su dana i objašnjenja vezana za računovodstveno praćenje raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka. U članku je opisano i porezno motrište predujmljivanja dobitka tijekom 2012., isplate ostvarenog dobitka za 2012. te zadržanih dobitaka iz prijašnjih godina.
1. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvještaja u d.o.o.-u 2. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvještaja u d.d.-u 3. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvještaja u j.t.d.-u i k.d.-u te uporaba dobitka 4. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja i uporabi dobitka odnosno pokriću gubitka 5. Računovodstvo uporabe ostvarenog dobitka i pokrića gubitka 6. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende) 7. Uporaba dobitka 2012. za reinvestiranje 8. Isplate predujmova dobitka i dividendi 9. Zaključak
Obveza poreza na dobitak treba uključiti tzv. privremene razlike koje mogu utjecati na plaćanje poreza. Privremene razlike uzrokuju nastanak odgođene porezne imovine odnosno odgođene porezne obveze. U sljedećim se poreznim razdobljima, kad se ispune odgovarajući uvjeti, ta imovina odnosno obveza mora nadoknaditi odnosno iskoristiti. U ovom članku prikazujemo najčešće poslovne događaje koji mogu dovesti do odgođene porezne obveze odnosno odgođene porezne imovine.
1. Porez na dobitak kao računovodstveni događaj 2. Porezna obveza u slučaju stalnih razlika 3. Odgođena porezna obveza i odgođena porezna imovina u slučaju privremenih razlika 4. Odgođena porezna imovina pri prijenosu poreznog gubitka 5. Zaključak
Državne potpore i pomoći predstavljaju za poduzetnika primitke koji nisu uvijek i prihod razdoblja u kojem su primljene. Priznavanje prihoda od državnih potpora ovisi o nekoliko čimbenika, o čemu više u nastavku članka.
1. Uvod 2. Priznavanje državnih potpora 3. Potpore koje se odnose na dugotrajnu imovinu 4. Potpore povezane s prihodom 5. Prezentiranje potpora u financijskim izvještajima 6. Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlasta ROŠKA , por. savj., ovl. rev. i ovl. rač.
Likvidacija društva jedan je od načina prestanka rada društva. Odluku o likvidaciji mogu donijeti i članovi društva, odnosno dioničari (skupština). U razdoblju likvidacije trgovačkog društva računovođa mora poznavati računovodstvene i porezne propise, ali i odredbe Zakona o trgovačkim društvima. Koje se posebnosti pritom pojavljuju i koje su obveze računovodstva, pročitajte u nastavku članka.
1. Likvidacija društva – prestanak rada društva 2. Likvidatori društva i njihove obveze 3. Računovodstvo društva u likvidaciji 4. Obveze društva pri završetku likvidacije 5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Društva koja su nesposobna za plaćanje, nemaju zaposlenih, a ne ispunjavaju uvjete za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskog registra, ispunjavaju uvjete za pokretanje skraćenoga stečajnog postupka. Skraćeni stečajni postupak provodi sud na zahtjev Ministarstva financija – Porezne uprave s ciljem da se takva društva „uklone“ s gospodarske scene.
Financijsko izvještavanje općenito se dijeli prema namjeni financijskih informacija sadržanih u financijskim izvješćima. Financijski izvještaji opće namjene imaju za cilj osigurati informacije korisnicima koji nisu u poziciji zahtijevati izvještaje prema vlastitim potrebama. Za određene statističke, porezne ili potrebe nadzornih tijela propisani su dodatno i izvještaji posebnih namjena. Prema čl. 15. st. 2. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 107/09), za poduzetnike čije je obavljanje poslova određeno posebnim propisima, tijelo ovlašteno za obavljanje nadzora njihova poslovanja ovlašteno je propisati strukturu i sadržaj financijskih izvještaja. Dodatno pravnu osnovu na temelju koje su propisani posebni izvještaji čine Zakon o tržištu kapitala (Nar. nov., br. 88/08., 146/08. i 74/09.), Zakon o osiguranju (Nar. nov., br. 151/05., 87/08. i 82/09.), Zakon o investicijskim fondovima (Nar. nov., br. 150/05.) i Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Nar. nov., br. 49/99., 63/00., 103/03., 177/04., 71/07., 124/10. i 114/11.). U tablici u nastavku dan je pregled obveza izvještavanja, opće i posebne namjene, za nebankovne financijske institucije koje je propisala Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
Iako je pojam interne realizacije pojam koji je naslijeđen iz prošlih ekonomskih sustava, u poslovnoj se praksi i danas primjenjuje. S obzirom na promjene ekonomskog sustava, upitno je što se sada tim pojmom razumijeva. Proračunski sustav u odnosu na poduzetničko poslovanje obilježavaju posebnosti u radu i u računovodstvu. No, i njemu je svojstvena interna realizacija. S obzirom na različitost imenovanja interne realizacije i nepostojanje obveza iskazivanja interne realizacije u svim njezinim modalitetima, iskazivanje interne realizacije u sustavu proračunskog računovodstva zahtIjeva pomnije proučavanje.
