Računovodstvo, revizija i financije 12/2012

Fiskalizacija te njezino uvođenje ovih dana je vrlo aktualna tema između poduzetnika koji posluju na području RH. Razlog tome je donošenje Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom u Hrvatskom saboru, a koji se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2013. Kako se prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: Zakon) namjerava provesti postupak fiskalizacije, tko se smatra obveznikom fiskalizacije, kada za pojedine obveznike fiskalizacije kreće obveza fiskalizacije te o svim ostalim pojedinostima fiskalizacije, više u nastavku članka.

1. Fiskalizacija – općenito
2. Model fiskalizacije
3. Obveznici fiskalizacije
4. Postupak fiskalizacije
5. Blagajnički maksimum i gotovina
6. Umjesto zaključka

Zadnja izmjena Zakona o PDV-u koja se primjenjuje od 1. ožujka 2012. odnosila se je na promjenu opće stope PDV-a s 23% na 25%. Istim je propisom proširena primjena stope PDV-a od 10% na neka dobra i usluge. Od toga dana više se ne može koristiti pretporez pri nabavi osobnih automobila, plovila i zrakoplova (osim za obavljanje djelatnosti) kao i pri nabavi svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima te se ne može koristiti pretporez za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije. Međutim, s primjenom već od 1. siječnja 2013., u pripremi je promjena stope PDV-a za dobra koja su sada oporeziva stopom PDV-a od 0% na 5%. Što za knjigovođe i poduzetnike znači primjena nove stope PDV-a od 5% te koje nas obveze očekuju s danom primjene nove stope PDV-a, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Na koja se dobra odnosi promjena stope PDV-a od 5%
3. Pripremne radnje za primjenu nove stope PDV-a od 5% – osobitosti za neke djelatnosti
4. Primjena nove stope pdv-a na računima i preračunana stopa PDV-a
5. Osobitosti primjene stope PDV-a od 5% u prometu dobara i usluga u „prijelaznom razdoblju“
6. Promjene u poreznim evidencijama i izvješćima
7. Zaključak

Prvog listopada 2012., na snagu je stupio Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i uveo u insolvencijsko pravo novu vrstu postupka – postupak predstečajne nagodbe kao alternativu stečajnom postupku. Cilj zakonodavca je bio ovim Zakonom omogućiti dužniku koji je nelikvidan ili insolventan financijsko i operativno restrukturiranje koje bi ga ponovo dovelo u stanje likvidnosti, odnosno solventnosti, bez provođenja stečajnog postupka. O ovoj problematici opširno smo pisali u Prilogu časopisa RRiF br. 11/12., dok se u ovom članku dodatno objašnjavaju i ostala pitanja predstečajne nagodbe.

1. Uvod
2. Svrha predstečajne nagodbe
3. Pokretanje postupka predstečajne nagodbe
4. Uvjeti za pokretanje postupka i rokovi
5. Vjerovnici u postupku predstečajne nagodbe
6. Prijava tražbina
7. Povjerenik predstečajne nagodbe
8. Javna priopćenja
9. Učinci sklopljene predstečajne nagodbe
10. Učinci sklopljene predstečajne nagodbe na osporene i neprijavljene tražbine
11. Zaključak

Prezaduženost ili neadekvatnost kapitala u pravilu se odražava na likvidnost, a najčešće izražava kao insolventnost poduzetnika. U slučaju postojanja takvog stanja, nepoduzimanje predstečajne nagodbe je za odgovornu osobu i poduzetnika prekršajno djelo za koje mogu biti izrečene visoke novčane kazne i kazna zatvora. Sa zadnjom dopunom Zakona o trgovačkim društvima također se sankcionira člana uprave ili izvršnog direktora ako ne zatraži otvaranje stečaja a za to postoje razlozi kao što je prezaduženost. Sankcija je novčana kazna ili kazna zatvorom do dvije godine. Ovim člankom želimo upoznati direktore i članove društva sa situacijom kada su stvoreni uvjeti za otvaranje predstečajne nagodbe ili stečaja te s posljedicama ako se propusti postupiti prema zakonima.

