U našem su gospodarstvu mala poduzeća brojčano dominantna. Od njih se puno očekuje u smislu zapošljavanja i samozapošljavanja. Cilj je ovog članka pomoći vlasnicima malih poduzeća i njihovim stručnim zaposlenicima u kalkulacijama cijena i planiranju prihoda da na jednostavan, jeftin i brz način izrade ključne informacije nužne u svakodnevnom poslu.
1. Izračun prodajne cijene sata rada u djelatnostima usluga i proizvodnih usluga 2. Ponudbena kalkulacija kod proizvodnih usluga u slučaju kad se uključuje materijal i usluge drugih poduzeća 3. Kalkulacije u situaciji znatnog smanjenja opsega posla 4. Proračun efektivnih sati rada ako dođe do promjene prodajne cijene sata rada 5. Kakve odluke donositi ako nakon smanjenja opsega posla ponovo dođe do povećanog opsega posla iznad „tekućeg kapaciteta“ 6. Zaključak
Uvijek aktualna pitanja u vezi s knjiženjima poslovnih događaja u trgovini na malo potakli su nas da u ovom broju časopisa obradimo područje nabave i prodaje robe u prodavaonici s računovodstvenog i poreznog motrišta. U članku je prikazana kalkulacija maloprodajne cijene, zaduženje prodavaonice, prodaja u gotovini i na kreditne kartice te razduženje prodavaonice za prodanu robu.
1. Uvod 2. Nabava robe i zaduženje prodavaonice 3. Isticanje cijena u prodavaonici 4. Prodaja robe iz trgovine na malo 5. Zaključak
Zadatak računovodstva troškova je osigurati pravodobne informacije o troškovima proizvodnje proizvoda ili pruženih usluga koje će koristiti menadžmentu kao podloga za donošenje poslovnih odluka. Način organizacije tog sustava ovisi ponajprije o načinu proizvodnje proizvoda (ili usluga), ali i o odluci samog poduzetnika. Poduzetnik se, osim za suvremene metode obračuna troškova proizvodnje, može odlučiti i za jednu od tradicionalnih metoda, kao što je obračun prema radnom nalogu. O specifičnostima tog načina obračuna proizvodnje pročitajte u nastavku.
1. Uvod 2. Sustavi obračuna troškova u proizvodnji 3. Sustav obračuna troškova po radnom nalogu 4. Računovodstveno praćenje proizvodnje po narudžbi 5. Računovodstveno praćenje usluge dorade tuđih proizvoda 6. Zaključak
Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje uzgoja cvijeća u skladu sa zahtjevima HSFI-a 17 – Poljoprivreda odnosno MRS-a 41 – Poljoprivreda. Uz to daje primjere računovodstvenog praćenja uzgoja cvijeća u jednogodišnjim i višegodišnjim nasadima, uz obračun troškova koji se uključuju u vrijednost nasada odnosno biološke imovine te vrijednost ubranog cvijeća odnosno poljoprivrednih proizvoda.
1. Zahtjevi računovodstvenih standarda 2. Proizvodnja cvijeća u jednogodišnjim nasadima i cvijeća u lončanicma 3. Proizvodnja cvijeća u višegodišnjim nasadima 4. Rashodovanje nasada cvijeća 5. Zaključak
Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje trgovačkih društava i obrta – obveznika poreza na dobitak - koji se bave kupnjom i prodajom cvijeća. U posebnim je člancima u ovom broju RRiF-a obrađena problematika koja se odnosi na računovodstveno praćenje uzgoja cvijeća te praćenje poslovanja cvjećara koji su obveznici poreza na dohodak. Kako se približava blagdan Svih svetih, kada cvjećarnice u pravilu ostvaruju najveće promete, u ovome članku upućujemo na neke posebnosti cvjećarske djelatnosti.
1. Uvodne napomene 2. Nabava i prodaja cvijeća 3. Primjer računovodstvenog praćenja nabave i prodaje cvijeća 4. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
U RRiF-u br. 4/12. dana su detaljna obrazloženja u vezi s ispunjavanjem pozicija obrasca TSI – POD. U ovom se članku daju kratke napomene koje se odnose na predaju i ispunjavanje pojedinih pozicija predmetnog obrasca.