1. Uvod 2. Sadržaj pojma interne realizacije 3. Interni prihodi u proračunskom računovodstvu 4. Interni prihodi u sustavu PDV-a 5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu knjiženja: 1. PRIJENOSA STVARI UNUTAR OPĆEG PRORAČUNA i 2. NOVI KREDIT KOJIM SE NAMIRUJE ZADUŽENJE ZA PRETHODNO PRIMLJENI KREDIT. Pri prijenosu stvari između korisnika proračuna potrebno je razlikovati prijenos stvari koje imaju odnosno nemaju obilježje imovine s motrišta računovodstvenih propisa te ako te stvari imaju obilježje knjigovodstvene imovine imaju li ili nemaju knjigovodstvenu vrijednost. Ako se novim kreditnim zaduženjem namiruju obveze za prethodno kreditno zaduženje bez novčanog tijeka pri odobrenju novog kreditnog zaduženja potrebno je ipak iskazati promete na računima razreda 5. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. - isprav., dalje: Pravilnik o proračunskom računovodstvu).
1. Prijenos stvari unutar općeg proračuna 2. Novi kredit kojim se namiruje zaduženje za prethodno primljeni kredit
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Neprofitna pravna osoba može odobriti zajam drugoj pravnoj osobi, ali i svome članu, zaposleniku ili nekoj trećoj osobi ako je tako dani zajam opravdan iz nekoga poslovnog razloga. Uobičajeno je da neprofitne pravne osobe posuđuju višak svojih novčanih sredstava, i to na rok do jedne godine ili više od jedne godine. Način na koji će neprofitna pravna osoba evidentirati pozajmicu ovisi, između ostalog, o tom roku te o nekim drugim čimbenicima o kojima se može pročitati u nastavku ovog praktikuma.
Ovrha na plaći radnika i drugim stalnim i povremenim novčanim primitcima u našoj je aktualnoj praksi svakodnevno zastupljena, izazivajući pritom dodatnu pozornost osobito s motrišta poslodavaca koji su u obvezi obračunavati i isplaćivati plaće svojim radnicima. Od 24. siječnja 2013., stupanjem na snagu akta koji donosi novosti u ograničenju ovrhe na plaći, situacija se dodatno zakomplicirala, o čemu pišemo u nastavku ovoga članka.
1. Uvod 2. Propisi koje poslodavac mora primijeniti pri provedbi ovrhe na plaći 3. Na što poslodavac treba paziti pri obračunu i isplati kod radnika koji imaju ovrhu na plaći
Sredinom 2012. stupila je na snagu Uredba o isplati doprinosa, krajem 2012. Izmjene i dopune Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine, a od 1. siječnja 2013. na snazi je „novi“ Kazneni zakon. Navedenim izmjenama Zakona aktualiziralo se pitanje tretmana neisplate plaće radniku. O tome hoće li poslodavci biti kažnjavani za neisplate plaće kada plaću nisu isplatili jer na poslovnom računu poslodavca nema dovoljno sredstava te o ostalim posljedicama neisplate plaće, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Zakon o radu 3. Ovrha na temelju „isplatne liste“ 4. Kazneni zakon 5. Opći porezni zakon 6. Zakon o doprinosima 7. Zakon o porezu na dohodak 8. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi 9. Zakon o sudskom registru 10. Zaključak
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Novim Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila trebala bi se potaknuti prodaja vozila u Hrvatskoj, a kroz institut povrata posebnog poreza na motorna vozila trebalo bi se pridonijeti oživljavanju tržišta (izvoza). Ostali ne manje bitni ciljevi su funkcioniranje trgovine motornim vozilima u uvjetima jedinstvenog tržišta EU i sprječavanje zlouporaba. U sljedećem će se broju časopisa dati detaljnija objašnjenja i primjeri kalkulacija za motorna vozila.