1. Zakonski okvir
2. Razlozi za pokretanje predstečajne nagodbe
3. Neadekvatnost kapitala i predstečajna nagodba
4. Prekršajna odgovornost uprave
5. Zaključak

U primjeni Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (dalje: Zakon) mogu se pojaviti državne potpore u slučajevima kad je kao vjerovnik uključena država, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i društva u većinskom državnom vlasništvu. Ovaj se članak odnosi na takve slučajeve i upućuje na moguće probleme.

1. Pojam državne potpore
2. Poduzetnik u teškoćama
3. Kad državna sredstva ne predstavljaju državnu potporu
4. Mjere za provođenje predstečajne nagodbe – državna potpora ili ne
5. Umjesto zaključka

Jedan od osnovnih računovodstvenih zahtjeva koji proizlazi iz računovodstvenih standarda nalaže iskazivanje imovine po fer vrijednosti. Svođenje imovine na fer vrijednost rezultira povećanjem ili smanjenjem vrijednosti imovine, odnosno povećanjem rashoda ili prihoda. Pritom rashodi nastali na osnovi svođenja imovine na fer vrijednost nisu uvijek porezno priznati. Kako postupiti prilikom svođenja potraživanja na fer vrijednost, odnosno kako evidentirati vrijednosna usklađenja i otpis potraživanja od kupaca u knjigovodstvu te kakav je porezni položaj takvih vrijednosnih usklađenja i otpisa, opširnije pročitajte u nastavku članka.

1. Početno vrednovanje potraživanja od kupaca
2. Naknadno vrednovanje potraživanja od kupaca
3. Evidentiranje vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca
4. Porezni položaj vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca
5. Zaključak

Na kraju godine poduzetnici uobičajeno provjeravaju uporabnu vrijednost imovine, kao što je uredska i računalna oprema, pokućstvo te sitan inventar, kako bi utvrdili mogu li se njezinom uporabom ili prodajom ostvariti ekonomske koristi. Ako to nije slučaj, tada je iste uputno rashodovati i nakon uništenja isknjižiti iz poslovnih knjiga jer više ne ispunjavaju kriterije priznavanja imovine. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište rashodovanja dugotrajne materijalne imovine i sitnog inventara, s posebnim osvrtom na važnost pribavljanja odgovarajuće dokumentacije pri isknjiženju te imovine iz poslovnih knjiga društva.

1. Rashodovanje dugotrajne materijalne imovine
2. Donošenje odluke o rashodovanju
3. Isknjiženje dugotrajne imovine iz poslovnih knjiga
4. Rashodovanje sitnog inventara
5. Isknjiženje sitnog inventara iz poslovnih knjiga
6. Porezno motrište rashodovanja
7. Zaključak

Osnivanje i poslovanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima omogućeno je osnivanje jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću,čime se naše zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU. Smanjivanjem svote potrebnog temeljnog kapitala na svega 10,00 kn, zakonodavac želi olakšati, ponajprijemladima i nezaposlenima, ulazak u poduzetničke aktivnosti te smanjiti obavljanje neregistriranih djelatnosti. O postupku osnivanja te specifičnostima poslovanja, uz obrazloženje evidentiranja mogućih troškova u navedenim društvima, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Postupak osnivanja j.d.o.o.-a
3. Prijava društva nadležnim institucijama
4. Računovodstveno praćenje poslovanja društva
5. Obveza plaćanja članarina i naknada
6. Poslovanje društva bez zaposlenih
7. Zaključak

Autorica u članku daje kratak prikaz novih najznačajnijih izmjena i dopuna MSFI-a. Izmjene se većim dijelom odnose na MRS – 1 u kojemu su izmijenjeni dijelovi koji se odnose na Izvješće o sveobuhvatnoj dobiti dok su u ostalim MRS-ima izmijenjeni tek manji dijelovi određenih zahtjeva koji su uglavnom vezani za promjenu naziva navedenog izvješća. Uz to je objavljen novi tekst MRS-a 19 koji definira računovodstveno iskazivanje i objavljivanje primanja zaposlenih.