1. Obveznici i rok predaje 2. Kratke napomene u vezi s ispunjavanjem pojednih pozicija
U nestabilnim gospodarskim uvjetima poduzetnici pokušavaju zaštititi svoja ulaganja, potraživanja i plasmane ugovaranjem valutne klauzule prema kojoj se povrat novca obavlja u kunama, a prema vrijednosti ugovorenoj u nekoj čvrstoj valuti (dolar, euro i sl.). Na taj način vjerovnik zadržava koliko toliko realnu vrijednost potraživanja i ako dođe do pada vrijednosti kune. U slučaju poslovanja s inozemstvom, potraživanja i obveze podmiruju se u ugovorenoj konvertibilnoj valuti. Razlike u knjigovodstvenom prikazu valutne klauzule i potraživanja u devizama pokazujemo na jednostavnim primjerima.
1. Uvod 2. Primjeri knjiženja valutne klauzule i tečajnih razlika
1. Kontinuirani rashodi Stalni rashodi koji nastaju kontinuirano i koji se obračunavaju za kalendarska razdoblja tijekom godine (u pravilu mjesečno), prema odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, proračunske osobe uključuju u rashode poslovanja razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se sastavljaju izvještaji. Proračunske osobe koje su proračunom/financijskim planom za izvještajnu godinu predvidjele uključivanje trinaest mjesečnih rashoda nemaju obvezu primijeniti navedeno razgraničenje. O kojim rashodima je riječ i o čemu proračunska osoba mora voditi brigu pri iskazivanju tih rashoda, pročitajte u nastavku ovoga proračunskog praktikuma.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Sve osobe koje svoje poslovne promjene iskazuju u sustavu neprofitnog računovodstva moraju početkom kalendarske godine odrediti svoj položaj u njemu te u skladu s njime tijekom godine, ako je potrebno, sastavljati financijske izvještaje. Tako sastavljene financijske izvještaje u nekim okolnostima treba predati, dok ga u drugim ne treba predati vanjskim korisnicima. Sve one neprofitne organizacije koje vode dvostavno knjigovodstvo mogu za razdoblje siječanj - rujan 2012. sastaviti obrazac S-PR-RAS-NPF i dostaviti ga FINI. Obvezno ga predaju FINI samo one organizacije koje u skladu s propisima to moraju učiniti i one koje su se na to dragovoljno obvezale. Obrazac se sastavlja i dostavlja do 20. listopada 2012. Temelj za popunjavanje obrasca su podatci iskazani na knjigovodstvenim računima. Samo neki podatci koji se iskazuju u obrascu S-PR-RAS-NPF se ne preuzimaju izravno iz glavne knjige. Riječ je o skupini statističkih podataka. Ne postoje razlike pri njegovu sastavljanju u odnosu na istovrsni izvještaj za 2011.
Neprofitna organizacija može stjecati vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj kako bi u skladu sa statutima ili drugim pravilima mogla ostvarivati ciljeve zbog kojih je i osnovana. Iako neprofitnim organizacijama osnovni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobitka, na njih se, kao i na svakog drugog stjecatelja nekretnine u RH, primjenjuju odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina. O kojim sve još različitim poreznim motrištima neprofitna organizacija mora voditi brigu u trenutku stjecanja vlasništva nekretnine i na koji će način evidentirati stjecanje vlasništva nekretnine i s računovodstvenog i s poreznog motrišta, pročitajte u nastavku članka.
1. Stjecanje nekretnine 2. Stjecanje nekretnine kod neprofitne organizacije koja nije obveznik PDV-a 3. Stjecanje nekretnine kod neprofitne organizacije koja je obveznik PDV-a
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Tuzemna društva stranim fizičkim osobama – nerezidentima u praksi podmiruju razne nadoknade, a te isplate mogu imati različit obračun poreza na dohodak, ovisno o nekoliko bitnih činjenica. Iako u RH nerezident može ostvariti oporezive primitke koji se možebitno mogu oporezivati porezom na dohodak po svim izvorima dohotka (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od kapitala i dr.), u ovom članku skrećemo pozornost na oporezivanje primitaka koji se prema tuzemnom propisu smatraju drugim dohotkom.