1. Uvod 2. Visine poreza 3. Rabljena vozila 4. Povrat posebnog poreza nakon izvoza 5. Predmet oporezivanja 6. Plaćanje posebnog poreza 7. Zaključak
Radi unaprjeđenja poreznog sustava te bržeg i jednostavnijeg izvršavanja poreznih obveza, zakonskim je odredbama propisano korištenje elektroničkog servisa Porezne uprave u okviru sustava ePorezna te obvezno elektroničko podnošenje nekih poreznih izvješća i obrazaca Poreznoj upravi. Koje su sve trenutačno dostupne elektroničke usluge kojima se mogu koristiti porezni obveznici te koji se obrasci i porezna izvješća od 1. siječnja 2013. moraju dostavljati u Poreznu upravu elektroničkim putem, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Izmijenjene odredbe Općeg poreznog zakona 3. Elektroničko dostavljanje poreznih prijava 4. Dodjeljivanje ovlasti poreznim obveznicima 5. Prijave i izvješća koja se podnose Poreznoj upravi putem sustava ePorezna 6. Potpisivanje obrazaca naprednim elektroničkim potpisom 7. Mogućnost ispravka porezne prijave prema odredbama OPZ-a 8. Elektronička potvrda primitka pošiljatelju 9. Prekršaji za nedostavljanje prijava elektroničkim putem 10. Umjesto zaključka
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Od 1. ožujka 2012., a to znači i u 2013. i dalje, mirovine koje su rezidenti Republike Hrvatske ostvarili radom u inozemstvu i koje im isplaćuju nositelji mirovinskog osiguranja izravno iz inozemstva, oporezuju se u Hrvatskoj prema tuzemnim poreznim propisima. Iznimno, u Hrvatskoj se neće oporezivati iste ako je ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s određenom zemljom uređeno da Hrvatska nema pravo oporezivanja te mirovine. To znači da se ipak u Hrvatskoj ne oporezuju inozemne mirovine iz svih zemalja, o čemu je potrebno informirati. O tome je Ministarstvo financija dalo uputu o postupanju, na temelju koje pišemo ovaj članak.
1. Uvodne napomene 2. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja 3. Što treba učiniti umirovljenik koji prima mirovinu iz inozemstva 4. Obračun poreza na inozemne mirovine 5. Izviješća o obračunanom porezu i prirezu 6. Neke napomene u vezi s godišnjom poreznom prijavom umirovljenika
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Jedna od aktivnosti koju provodi Poreza uprava je porezni nadzor, a možemo ga definirati kao aktivnost koju provodi porezno tijelo radi utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje. Ovlašteni djelatnik poreznog tijela će prilikom poreznog nadzora poreznom obvezniku omogućiti zaštitu i ostvarivanje njegovih prava, vodeći pritom brigu da ostvarivanjem njegovih prava ne bude na štetu prava trećih osoba niti u suprotnosti s javnim interesom. Potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje nužna je pretpostavka pravilne primjene materijalnog prava i donošenje zakonite pojedinačne odluke odnosno zakonitog postupanja. Jedno od prava koje poreznom obvezniku omogućava spoznaju utvrđenih činjenica bitnih za oporezivanje je i pravo održavanja zaključnog razgovora u poreznom nadzoru. O tome što je zaključni razgovor, kada se održava i koje su teme razgovora, više u nastavku članka.
1. Zaključni razgovor u poreznom nadzoru 2. Predmet i vrijeme zaključnog razgovora 3. Duljina trajanja zaključnog razgovora 4. Kada se ne obavlja zaključni razgovor 5. Mjesto i nazočnost zaključnog razgovora 6. Tijek održavanja zaključnog razgovora 7. Sankcije 8. Zaključni razgovor u ponovnom postupku 9. Zabilješka zaključnog razgovora 10. Zaključak
Porez na imovinu u njemačkom je poreznom pravu porez na supstanciju koji se izračunava od vrijednosti neto-imovine (bruto-imovina uz odbitak dugova) poreznog obveznika (fizičke ili pravne osobe) koja postoji u određenom referentnom trenutku. Prvi je put uveden 1893., dok je do danas formalno na snazi zakon koji je donesen 1952. U tzv. novim saveznim pokrajinama porez na imovinu nikad nije bio ubiran, dok se u tzv. starim ne ubire od 1997. Naime, nakon višegodišnjeg ispitivanja njemački ga je Savezni ustavni sud 1995. u obliku u kojem je u Njemačkoj bio ubiran proglasio neustavnim, ali je ujedno dopustio primjenu još do kraja 1996. Time, međutim, nije proglašeno načelno neustavnim oporezivanje postojeće imovine, nego samo oblik u kojem je to u Njemačkoj činjeno. Problematika koja se razlaže u ovom članku iznimno je bitna za našu stvarnost. Ministarstvo financija provodi završne pripreme Zakona kojim će se uvesti taj porez u našu stvarnost. Ovim člankom želimo upozoriti na okolnosti koje su u Njemačkoj dovele do toga da se odustane od tog oblika javnih davanja te dvojbe u vezi s ponovnim uvođenjem tog poreza.