1. Uvod
2. Izmjene mrs-a 1
3. Izmjene MRS-a 19

Kraj je poslovne godine. Zato smo ponovo izradili kontrolno-analitičke postupke vezane za poslovne događaje koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi u kojima smo definirali moguća računovodstvena rješenja u skladu s pravilima koja određuju računovodstveni standardi. U navedenim postupcima definirali smo i porezna pravila vezana za najčešće poslovne događaje, uz poseban osvrt na izmjene poreznih propisa koje su obavljene tijekom 2012. (oporezivanje isplaćenih udjela u dobitku i dividendi fizičkim osobama i stranim pravnim osobama, vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine i sl.). Izložena postupanja prezentirana su prema sadržaju RRiF-ovoga računskog plana za poduzetnike (XVI. izmijenjeno i dopunjeno izdanje). Nadamo se da će vam prikazana koncepcija i ove godine biti od pomoći pri provođenju kontrola prije izrade završnog računa

1. Kontrolno-analitički postupci na računima – RAZRED 0
2. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima novčanih sredstava, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja – RAZRED 1
3. Kontrolno –analitički postupci na računima RAZREDA 2
4. Provjera stanja i postupaka na računima kratkotrajne imovine – Zalihe − RAZRED 3
5. Podsjetnik za kontrolu troškova prije izrade Računa dobitka i gubitka – RAZRED 4
6. Provjera na računima proizvodnje, zaliha poluproizvoda gotovih proizvoda i robe – RAZRED 6
7. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima rashoda (70−73)
8. Provjera knjigovodstvenog stanja na računima prihoda (75-78)
9. Provjera na računima kapitala (90 – 96) i izvanbilančnih zapisa (99)

Nema zapreke da proračunske osobe pri prodaji proizvoda, roba i usluga prime predujam, za razliku od mogućnosti davanja danih predujmova za koje postoje određena ograničenja ili za koje proračunske osobe trebaju dobiti suglasnost. O predujmu može biti riječ ako proračunska osoba prima određenu novčanu svotu za neisporučene proizvode, robu ili neizvršene usluge koji joj je potreban radi lakšeg izvršenja određenoga ugovorenog posla. O načinu knjiženja primljenih predujmova te poreznom motrištu predujmova kod proračunskih osoba koje nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost i onih koje jesu u sustavu poreza na dodanu vrijednost, pročitajte u nastavku članka.

1. Primljeni predujmovi proračunske osobe koja nije u sustavu PDV-a
2. Primljeni predujmovi proračunske osobe koja je u sustavu PDV-a

Za vrijeme predstojećih blagdana poslodavci mogu svoje radnike prigodno darovati božićnicom, darom u naravi ili mogu darovati njihovu djecu. Poslodavac ne mora imati obvezu darivanja zaposlenika nego je to njegova odluka, ali to može biti uvjetovano i nekim od akata koji uređuju prava radnika. Poreznim propisom se do određenih svota i pod određenim uvjetima navedena materijalna prava radnika mogu isplatiti neoporezivo. Na koji način poslodavci mogu darivati svoje radnike, pročitajte u nastavku.

1. Pravo na božićnicu, dar u naravi i dar za djete
2. Neoporeziva božićnica
3. Dar u naravi
4. Dar za djete
5. Isplata božićnice, dara u naravi i dara za djete u samostalnim djelatnostima

Objavljen je novi Pravilnik o obračunu plaće, naknade plaće i otpremnine (Nar. nov., br. 120/12.), a čije su odredbe stupile na snagu 8. studenog 2012. U slučaju djelomično isplaćene plaće poslodavci su obvezni izdati dvije isplatne liste. No, kao i prethodni Pravilnici i odredbe novog propisa donose mnoge probleme u praksi. U ovom članku pišemo o isplatnoj listi obračuna plaće i naknade plaće, a o isplatnoj listi otpremnine detaljnije ćemo pisati u jednom od sljedećih brojeva.