1. Obveze isplatitelja drugog dohotka 2. Tko se smatra nerezidentom 3. Koji se primitci prema tuzemnom propisu smatraju drugim dohotkom 4. Primjena međunarodnih ugovora 5. Isplata drugog dohotka nerezidentu 6. Osobni identifikacijski broj (OIB) nerezidenta 7. Godišnja porezna prijava nerezidenata
Od 1. ožujka 2012. plaća se porez na dohodak od dividendi i udjela u dobitku koji se isplaćuju iz dobitka ostvarenog 2001. na dalje. To znači da se taj dohodak, ako se isplaćuje iz inozemstva, oporezuje i u RH, ako je tako uređeno međunarodnim ugovorom koji je RH sklopila sa zemljom isplatitelja. Cilj međunarodnih ugovora je izbjegavanje dvostrukog oporezivanja. Kako pri tome uskladiti odredbe međunarodnih ugovora i tuzemne propise a da ne dođe do dvostrukog oporezivanja ili izbjegavanja plaćanja poreza, pišemo u ovom članku.
1. Uvod 2. Što znači rezidentnost 3. Plaćanje poreza na dividende i udjele u dobitku prema međunarodnim ugovorima 4. Oporezivanje dividendi i udjela u dobitku ostvarenog u zemljama s kojima RH nije sklopila međunarodni ugovor 5. Plaćanje poreza na dividendi i udjele u dobitku kada je međunarodnim ugovorom određeno da se porez plaća samo u zemlji isplatitelja 6. Zaključak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Takozvani „naputci o neprimjeni“ (njem. Nichtanwendungserlasse) s kojima njemačka Porezna uprava ograničava učinke presuda najviših sudova samo na pojedinačni slučaj u kojem je konkretna odluka donesena, uvijek su iznova u središtu rasprave. Tako se i Savezna vlada u svom koalicijskom ugovoru opredijelila za cilj smanjenja njihova broja. O praksi neprimjene odluka na primjeru poreznog odbitka troškova građanskog postupka pisale su ove godine i najveće njemačke dnevne novine pod naslovom „Kako Schäuble1 ignorira presude“. No, Vlada i Porezna uprava ipak uvijek iznova pronalaze načine za izbjegavanje primjene neželjenih presuda Saveznoga financijskog suda.
1. Uvod 2. Razmatranje o mogućnosti primjene presude 3. Instrumenti neprimjene učinaka presude na praksu 4. Zaključak
U predreviziji revizor treba upoznati poslovanje klijenta kako bi odabrao ispravan revizorski pristup testiranja. Obično revizor polazi od upoznavanja sustava društva odnosno poslovnih ciklusa tako da se razumijevanjem poslovnih ciklusa pokuša identificirati kontrole koje postoje u društvu. Stoga je za sve značajne pozicije u financijskim izvještajima (one koje prelaze prag materijalnosti) potrebno opisati poslovni proces odnosno utvrditi postoje li kontrole koje je uprava uspostavila kako bi osigurala da svaka poslovna transakcija završi pravodobno, u točnoj svoti i na dobroj poziciji u financijskom izvještaju. U članku će se prikazati primjeri pitanja koje revizor može koristiti pri opisu poslovnih procesa.
1. Zašto revizor opisuje procese i testira kontrole? 2. Kako identificirati kontrolne aktivnosti? 3. Poslovni procesi 4. Zaključak
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) u srpnju 2012. objavio je plan rada do kraja 2013., iz kojeg je razvidno da su svi započeti projekti na standardima financijskog izvještavanja inicirani financijskom krizom, a rezultat su koordiniranih aktivnosti IASB-a i američkog FASB-a, pri kraju. U nastavku se prezentiraju mjere koje se odnose na priznavanje prihoda.