1. Pristup 2. Prvi prijedlozi za oživljavanje poreza na imovinu i posljedice za privatne ulagače i poduzeća 3. Osnove „Zakona o porezu na imovinu 2014.“ 4. Oporezivanje fizičkih osoba 5. Oporezivanje poduzeća 6. Obuhvaćanje inozemne imovine 7. Oporezivanje inozemnih investitora 8. Zaključna ocjena
U studenom 2012. IASB jer objavio revidirani tekst MRS-a 41 - Poljoprivreda, u koji su uključene potrebne izmjene ovog standarda u procesu nužnih usklađivanja svih MSFI s MSFI 13 - Mjerenje fer vrijednosti. U nastavku se prikazuju osnovne odredbe toga revidiranog standarda. Kad se objavi u Narodnim novinama, moći će se primijeniti i kod nas.
1. Pristup 2. Priznavanje i mjerenje 3. Prihodi i rashodi 4. Državne potpore 5. Objave
Zajednička trgovinska politika Europske unije (dalje: EU) mora biti bazirana na jednoobraznim načelima, posebice u pogledu promjene stopa carine, zaključivanja tarifnih i trgovinskih sporazuma, postizanju jednoobraznosti u mjerama liberalizacije, politike izvoza i mjerama zaštite trgovine kao što su antidampinške, antisubvencijske i zaštitne mjere. Danom pristupanja EU Republika Hrvatska (dalje: RH) bit će obvezna provoditi mjere zajedničke trgovinske politike, stoga se ovim člankom našim gospodarstvenicima objašnjavaju pravila provedbe jedne od mjera zajedničke trgovinske politike, a to su zaštitne (engl. safegurad) mjere.
1. Uvod 2. Zakonska osnova 3. Postupak obavještavanja i konzultiranja 4. Istražni postupak EU 5. Nadzor 6. Zaštitne mjere 7. Zaključak
Samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika koja se obavlja u privatnoj praksi, i to: doktora medicine, stomatologije, medicinskih sestara te fizioterapeutskih tehničara, prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, ubraja se u djelatnost slobodnih zanimanja. Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja utvrđuju dohodak kao osnovicu za oporezivanje na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama primjenjujući načelo blagajne, što znači da se primitci i izdatci utvrđuju tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata. Međutim, porezni se položaj usluga i isporuka dobara doktora stomatologije i zubnih tehničara razlikuje ako navedene isporuke dobara i usluga obavljaju zdravstvena trgovačka društva, čije je osnivanje moguće prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U nastavku članka prikazujemo porezni položaj obavljanja privatne prakse stomatologa i zubotehničkog laboratorija kao obveznika poreza na dohodak te koje dodatne elemente treba sadržavati njihov izdani račun za potrebe provedbe postupka fiskalizacije, koja je za obavljanje djelatnosti slobodnih zanimanja zdravstvenih djelatnika propisana od 1. travnja 2013.
1. Uvod 2. Uvjeti potrebni za obavljanje privatne prakse 3. Oporezivanje stomatološke djelatnosti i djelatnosti zubnih tehničara 4. Prijava u registar poreznih obveznika 5. Zdravstvena djelatnost u sustavu PDV-a 6. Obveza izdavanja računa 7. Uvođenje blagajničkog maksimuma 8. Primjer evidentiranja nekih poslovnih događaja u poslovnim knjigama doktora stomatologije i zubnih tehničara 9. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Naknadu za općekorisne funkcije šuma za 2012. obvezni su obračunati i uplatiti i obrtnici i slobodna zanimanja prema Odluci i Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske objavljenom u lipnju 2012. S obzirom na to da obveza nastaje sredinom godine, obračun naknade obrtnici i slobodna zanimanja obračunat će po smanjenoj stopi. Kako treba sastaviti obračun, pročitajte u nastavku.