1. Uvod
2. Zašto je sadržaj isplatne liste bitan
3. Sadržaj obračuna plaće i naknade plaće

Novi prag prometa za ulazak/izlazak iz sustava PDV-a u 2013. Visina ostvarenog prometa u prethodnoj godini u vrijednosti većoj od 230.000,00 kn novi je kriterij za ulazak u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja 2013. Mnogi će poduzetnici upravo zbog značajno povećanog praga iskoristiti mogućnost izlaska iz sustava PDV-a. Pritom trebaju voditi brigu o poreznim posljedicama, ponajprije obvezi ispravka pretporeza za nabavljena gospodarska dobra u prethodnim poreznim razdobljima za koja su pri nabavi koristili pretporez. Za izlazak iz sustava PDV-a trebaju predati zahtjev nadležnoj Poreznoj upravi jer će se u protivnom smatrati da žele i nadalje, ali dobrovoljno, ostati u sustavu PDV-a. Neki će poduzetnici, koji nisu bili obveznici PDV-a u 2012., dobrovoljno ući u sustav PDV-a u 2013. jer u prethodnoj godini nisu prešli graničnu svotu ostvarenog prometa iznad 230.000,00 kn. Iznimno, poduzetnici se mogu odlučiti na „dobrovoljan“ ulazak u sustav PDV-a i tijekom poslovne godine, ali najkasnije prije prve isporuke dobra ili obavljene usluge. O svemu opširnije može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Koji poduzetnici trebaju ući u sustav PDV-a od 1. siječnja 2013.?
3. Kako se treba prijaviti u registar obveznika PDV-a
4. Kriteriji za izlazak iz sustava PDV-a
5. Zaključak

Snižena stopa PDV-a od 10% primjenjuje se u oporezivanju usluga smještaja u komercijalnim ugostiteljskim objektima još od 1. siječnja 2006. Od tada je Ministarstvo financija dalo nekoliko stajališta kojima su dana objašnjena u vezi s poreznim položajemusluga smještaja te razlike u odnosu na ostale turističke usluge. Međutim, od 1. siječnja 2013. stopa PDV-a od 10% obračunavat će se, osim pri pružanju usluge smještaja, i na pruženu ugostiteljsku uslugu. Pritom se PDV po stopi od10% primjenjuje na ugostiteljsku uslugu usvim vrstama ugostiteljskih objekata neovisno o tome je li riječ, primjerice, o restoranu, caffe baru ili drugoj vrsti ugostiteljskog objekta. Međutim, na alkoholna pića i nadalje treba obračunavati PDV po stopi od 25%.

1. Zakonski okvir za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva
2. Razvrstavnje ugostiteljskih objekata prema vrsti ugostiteljske usluge
3. Kako se oporezuje pružena ugostiteljska usluga od 1. siječnja 2013.
4. Zaključak

Ako društvo ima uspostavljene kontrole kojima provjerava da svaka poslovna transakcija završava pravodobno, u točnoj svoti i na dobroj poziciji u financijskim izvještajima, ta činjenica umnogome olakšava revizoru proces testiranja. Osim toga, ako se revizor odluči na kontrolni pristup testiranju, ukupni revizorski rizik će biti mnogo manji nego kad se testiranja temelje na testovima detalja. Zašto je tomu tako i kako identificirati i testirati kontrole u nekoliko najvažnijih poslovnih procesa u većini društava, pročitajte u nastavku članka.

1. Revizorova strategija
2. Obveza testiranja kontrola u MRevS-u
3. Što znači testirati kontrole
4. Postupak dizajniranja kontrola
5. Testiraje kontrola
6. Zaključak

• NOVOSTI IZ MEĐUNARODNOG RAČUNOVODSTVA I REVIZIJE

Autorica u članku obrazlaže amandmane donesene na MSFI 10, MSFI 12 i MRS 27. Navedenim amandmanima definira se ulagateljsko društvo i navode određena izuzeća od sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja.

