Računovodstvo, revizija i financije 2/2013

U RRiF-u br. 1/13. (str. 142. − 188.) pisali smo o sastavljanju godišnje prijave poreza na dobitak za 2012. Međutim, nakon izlaska časopisa iz tiska, 28. prosinca 2012. objavljena je izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 146/12.) koja se ponajprije odnosi na porezne olakšice i oslobođenja za poticanje ulaganja prema novom Zakonu o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja (Nar. nov., br. 111/12.). Posljedično tome, izmijenjen je i Obrazac PD koji se sastavlja za prijavu poreza na dobitak za 2012.

1. Izmjene poreznih olakšica i oslobođenja za poticaje ulaganja
2. Redni br. 56. Obr. PD - uplaćeni predujmovi
3. Novi obrazac PD

U tekućem poslovanju često se nalazimo u dvojbi smije li se nešto isplatiti u gotovu novcu ili ne i u kojoj svoti. Ograničenja su definirana poreznim propisima, propisima o fiskalizaciji u prometu gotovinom, odredbama o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. S obzirom na to da se takvo pitanje često pojavljuje, u nastavku obrađujemo tu naizgled jednostavnu tematiku.

1. Uvodne napomene
2. Isplate u gotovu novcu prema propisima o porezu na dohodak
3. Obvezna isplata na žiro-račun
4. Plaćanje gotovim novcem između obveznika fiskalizacije
5. Plaćanje gotovim novcem prema zakonu o sprječavanju pranja novca
6. Isplata u gotovu novcu prema zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
7. Zaključak

Pri izradi godišnjeg obračuna za djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 2012. nije bilo promjena u odnosu na prethodnu godinu. Osobitosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, odnosno hotelijerske i ugostiteljske djelatnosti, očituju se ne samo kroz osebujan način pružanja usluga koji uređuje Zakon o ugostiteljstvu nego je za tu djelatnost zakonodavac propisao i posebnu stopu PDV-a za pružanje usluge smještaja od 10%. Od 1. siječnja 2013. stopa PDV-a od 10% primjenjuje se i na ugostiteljske usluge pružene u svim tipovima ugostiteljskih objekata, o čemu smo opširno pisali u časopisu RRiF, br. 12/12., str. 145. i RRiF, br. 1/13., str. 43. Računovodstveno evidentiranje ugostiteljske djelatnosti treba postaviti kao uslužnu djelatnost u kojoj se isprepliću elementi proizvodnje, a u nekim situacijama kada će se ugostitelji ponašati kao trgovci, treba poštovati i propise o trgovini. U nastavku se daju najznačajnije napomene u vezi s kontrolom, pripremom i izradom godišnjeg obračuna za ovu djelatnost.

1. Priprema i kontrola poslovanja prije izrade godišnjeg obračuna ugostitelja i hotelijera
2. Uvjeti koje trebaju zadovoljiti društva za obavljanje ugostiteljske djelatnosti
3. Koje evidencije trebaju imati ugostitelji u ugostiteljskom objektu
4. Kontrola nabave sirovina i materijala s poreznog i računovodstvenog motrišta
5. Kontrola iskazanih prihoda i poreznih obveza od pružene usluge smještaja te usluge pripreme i usluživanja hrane
6. Računovodstvene radnje u ugostiteljstvu na kraju godine
7. Zaključak

U ovom je članku riječ o nekim od specifičnih poslovnih događaja u trgovačkoj djelatnosti kako bi se u poslovnim knjigama poduzetnika koji se bave trgovinom u postupku izrade godišnjeg obračuna ispravile možebitne pogreške u obračunima, poreznim postupcima ili knjiženjima. Uvođenje stope PDV-a od 25% od 1. ožujku 2012. odražava se i na godišnji obračun i zahtijeva posebnu pozornost kod obračuna predujmova, naknadnih popusta, povrata robe i sl., kada su se poslovni događaji zbivali u obračunskim razdobljima primjene različitih stopa PDV-a.

1. Uvod
2. Vrednovanje zalihe trgovačke robe
3. Predujmovi za robu
4. Naknadni popusti u trgovini na veliko i malo
5. Vrijednosno usklađivanje zaliha trgovačke robe
6. Što još treba uključiti u zalihe trgovačke robe na dan 31. prosinca 2012.