1. Uvod 2. Tko su novi obveznici plaćanja naknade OKFŠ-a 3. Stopa naknade za OKFŠ 4. Obračun naknade OKFŠ-a za fizičke osobe 5. Rokovi za uplatu naknade 6. Zastara potraživanja naknade za OKFŠ
Gospodarski inspektori Državnog inspektorata u okviru nadležnosti propisane Zakonom o državnom inspektoratu (Nar. nov., br. 116/08., 123/08. i 49/11.) nadziru primjenu pedesetak zakona i podzakonskih propisa kojima se, između ostalog, uređuje ugostiteljska djelatnost te pružanje usluga u turizmu. Pritom treba voditi brigu o uvjetima i načinu poslovanja koje propisuju navedeni propisi kao, primjerice, pridržavanju radnog vremena, obvezi izdavanja računa te o tome tko uopće može obavljati ugostiteljsku djelatnost. U nastavku se daju aktualna pitanja i odgovori iz područja ugostiteljstva i turizma.
1. Uvod 2. Pitanja i odgovori iz ugostiteljstva 3. Pitanja i odgovori iz područja turizma
Gospodarski subjekti čije poslovanje nadziru gospodarski inspektori sukladno svojem djelokrugu određenom čl. 3. Zakona o Državnom inspektoratu (Nar. nov., br. 116/08. i 123/08., dalje: ZoDI) često postavljaju gospodarskim inspektorima razna pitanja ili traže savjet na koji način trebaju postupati odnosno obavljati djelatnost, a da je to sukladno pozitivnim propisima kojima se uređuje pojedino gospodarsko područje. Odredbom čl. 32. st. 2. ZoDI-a propisano je da nakon obavljenog nadzora, inspektor može obavješćivati i savjetovati nadzirane pravne i fizičke osobe o najučinkovitijoj provedbi zakona i drugih propisa ako to smatra korisnim i potrebitim. U nastavku ovog članka dajemo odgovore na neka od učestalih pitanja koje stranke postavljaju gospodarskim inspektorima bilo tijekom nadzora ili osobnim dolaskom u službene prostorije mjesno nadležne ispostave Državnog inspektorata, a koji se odnose na obavljanje djelatnosti trgovine.
1. Na koji način i pod kojim uvjetima udruge mogu obavljati djelatnost trgovine? 2. Registrirani smo za djelatnost trgovine i namjeravamo uzeti u zakup poslovni prostor u kojemu je prethodni trgovac obavljao djelatnost trgovine pa nas zanima moramo li ishoditi rješenje o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta ako je isto već ishodio prethodni trgovac? 3. Registrirani smo za proizvodnju odjeće i zanima nas trebamo li registrirati djelatnost trgovine za prodaju svojih proizvoda na malo? 4. Namjeravamo kao registrirani trgovci obavljati prodaju robe na štandovima unutar tržnice na malo te povremeno na mjestima prigodnih prodaja pa nas zanima postoje li zakonska ograničenja u pogledu mjesta prodaje i asortimana prodaje? 5. Na koji način i pod kojim uvjetima možemo kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo prodavati svoje poljoprivredne proizvode? 6. Je li dopušteno i pod kojim uvjetima iz prodavaonice u kojoj se obavlja trgovina na malo prodavati robu i na veliko? 7. Može li se u prostoru prodavaonice namijenjenom za obavljanje trgovine na malo obavljati neka druga registrirana djelatnost? 8. Na koji je način moguće u prodavaonici prodavati pripremljenu hranu? 9. Može li obrtnik uz registriranu drugu djelatnost obavljati i djelatnost trgovine? 10. Na kojim se mjestima može obavljati trgovina na malo putem pokretnog vozila? 11. Moramo li, u skladu sa Zakonom o obrtu, u svakoj prodavaonici koje posluju u sastavu našega trgovačkog društva zaposliti osobu s položenim majstorskim ispitom? 12. U kojem radnom vremenu mogu poslovati trgovine? 13. U kojim se slučajevima prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost ne smatra nepoštenim trgovanjem? 14. Mora li se u trgovini voditi i nalaziti knjiga popisa? 15. Na koji način kao registrirani trgovci možemo robu prodavati putem interneta?