1. Početak primjene
2. Amandman na MSFI 10, konsolidirani financijski izvještaji
3. Određivanje je li poduzeće ulagateljsko društvo
4. Ulagateljsko društvo: iznimka konsolidacije

Priprema projektnog prijedloga natječaja za sredstva EU nije ništa drugo nego obećanje predlagatelja da je predložena ideja izvediva. Pravi ispit zrelosti svake projektne ideje je djelovanje odnosno faza stvarne provedbe aktivnosti tog projekta. U članku se daje pregled „prvih koraka“ koji se preporučuju napraviti prilikom početka provedbe bilo kojeg projekta EU. Ovisno o potrebi i prirodi projekta te kapaciteta i mogućnosti konzorcija koji razvija projektni prijedlog, neke od ovih koraka korisno je napraviti već prilikom razvoja projektnog prijedloga. Što je priprema projekta kvalitetnija, kasnije će biti manje problema u njegovoj provedbi.

1. Uvod
2. Poznavanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava
3. Planiranje provedbe aktivnosti projekata
4. Partnerski odnosi
5. Financijski aspekti projekta
6. Plan nabave
7. Zaključak

1. Jednostavnija pravila za novac eu
2. Poduzetnici lakše do novca iz programa Horizon 2020.
3. Najavljene promjene revizorskih praksi
4. Kada 11 članica eu kreće s ‘Robin Hood’ porezom
5. Njemačka prekida s fiskalnim izravnanjem
6. Rumunjska predstavila plan porezne reforme
7.Zürich namjerava prepoloviti korporativnu poreznu stopu

Objavljen je zakon o poticanju ulaganja pod nazivom Zakon o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja u Narodnim novinama br. 111. od 10. listopada ove godine, kada je i stupio na snagu. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vrijediti zakoni koji su se do tada primjenjivali (Zakon o poticanju ulaganja – Nar. nov., br. 73/00. i Zakon poticanju ulaganja – Nar. nov., br. 138/06. i 61/11.), ali nositelji poticajnih mjera zadržavaju pravo korištenja odobrenih poticajnih mjera te poreznih i carinskih povlastica do isteka razdoblja za koje su odobrene. Međutim, za one nositelje poticajnih mjera koji se još uvijek nalaze u tijeku realizacije investicijskog projekta, a koji nisu koristili poticajne mjere prema prethodnim zakonima, primjenjivat će se odredbe ovoga Zakona ako podnesu pisani zahtjev u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu, tj. do 10. prosinca ove godine.

1. Uvod
2. Temeljni pojmovi o poticanju ulaganja
3. Poticanje ulaganja
4. Izvješćivanje, nadzor i kazne
5. Korištenje poticaja prema dosadašnjim propisima

Zadužnica kao značajno zastupljen instrument osiguranja plaćanja u praksi, bez obzira na učestale promjene našega ovršnog zakonodavstva, ne gubi na važnosti. Institut zadužnice pretrpio je izmjene i novim Ovršnim zakonom koji je na snazi od 15. listopada 2012. O kakvim je pritom novostima riječ i je li novim Zakonom ovaj institut unaprijeđen te može li se, između ostalog, očekivati učinkovitija naplata po zadužnici, opširnije pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Pojam i zakonsko uređenje instituta zadužnice
3. Oblici zadužnica
4. Forma zadužnica
5. Podnošenje zadužnice na naplatu
6. Registar zadužnica
7. Uloga zadužnice u svjetlu zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi
8. Prijelazni režim
9. Zaključak

U časopisu RRiF 11/12. razmatrane su koristi koje mogu ostvariti članovi društva koji svoju nekretninu daju u zakup društvu. Razlike se očituju u poreznom opterećenju dohotka od imovine i poreza na dobitak te dohodak od kapitala na isplaćeni dobitak. Još je veće porezno opterećenje kod nabave osobnih vozila za osobni prijevoz na teret društva jer nije moguće koristiti pretporez. U ovom se članku na primjerima daje odgovor na pitanje isplati li se uopće nabava osobnog vozila na trgovačko društvo, je li povoljno obračunavati plaću u naravi kako bi svi troškovi bili porezno priznati u cijelosti ili je korisnije da osobno vozilo kupi fizička osoba – član društva te da ga kao svoju privatnu imovinu iznajmi društvu, te kakva je isplativost za fizičku osobu obračun naknade 2,00 kn po prijeđenom kilometru za službene svrhe.