Društva koja se bave pružanjem komunalnih usluga razlikuju se u odnosu na ostala trgovačka društva jer primaju državna sredstva za nabavu dugotrajne imovine ili za pokrivanje tekućih troškova. Cilj tako primljenih državnih potpora je financiranje izgradnje komunalne infrastrukture te pružanje usluga koje su od opće koristi. Na komunalnim društvima je da pravilno razvrstaju državne potpore jer različit porezni i računovodstveni položaj državnih potpora proizlazi iz činjenice pruža li društvo za primljenu potporu protuuslugu ili ne. Više o posebnostima godišnjeg obračuna kod komunalnih društva i ostalih koji primaju državne potpore, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod
2. Računovodstveni položaj državnih potpora
3. Porezni položaj državnih potpora i prijenosa novčanih sredstava
4. Specifičnosti poslovanja komunalnih društava i pružatelja vodnih usluga
5. Povjerenstvo za reklamacije pružatelja javnih usluga
6. Zaključak

Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 144. - 21. prosinca 2012.) promijenjene su brojne odredbe toga Zakona, a posebno one koje se odnose na predstečajnu nagodbu. U tom su smislu bitno promijenjeni i oni dijelovi Zakona koji se odnose na financijske i računovodstvene učinke otpisa potraživanja i obveza vjerovnika odnosno dužnika kao sudionika predstečajne nagodbe. U ovom članku obrađujemo samo financijska i računovodstvena motrišta zakonskih odredaba, dok se o svima ostalim čitatelji mogu informirati u RRiF-u br. 1/13.

1. Uvod
2. Insolventnost i nelikvidnost
3. Prijedlog predstečajne nagodbe
4. Skraćeni postupak predstečajne nagodbe
5. Računovodstveni i porezni učinci predstečajne nagodbe
6. Potraživanja iz predstečajne nagodbe i stečajni postupak
7. Sklapanje ugovora s poreznim tijelom

 Servisne djelatnosti najčešće predstavljaju kombinaciju pružanja usluga i prodaje robe odnosno prodaju rezervnih dijelova, dobara za održavanje, zamjenu, doradu ili obnovu (remont) predmeta koji se ponovo prodaju itd. Računovodstveno praćenje takvih poslovnih događaja pretpostavlja nešto šire poznavanje elemenata kalkulacija, skladišnog poslovanja, poreznih propisa i blagajničkih poslova. O posebnostima koje su prisutne u servisnim djelatnostima te o čemu je prilikom evidentiranja poslovnih događaja potrebno voditi brigu, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obveze servisnih djelatnosti prema zakonu o zaštiti potrošača
3. Ustroj računovodstva kod servisnih djelatnosti
4. Zamjena dobara i troškovi popravka dobara u jamstvenom roku
5. Ustroj računovodstva u trgovačkim društvima koja se uz servis bave i trgovinom
6. Nastanak porezne obveze kod servisnih usluga koje traju dva ili više obračunskih razdoblja
7. Servisne usluge oslobođene PDV-a
8. Umjesto zaključka

U ovom su članku definirane neke posebnosti koje se odnose na računovodstveno praćenje poslovnih događaja u graditeljskoj djelatnosti u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda, a koje su vezane za priznavanje prihoda i rashoda odnosno utvrđivanje rezultata poslovanja u toj djelatnosti. Posebna je pozornost posvećena nekim otvorenim pitanjima koja su vezana za nastanak obveze PDV-a i priznavanje pretporeza u graditeljskoj djelatnosti.

1. Uvod
2. Evidentiranje graditeljskih usluga kod uslužnih graditelja
3. Evidentiranje graditeljskih usluga kod investitora
4. Prodaja građevina i nastanak obveze PDV-a
5. Zaključak

U članku se upućuje na važnost vrednovanja i obračunavanja proizvoda prema MRS-u 2 i HSFI-a 10. Raspored općih troškova proizvodnje na nositelje troška (proizvod, seriju i sl.) je bitan faktor u vrednovanju gotovih proizvoda. Zakon o računovodstvu određuje koje će standarde u obračunu proizvodnje primijeniti pojedini proizvodni poduzetnik te koje će financijske izvještaje sastaviti, no o tome su dani detaljni naputci u našem časopisu RRiF, br. 1/13. Za proizvodnju su potrebni materijalni, ljudski i novčani resursi, a obračunski postupci utvrđivanja učinaka mogu biti vrlo složeni. Neka stajališta obračuna proizvodnje objašnjavamo u ovom članku.