1. Uvod 2. Priznavanje prihoda 3. Utvrđivanje odvojenih izvršenja obveza (2. Korak) 4. Izvršenje obveza ostvarenih tijekom vremena (5. Korak) 5. Licencije 6. Gubitci nastali iz nepovoljnih ugovorenih obveza s kupcima
1. Što donose nova europska proračunska pravila? 2. Island povećava PDV na turizam na 25,5% 3. Rumunjska uvodi energetski porez 4. Francuska ograničava porezne olakšice na 10.000 eura 5. Švedska dodatno smanjuje korporativne poreze 6. Portugalska porezna amnestija potaknula rast prihoda 7. Belgijski porezi na rad najviši u Europi 8. Grčka namjerava pojačati naplatu kazni na neplaćene poreze 9. Uskoro zakonom definiran udjel žena u poslovnim odobrima
Notorna je neposlovnost kad netko u poslovnim odnosima kupi dobro ili iskoristi uslugu, a da to ne plati. Ako je neplaćanje kod nekih dio poslovne kulture, onda jednostavno rečeno imamo posla s mangupima. Koliko smo naivni kad ih već tijekom poslovnih pregovora ne prepoznamo, jer imaju toliko razrađene metode kamuflaže da i profesionalci s njima pogriješe, no stvari se bitno mijenjaju kad zatražimo odgovarajući instrument osiguranja plaćanja. Količina spremnosti davanja osiguranja je u razmjeru stvarne namjere plaćanja, iako i to ne mora biti pouzdan indikator povjerenja. Smanjenje rizika u naplati tražbina postići ćemo ako se osiguramo odgovarajućim instrumentom za ono najvažnije što želimo – čarobni priljev novca. Razmatrani instrumenti osiguranja naplate tražbina možda će Vam pomoći u prevenciji stanja koje će uskoro uređivati novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
1. Pristup 2. Bankarska garancija 3. Akreditivno osiguranje 4. Zadužnica 5. Mjenica 6. Pridržaj prava vlasništva – povrat stvari u slučaju neplaćanja 7. Zalog poslovnog udjela 8. Zalog – hipoteka na nekretninama 9. Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
Zakon o kreditnim institucijama koji je u najvećem dijelu stupio na snagu 1. siječnja 2009. pred obveznike njegove primjene donio je niz novih složenijih zahtjeva, poglavito u dijelovima vezanim za kapital kreditnih institucija i sustav upravljanja rizicima te u dijelovima koji reguliraju sustav upravljanja kreditnom institucijom kao cjelinom. Osim što je pred kreditne institucije stavljena obveza da uz funkciju unutarnje revizije uspostave još dvije kontrolne funkcije, funkciju kontrole rizika i funkciju praćenja usklađenosti, zakonodavac je unio značajne izmjene i u djelokrugu rada same funkcije unutarnje revizije. Danas, dvije godine nakon stupanja na snagu istog Zakona, nakon što su prvotne dvojbe i pitanja dobili odgovore, može se racionalno prosuditi koji su to novi ciljevi stavljeni pred unutarnje revizore, koja je njihova uloga u sustavu upravljanja kreditnom institucijom i u kojem smjeru se očekuje njihov razvoj u budućnosti.
1. Uvod 2. Izmjene u domaćoj zakonskoj regulativi 3. Poslovi funkcije unutarnje revizije 4. Zaključak
Iako je Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja najavljena u RRiF-u br. 8/12., ona je stupila na snagu 22. rujna 2012. Iako ova Odluka zamjenjuje istoimenu Odluku koja se primjenjivala do početka primjene ove „nove“ Odluke, ona nije samo „usklađenje“ s novijim saznanjima odnosno potrebama nego donosi i sadržajne novosti. O većini od njih pisano je u navedenom broju časopisa, a u ovom broju se objašnjava utjecaj važeće Odluke na sustav izvješćivanja HNB-a u vezi s kreditnim i depozitnim poslovima s inozemstvom.
1. Uvod 2. Izvješća o kreditnim poslovima s inozemstvom 3. Izvješće o depozitnim poslovima s inozemstvom
Obveznici poreza na dohodak, obrtnici i slobodna zanimanja mogu od različitih dobavljača nabavljati nekretnine kao dugotrajnu imovinu za obavljanje djelatnosti. Primjerice, to mogu biti drugi poduzetnici koji obavljaju registriranu djelatnost, odnosno društva i drugi obrtnici te slobodna zanimanja ili građani, a uobičajeno je također da obrtnici unose i vlastitu imovinu - nekretninu u imovinu obrta. Hoće li prodaja nabavljene dugotrajne imovine biti oporeziva PDV-om, porezom na promet nekretnina ili kombinaciji jednog i drugog poreza, ovisi ponajprije o poreznom položaju obrtnika. O tome se može pročitati opširnije u časopisu RRiF br. 9/12., str. 110. Na temelju propisa o porezu na dohodak, navedeni prometi svakako utječu i na dohodak samostalne obrtničke djelatnosti.