1. Uvod
2. Nabava osobnog vozila na društvo ili privatno od strane člana društva
3. Troškovi osobnog vozila i ostvareni dobitak
4. Umjesto zaključka

Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju ne predstavlja njezin ulazak i u Europsku monetarnu uniju pa će stoga i nadalje zakonska valuta plaćanja u Republici Hrvatskoj biti kuna. S obzirom na tu okolnost, od 1. srpnja 2013., od ulaska u EU, u RH i dalje vrijede devizni propisi koji vrijede i prije njezina ulaska u EU. U ovom se članku daje sažetak važećih deviznih propisa koji se trenutačno primjenjuju i koji će se, ako ne dođe do nekih promjena, primjenjivati i od 1. srpnja 2013.

1. Uvod
2. Plaćanja među rezidentima u stranim sredstvima plaćanja
3. Plaćanje i naplata između rezidenta i nerezidenta u stranoj gotovini, gotovini u kunama te devizna blagajna
4. Platni promet s inozemstvom
5. Izvješćivanje o poslovima s nerezidentima
6. Zaključak

Izvozne subvencije mjera su zajedničke poljoprivredne politike kojoj je cilj poticanje izvoza, a samim tim i proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u Zajednici. One su ujedno i instrument poticanja ekonomske i socijalne politike, poglavito za poljoprivredne proizvođače iz ruralnih područja. Njima se izjednačavaju izvozne cijene poljoprivrednih proizvoda iz EU s onima na tržištima trećih zemalja, što izvoznicima ujedno omogućava i konkurentnost na tim tržištima. Isplaćuje ih se iz zajedničkog proračuna Zajednice, stoga su pravila i kontrole njihove primjene vrlo strogo postavljena. Od 1. srpnja 2013. hrvatski će izvoznici moći podnositi zahtjeve za izvoznim subvencijama za izvoz poljoprivrednih proizvoda za koje se odobravaju subvencije.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. Poljoprivredni proizvodi obuhvaćeni subvencijama
4. Utvrđivanje izvoznih subvencija
5. Roba (gotovi proizvodi) koja nije obuhvaćena aneksom i ugovora
6. Vrste subvencija
7. Referentne količine
8. Dozvole za izvozne subvencije
9. Stope subvencija i postupci kod izvoza
10. Ostvarivanje prava na subvenciju
11. Dokazivanje istupa 12. Dokazivanje uvoza u treću zemlju
13. Postupak isplate izvoznih subvencija
14. Kazne i povrat preplaćenih svota
15. Zaključak

Poduzetnici fizičke osobe koje utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga u skladu s Zakonom o porezu na dohodak, mogu s početkom novoga poreznog razdoblja promijeniti način oporezivanja te umjesto poreza na dohodak utvrđivati poreznu osnovicu i plaćati porez u skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit. Međutim, kada fizička osoba poduzetnik u poreznom razdoblju ostvari uvjete zadane Zakonom o porezu na dobit glede ukupnih primitaka dohotka, knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine i broja zaposlenih, obvezna je s početkom novoga poreznog razdoblja - kalendarske godine, umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak, a tada treba stvoriti i temelje za evidentiranje poslovnih događaja po načelu dvostavnog knjigovodstva. U ovom članku upućujemo poduzetnike kako će provjeriti zadovoljavaju li propisane uvjete prema podatcima o poslovanju u 2012. te što treba učiniti ako ustanove da su obvezni od 1.siječnja 2013.plaćati porez na dobitak.

1. Uvodne napomene
2. Kako ustanoviti postoji li obveza za promjenu načina oporezivanja
3. Može li poduzetnik fizička osoba, obveznik poreza na dohodak, održati kontinuitet djelatnosti kao trgovačko društvo?
4. Sastavljanje početne bilance
5. Obveza korekcije dobitka na kraju prve godine poslovanja i plaćanja poreza na dobitak
6. Početna bilanca u slučaju kad je imovina manja od obveza
7. Može li porezni gubitak ostvaren u prethodnoj godini po načelu blagajne smanjiti osnovicu poreza na dobitak
8. Dragovoljni prelazak s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobitak
9. Obrtnici obveznici poreza na dobitak u socijalnom sustavu
10. Prelazak s poreza na dobitak na porez na dohodak

U Narodnim novinama br. 120/12. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja koji se primjenjuje od 8. studenog 2012. Izmijenjeni su uvjeti za korištenje poticaja za stručno osposobljavanje osoba bez zasnivanja radnog odnosa te zapošljavanja nezaposlenih osoba koje se nalaze u evidenciji Zavoda za zapošljavanje dulje od 30 dana. Dana su objašnjenja u vezi s radom članova obitelji na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi.