1. Priznavanje troškova proizvodnje
2. Mjesta troška
3. Obračun proizvodnje
4. Zaključak

Tijekom 2012. u nekoliko smo brojeva časopisa RRiF pisali o specifičnostima pojedinih vrsta poljoprivredne proizvodnje (proizvodnji cvijeća, povrća, uzgoju i tovu svinja i sl.). U ovom članku autorica objašnjava općenita postupanja pri utvrđivanju vrijednosti dugotrajne i kratkotrajne biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda na datum bilance i definira troškove koji se mogu uključiti u vrijednost biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda. Uz to obrazlaže i praćenje državnih potpora koje predstavljaju bitan element očuvanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

1. Uvod
2. Priznavanje i utvrđivanje vrijednosti kratkotrajne biološke imovine
3. Priznavanje i utvrđivanje vrijednosti dugotrajne biološke imovine
4. Evidentiranje državnih potpora
5. Zaključak

Zakon o računovodstvu i Zakon o trgovačkim društvima obvezuju određene poduzetnike da osim godišnjih financijskih izvještaja izrađuju i predaju godišnje izvješće. Što sve treba sadržavati godišnje izvješće, tko ga treba sastavljati, kome se, u kojem roku i u kakvom obliku godišnje izvješće predaje, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvodne napomene
2. Obveznici izrade godišnjeg izvješća
3. Godišnje izvješće prema zahtjevima zakona o računovodstvu
4. Godišnje izvješće prema zahtjevima zakona o trgovačkim društvima
5. Cjenovni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik novčanog tijeka
6. Kodeks korporativnog upravljanja
7. Rokovi za izradu i javnu objavu godišnjeg izvješća
8. Čuvanje godišnjeg izvješća
9. Godišnje izvješće u odnosu na bilješke uz financijske izvještaje
10. Primjer godišnjeg izvješća
11. Zaključak

Kao i svaka djelatnost tako i prijevoznička djelatnost ima svoje posebnosti koje je razlikuju od ostalih. Međutim, s motrišta računovodstva, trgovačka društva koja obavljaju prijevozničku djelatnost vode poslovne knjige i sastavljaju financijska izvješća u skladu sa Zakonom o računovodstvu i računovodstvenim standardima, ovisno o tome jesu li razvrstani u velike, srednje ili male. Prijevoznička društva međusobno se razlikuju, ovisno o tome kojim se prijevozom bave te veličini i organizaciji poslovanja. U ovom se članku obrađuju neke posebnosti poslovanja u prijevozničkim djelatnostima računovodstvenih postupaka vezanih za te posebnosti. Prijevoznička društva sastavljaju prijavu poreza na dobitak i druge prijave za javne prihode na uobičajeni način, o čemu smo pisali u RRiF-u, br. 1/13., a i konačan obračun poreza na dodanu vrijednost, o čemu pišemo u ovom broju časopisa.

1. Uvod
2. Porezna i financijska izvješća
3. Tehnički uvjeti za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoza
4. Dokumentacija i putni troškovi osoblja
5. Radno vrijeme vozača
6. Prijevoz tereta za vlastite potrebe
7. Putni troškovi
8. Nabava vozila i druge dugotrajne imovine
9. Obračun usluga prijevoza
10. Prijevoz putnika
11. Organizacija prijevoza
12. Štete u prijevozu
13. Zaključak

Komunalna društva također su obveznici fiskalizacije u prometu gotovinom, ali ne za sve djelatnosti koje obavljaju. U nastavku članka pišemo o specifičnostima komunalnih društava s motrišta obveze fiskalizacije u prometu gotovinom, ali i o specifičnostima računa koje izdaju komunalna društva.

1. Primjena zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
2. Oporezivanje usluga komunalnih društava
3. Zaključak 

Proračunske osobe mogu pri nabavi proizvoda, roba i usluga dati predujam, ali pritom moraju voditi brigu o propisanim ograničenjima ili, ako se to traži, pribavljanju suglasnosti na način kao je to određeno Zakonom o proračunu. U nastavku članka daju se knjiženja danih predujmova kod proračunskih osoba koje nisu i onih koje jesu u sustavu poreza na dodanu vrijednost.

1. Dani predujmovi proračunske osobe koja nije u sustavu PDV-a
2. Dani predujmovi proračunske osobe koja je u sustavu PDV-a

U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže se i obrazlažu knjiženja nerecipročnih prihoda koji su naplaćeni iza izvještajnoga obračunskog razdoblja, a uključuju se u prihode izvještajnoga obračunskog razdoblja. Pritom se (2) ne iskazuju potraživanja za tu vrstu prihoda odnosno (3) ona se iskazuju. Ako se iskazuju, (3.1.) iskazuju se uz odobrenje računa prihoda u razredu 3 ili (3.2.) uz odobrenje odgođenih prihoda u razredu 2. Ovisno o ovim pretpostavkama, i knjiženja su različita. Bez obzira na različitost knjiženja i na različitost uporabljenih tehnika knjiženja, podatak o prihodima izvještajnog razdoblja mora biti jednak. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08. i 7/09., dalje: Uredba).