1. Uvod 2. Nabava nekretnine za obavljanje obrtničke djelatnosti 3. Porezne obveze pri prodaji izuzimanju nekretnine iz imovine obrta 4. Evidentiranje nabave i prodaje nekretnina u poslovnim knjigama obrtnika 5. Zaključne napomene
Samostalno obavljanje odvjetničke i javnobilježničke djelatnost, prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, smatra se slobodnim zanimanjem, pri čemu se dohodak kao osnovica za oporezivanje utvrđuje na temelju propisanih podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, uzimajući u obzir načelo blagajne, odnosno utvrđuje se na isti način kao i dohodak koji je ostvaren obavljanjem obrtničke djelatnosti. Pritom treba napomenuti da za ove djelatnosti nije propisana mogućnost paušalnog plaćanja poreza na dohodak. Odvjetnička i javnobilježnička djelatnost može se obavljati kao samostalno slobodno zanimanje u zajedničkom uredu, pri čemu više supoduzetnika ostvaruje zajednički dohodak ili u svojstvu pravne osobe osnovane kao javno trgovačko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću. U nastavku članka može se pročitati koji su uvjeti potrebni za obavljanje odvjetničke i javnobilježničke djelatnosti obveznika poreza na dohodak, koje se poslovne knjige i evidencije obvezno moraju voditi prema poreznim propisima te kako se evidentiraju neki poslovni događaji u poslovnim knjigama.
1. Obavljanje odvjetničke djelatnosti 2. Obavljanje javnobilježničke djelatnosti 3. Porezni propisi koji uređuju obavljanje odvjetničke i javnobilježničke djelatnosti 4. Podnošenje zahtjeva za promjenom načina oporezivanja 5. Odvjetnici i javni bilježnici u sustavu PDV-a 6. Kakvo je značenje ostvarenog prometa na žiro-računu odvjetnika i javnih bilježnika pri utvrđivanju porezne osnovice 7. Primjer evidentiranja nekih poslovnih događaja u poslovnim knjigama javnih bilježnika
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
U praksi je uobičajeno da male cvjećarnice najčešće obavljaju navedenu djelatnost kao obrti. Razlozi su u jednostavnijem postupku registracije djelatnosti, a kasnije i prilagodbi uvjetima prodaje na tržištu. U posebnim su člancima u ovom broju časopisa obrađene teme koje se odnose na računovodstveno praćenje uzgoja cvijeća i računovodstveno praćenje poslovanja cvjećara – obveznika poreza na dobitak, a u ovom se članku obrađuje poslovanje cvjećara – obveznika poreza na dohodak.
1. Uvodne napomene 2. Poslovne knjige i evidencije 3. Evidentiranje poslovnih događaja 4. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Oglašavanje, kao jedan od oblika tržišnih komunikacija, značajna je aktivnost trgovaca usmjerena na ostvarivanje povoljnog učinka na gospodarsku dobrobit kako potrošača tako i samih trgovaca, stoga bitno utječe ili može utjecati na nesmetano funkcioniranje tržišta. Ako je oglašavanje zavaravajuće ili usporedno oglašavanje koje nije dopušteno, tržišno natjecanje može biti narušeno. Naime, trgovci koji koriste zavaravajuće i/ili nedopušteno usporedno oglašavanje svojih proizvoda i usluga, prema potrošačima nastupaju nepošteno, a prema drugim trgovcima nelojalno konkuriraju. U nastavku članka pišemo o temeljnim odrednicama Zakona o nedopuštenom oglašavanju, posebice o tome kad se oglašavanje smatra zavaravajućim, pod kojim pretpostavkama se dopušta usporedno oglašavanje te koji su načini zaštite od nedopuštenog oglašavanja.