1. Uvodne napomene
2. Izmjene u poticanju stručnog osposobljavanja osoba
3. Izmjene u vezi sa zapošljavanjem na privremenim i povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi

Osobe koje se stručno osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa, uz poticaje prema Zakonu o poticanju zapošljavanja, obvezni su osiguranici u okviru zdravstvenog osiguranja. U tom statusu ostvaruju i pravo na zdravstvenu zaštitu u punom opsegu, osim na naknadu plaće zbog bolovanja. Naime, naknadu plaće zbog bolovanja ostvaruju osobe koje, u slučaju spriječenosti za rad, ne mogu ostvariti plaću te im se plaća nadoknađuje na teret HZZO-a. Međutim, te osobe ne ostvaruju plaću pa, sukladno tome, ne ostvaruju ni pravo na naknadu plaće. No, prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, ostvaruju pravo na rodiljnu i roditeljsku potporu u najnižoj svoti od 1.663,00 kn.

1. Stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju
2. Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
3. Pravo na novčane naknade
4. Pravo na rodiljske i roditeljske potpore

Prema odredbi st. 3. čl. 5. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11.), među temeljne obveze i prava iz radnog odnosa pripada i dužnost poslodavca osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. Taj posebni zakon je Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br, 59/96., 94/96., 114/03., 86/08. i 75/09.) koji detaljno uređuje prava i obveze, ponajprije poslodavca ali i radnika, iz zaštite na radu te organizacijska i druga pitanja u vezi sa zaštitom na radu. Svrha je toga Zakona uvođenje mjera za poticanje unaprjeđivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u vezi s radom te zaštita radnog okoliša. Detaljnije o svemu u prikazu odluka koji se daje u nastavku, s napomenom da su te odluke u biti aktualne i u primjeni sada važećih zakonskih propisa.

1. Uvod
2. Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu uzročnosti
3. Okolnost da je rješenje o imenovanju zapovjednika javne vatrogasne postrojbe utvrđeno ništavim, osobito je bitna činjenica za otkaz ugovora o radu
4. U postupku za izdavanje prethodne suglasnosti za donošenje odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, radničko vijeće može se protiviti otkazu ugovora o radu

U ovom se članku obrađuje djelovanje tajnog društva i ugovora istome te objašnjava pojam tajnoga trgovačkog društva, tko su članovi, opisuje se ugovor o tajnom trgovačkom društvu (što sve sadržava), navode tipovi tajnog društva, nastanak, pravni odnosi te prestanak tajnog društva. Zasad nije poznata šira primjena tog društva u praksi, što je i razumljivo jer je riječ o tajnom ugovoru. Nadalje, u ovome se članku upućuje i na moguće zlouporabe kod tajnog društva, razmatra se do koje mjere taj ugovor može biti tajan te se daje primjer ugovora o tajnom društvu i navodi primjer iz sudske prakse.

1. Uvod
2. Članovi tajnog društva
3. Ugovori o osnivanju tajnoga trgovačkog društva
4. Koliko tajno društvo može biti tajno
5. Moguće zlouporabe ugovora o tajnom društvu
6. Prestanak tajnoga trgovačkog društva
7. Primjer iz sudske prakse visokog trgovačkog suda republike hrvatske
8. Zaključna razmatranja

U članku se daje kratak opis konkurentskih sposobnosti njemačkoga gospodarstva koje, zahvaljujući uspješnosti malih i srednjih poduzeća (prikrivenih šampiona), danas to gospodarstvo uzdižu među najuspješnije u svijetu. Ta uspješnost se očituje u izvozu, što je iznimno poučno za naše prilike.

1. Uvod
2. Pregled konkurentskih prednosti „prikrivenih šampiona“
3. Zaključne napomene