1. Uvod
2. Ne iskazuju se potraživanja za nerecipročne prihode
3. Iskazuju se potraživanja za nerecipročne prihode

Prema odredbama Zakona o doprinosima, omogućeno je prebijanje potraživanja obveznika plaćanja doprinosa za naknade za bolovanje i ostala potraživanja od HZZO-a s dospjelim a neplaćenim obvezama za doprinose od obveznika plaćanja doprinosa. Postupak prebijanja uređen je Pravilnikom o postupku prebijanja potraživanja po osnovi prava na povrat isplaćene naknade plaće i prava po osnovi ugovornog odnosa s HZZO-om, s obvezom po osnovi duga za doprinose. Postupak ostvarivanja te mogućnosti objašnjen je u ovom članku.

1. Uvod
2. Što je predmet prijeboja
3. Što se smatra dugom za doprinose
4. Postupak razmjene podataka i prijeboja
5. Koja su potraživanja izuzeta od prijeboja
6. Obavijest o obavljenom prijeboju

Radnici se mogu zapošljavati na puno i nepuno radno vrijeme. Rad u nepunom radnom vremenu uobičajeno se utvrđuje zbog manjeg opsega posla, radi poslovne dinamike poslodavca ili kada poslodavcu i radniku takav rad odgovara. Još od početka 2009. kada se obračunava plaća za nepuno radno vrijeme, doprinose treba obračunati na svotu bruto-plaće koja je određena ugovorom, no je li to baš uvijek tako, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Utvrđivanje plaće radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme
3. Obračun plaće radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme
4. Izvješća o plaćama radnika zaposlenih na nepuno radno vrijeme
5. Neka materijalna prava radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme
6. Pravo na otpremninu u slučaju otkaza ugovora o radu radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme
7. Pravo na godišnji odmor  

Obveza izrade konačnog obračuna PDV-a za porezne obveznike ne podrazumijeva samo sastavljanje godišnjeg izvješća nego i kontrolu ispravno obračunanog PDV-a na promete dobara i usluga u protekloj poslovnoj godini. Posebno treba voditi brigu o promjeni stope PDV-a s 23% na 25%. To upravo daje mogućnost provedbe možebitnih ispravaka u odnosu na utvrđenu obvezu PDV-a u mjesečnim Obrascima PDV u 2012. Nadalje, na kraju godine korišteni pretporez trebaju uskladiti oni poduzetnici koji su imali obvezu podjele pretporeza tijekom 2012. Osim toga, u Obrascu PDV-K treba provesti i ispravak pretporeza za dugotrajnu imovinu za poduzetnike koji su izašli iz sustava PDV-a i kojima je zbog promjene postotka priznavanja pretporeza došlo do razlike u svoti priznatog pretporeza. Napominjemo da smo o posebnostima sastavljanja konačnog obračuna PDV-a za 2012. za proračunske i neprofitne korisnike pisali opširno u časopisu RRiF, br. 1/13., str. 256. te upućujemo čitatelje na navedeni članak. O načinu i posebnostima sastavljanja konačnog obračuna PDV-a za 2012. za poduzetnike „dobitaše“ i „dohodaše“ pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Izmjene u propisima u PDV-u tijekom 2012.
3. Kome i kada obveznici sastavljanja konačnog obračuna PDV-a predaju obrazac PDV-K
4. Koji računi ulaze u konačni obračun PDV-a
5. Obveze u vezi s podjelom pretporeza u 2012. iz ulaznih računa
6. Obveza ispravka pretporeza za nabavljena gospodarska dobra
7. Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-RA i U-RA i povezanost s knjigovodstvenim računima
8. Utvrđivanje konačne obveze PDV-a u računovodstvenim evidencijama „dobitaša“
9. Konačni obračun PDV-a za fizičke osobe „dohodaše”
10. Obrazac PDV-K za 2012.
11. Izvješće o ostvarenim oslobođenjima od plaćanja PDV-a
12. Zaključak 