Propisi o mirovinskom osiguranju (zbog nestabilnosti toga sustava) podložni su čestim izmjenama i dopunama tako da to stanje nimalo ne pridonosi pravnoj sigurnosti. Od 1998. kada je donesen (novi) Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98.) uslijedilo je trinaest njegovih izmjena i dopuna, što je rezultiralo izradom pročišćenog teksta Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 130/10.). No i nakon toga su uslijedile izmjene i dopune toga Zakona (Nar. nov., br. 61/11.), njegove dopune (Nar. nov., br. 114/11.) te izmjene i dopune (Nar. nov., br. 76/12.). Takva situacija izaziva probleme u primjeni Zakona o mirovinskom osiguranju i često dovodi do neujednačenih tumačenja pojedinih odredaba. Ipak, u nekim dijelovima toga Zakona može se govoriti o određenoj stabilnosti pa je i sudska praksa Upravnoga suda RH (sada Visoki upravni sud RH) i nakon proteka određenog vremena koristan pokazatelj za pravilnu interpretaciju određenih zakonskih odredaba. U nastavku dajemo prikaz još uvijek aktualnih triju presuda Suda kojima se u upravnom sporu rješava neko pitanje iz mirovinskog osiguranja.
1. Uvod 2. Novi radni odnos nije razlog za odbijanje zahtjeva za priznanje prava na starosnu mirovinu nego je razlog za neisplatu mirovine 3. Okolnost što se naknada može koristiti samo na osnovi jednoga prava po vlastitom izboru nije zapreka za utvrđivanje tjelesnog oštećenja 4. Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad nema pravo na određivanje nove svote mirovine na temelju mirovinskog staža ostvarenog nakon stjecanja prava na tu mirovinu
Povećanje temeljnog kapitala uređuje Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. - 111/12., dalje: ZTD). Bitne promjene u poreznom statusu dobitka poduzetnika dogodile su se donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit (oba objavljena u Nar. nov., br. 22/12.). Prvim je vraćeno oporezivanje isplaćenog udjela u dobitku, dok drugi unosi bitnu novost u naš porezni sustav. Ako društvo unese ostvareni dobitak poreznog razdoblja u temeljni kapital, tada se za tu svotu smanjuje porezna osnovica poreza na dobitak. U članku opisujemo način povećanja temeljnog kapitala iz tzv. reinvestiranja dobitka društva, osobito povezano s primjenom navedene porezne olakšice, a upućujemo i na značajne dvojbe koje proizlaze iz nekih odredaba propisa.
1. Provedba povećanja temeljnog kapitala iz dobitka 2. Pravo na poreznu olakšicu za reinvestirani dobitak 3. Postupak korištenja porezne olakšice 4. Nepriznavanje olakšice 5. Zaključak
Na temelju prisilnih odredaba Zakona o sudskom registru, uslijed ispunjenja Zakonom propisanih uvjeta, mnoga su trgovačka društva u posljednje vrijeme izbrisana po službenoj dužnosti iz sudskog registra. Pritom se postavlja pitanje što učiniti s imovinom društva koja preostane nakon njegova brisanja iz sudskog registra jer tada ono prestaje postojati. O tome pitanju pišemo u nastavku članka.
Zakona o sprječavanju sukoba interesa Ustavni sud jednoglasnom je odlukom ukinuo neke odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa, ponajprije je riječ o odredbama koje se odnose na provjeru podataka iz imovinskih kartica državnih dužnosnika na način da Povjerenstvo radi provjere podataka od nadležnih tijela i bankarskih institucija te poslovnih subjekata zatraži obavijesti. Jednako tako, određen je rok u kojem Sabor Republike Hrvatske ima obvezu izabrati predsjednika i članove Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. Osim navedenog, odbijen je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
1. Uvod 2. Ukinute odredbe zakona o sprječavanju sukoba interesa
Zakon o javnoj nabavi detaljnije uređuje okolnosti koje mogu upućivati na mogućnost postojanja sukoba interesa predstavnika naručitelja pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi. O postojanu/nepostojanju sukoba interesa koji imaju/nemaju predstavnici naručitelja, mora se izrijekom izjasniti. Predstavnici naručitelja nisu samo osobe koje su čelnici naručitelja. Uz objašnjenje zakonskih odredaba, članak uključuje više primjera iz prakse koji su relevantni za naručitelje koji provode postupke javne nabave. Iako se o sukobu interesa izravno ne promišlja pri nabavama do 70.000,00 kn, naručitelji moraju uzeti u obzir i slična ograničenja koja uređuju drugi zakoni.
1. Uvod 2. Sukob interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi 3. Predstavnik naručitelja u smislu Zakona 4. Zabrana sklapanja ugovora 5. Slučajevi kada nije riječ o sukobu interesa 6. Poseban slučaj postojanja sukoba interesa 7. Dokumentacija za nadmetanje 8. Primjeri iz prakse