Poreznu prijavu obvezne su podnijeti fizičke osobe, obveznici poreza na dohodak, samo one koje utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga, osobe koje su ostvarile dohodak iz inozemstva ako porez na dohodak nisu platile u roku od 8 dana od primitka novca po tuzemnim propisima, radnici koji su u 2012. radili kod dva poslodavca istodobno i pomorci u međunarodnoj plovidbi. Za primitke na koje je predujam poreza na dohodak uplatio isplatitelj dohotka u ime poreznog obveznika, kao što su plaće ostvarene samo kod jednog ili više poslodavaca u poreznom razdoblju ali ne istodobno, mirovine te drugi dohodak (autorski honorar, zarada po ugovoru o djelu), dividende i udjeli u dobitku, dohodak od osiguranja) te najamnina za koju se ne vode poslovne knjige, nije propisana obveza podnošenja porezne prijave, osim ako to žele jer su npr. ustanovili da je porez na dohodak iz nekih razloga preplaćen pa mogu ostvariti povrat poreza. No, pri sastavljanju porezne prijave treba imati određena znanja iz područja oporezivanja dohotka, o čemu pročitajte u nastavku članka.

1. Uvodne napomene
2. Izvori dohotka
3. Kako znati treba li podnijeti poreznu prijavu
4. Razlozi zbog kojih porezni obveznik može odlučiti podnijeti poreznu prijavu iako nije obvezan
5. Što treba znati o oporezivanju dohodaka da bi se mogla ispravno sastaviti porezna prijava
6. Kome se predaje porezna prijava
7. Može li se od porezne prijave odustati ili je ispraviti nakon predaje
8. Sastavljanje porezne prijave
9. Podatci o dohotku i plaćenom predujmu poreza i prireza
10. Utvrđivanje poreza i prireza za 2012.
11. Priznavanje izdataka na osnovi uplaćene premije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje

Svi članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi - pomorci (rezidenti) koji su na osnovi rada na brodu tijekom 2012. ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, obvezno podnose godišnju prijavu poreza na dohodak. U ovom članku pišemo o godišnjoj prijavi poreza na dohodak članova posade broda u međunarodnoj plovidbi koje za potrebe ovog članka nazivamo i pomorcima. Porezni položaj članova posade broda koji plove u nacionalnoj plovidbi zaposleni kod tuzemnog poslodavca predaju godišnju prijavu poreza na dohodak na jednak način kao i svi drugi porezni obveznici RH. Pomorcem odnosno članom posade broda u međunarodnoj plovidbi smatra se zapovjednik i druga fizička osoba ukrcana za obavljanje poslova na brodu u međunarodnoj plovidbi i upisana je u popis posade broda, o čemu pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Izdatci i osobni odbitci koji se priznaju pri utvrđivanju porezne osnovice
3. Koji se obrasci predaju uz poreznu prijavu
4. Dohotci koje pomorci iskazuju u poreznoj prijavi
5. Utvrđivanje porezne obveze 

Izmjene Zakona o porezu na dobit omogućile su poduzetnicima smanjiti osnovicu poreza na dobitak za svotu reinvestiranog dobitka ostvarenog poslovanjem društva u 2012. Reinvestirani dobitak označava dobitak koji je uprava društva odlučila unijeti u temeljni kapital društva. Zakon o trgovačkim društvima određuje načine povećanja temeljnog kapitala te potrebne dokumente koje društvo mora priložiti kod podnošenja prijave za upis u sudski registar. Jadan od dokumenata je i revizorsko mišljenje o zadnjim financijskim izvješćima. Kako u tom slučaju treba provesti reviziju povećanja temeljnog kapitala, objašnjeno je u nastavku članka.

1. Načini povećanja temeljnog kapitala
2. Povećanje kapitala pretvaranjem rezervi društva u temeljni kapital kod d.o.o.-a
3. Razlike između revizije povećanja temeljnog kapitala u stvarima i pravima i iz rezervi društva
4. Zaključak

Prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi poduzetnici koji ispunjavaju uvjete za provedbu postupka predstečajne nagodbe, između ostalih dokumenata, trebaju predati plan operativnog i financijskog restrukturiranja koji je prijeko potreban da bi se saniralo stanje nelikvidnosti i insolventnosti. Članak upućuje na temeljne mjere financijskog i operativnog restrukturiranja poduzeća te elemente koje bi poslovni plan poduzeća integracijom predloženih mjera restrukturiranja trebao sadržavati.

1. Uvod
2. Restrukturiranje poslovanja i poslovni plan
3. Zaključak