1. Uvod 2. Općenito o zakonu o nedopuštenom oglašavanju 3. Što se smatra oglašavanjem (proizvoda i usluga) 4. Zavaravajuće oglašavanje 5. Usporedno oglašavanje 6. Zaštita trgovaca od nedopuštenog oglašavanja 7. Zaključak
Sa svrhom otklanjanja problema zbog nezakonito izgrađenih građevina donesen je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 90/11.) koji je prvi put omogućio ozakonjenje (legalizaciju) određenih zgrada koje su izgrađene na zemljištu u vezi s kojim investitor nije riješio imovinsko-pravne odnose i koje su izgrađene protivno prostornom planu i/ili uvjetima propisanim propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju te posebnim propisima. Međutim, niti taj Zakon nije u zadovoljavajućoj mjeri omogućio ispunjavanje očekivanog cilja pa je 13. srpnja 2012. donesen novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 86/12.) koji je stupio na snagu 3. kolovoza 2012. Tim je Zakonom, nesumnjivo, znatno povećan broj građevina koje se mogu ozakoniti te je olakšano njihovo ozakonjenje i smanjen trošak postupka.
1. Pristup 2. Građevine koje se mogu ozakoniti 3. Postupak ozakonjenja 4. Komunalni doprinos i vodni doprinos 5. Pravne posljedice ozakonjenja i podnošenja zahtjeva za ozakonjenje 6. Započeti postupci ozakonjenja
Ugovor o nalogu vrlo je zastupljen u poslovnoj praksi. Nalog je, zapravo, temeljni pravni akt u raznim uslužnim djelatnostima jer se na temelju samog naloga zasniva stanovit ugovorni odnos – trgovačko zastupanje, posredovanje, komisija, kontrola robe i usluga i dr. Slijedom navedenog, ali i na temelju učestalih pitanja iz prakse, u ovome članku razmatramo ugovor o nalogu koji je pravni temelj za zasnivanje pravnog odnosa između osobe koja daje prokuru i osobe kojoj se daje prokura kada ta osoba nije u radnom odnosu s društvom koje joj je dodijelilo prokuru.
1. Uvod 2. Pravna narav ugovora o nalogu 3. Zakonski okvir 4. Subjekti i njihove obveze te prestanak naloga 5. Ogledni primjer ugovora o nalogu: odnos trgovačko društvo – prokurist 6. Prokura 7. Zaključak
Proces planiranja lokalnih i regionalnih proračuna koji uključuju i financijske planove njihovih proračunskih korisnika u punom je zamahu. Donesena je Uputa za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. - 2015. koju moraju poštovati sve jedinice lokalne i regionalne samouprave. Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezan je do 15. studenog tekuće godine uputiti prijedlog proračuna i projekcija predstavničkom tijelu na donošenje. Upravna vijeća, školski odbori i ostala upravljačka tijela proračunskih korisnika jedinica lokalne ili regionalne samouprave (škole, vrtići, knjižnice…) obvezni su usvojiti financijski plan do kraja godine, kako bi se od 1. siječnja 2013. mogle preuzimati i izvršavati nove obveze. S obzirom na to da se sama metodologija izrade financijskih planova i proračuna nije mijenjala u odnosu na prethodne godine, naglasak je stavljen na fiskalnu odgovornost.
1. Uvod 2. Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave) za razdoblje 2013. - 2015. 3. Obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kod izrade proračuna za 2013. i projekcija za 2014. i 2015. 4. Metodologija izrade prijedloga financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 5. Izrada financijskih planova proračunskih korisnika decentraliziranih funkcija 6. Financijski izvještaji kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su uvele lokalnu riznicu
U sustavu računovodstva proračuna i proračunskih korisnika utvrđena su tromjesečna obračunska razdoblja tijekom proračunske (kalendarske) godine, stoga je i za razdoblje siječanj – rujan 2012. potrebno sastaviti i prezentirati i financijske izvještaje. Kako od 2011. nije mijenjan Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, financijski se izvještaji za razdoblje od siječnja do rujna 2012. sastavljaju na jednak način na koji su se sastavljali i za isto razdoblje 2011. Ovim se člankom, uz opće napomene pri sastavljanje financijskih izvještaja u sustavu proračunskog računovodstva za razdoblje siječanj – rujan 2012., skreće pozornost i na neke posebnosti koje se susreću pri financijskom izvještavanju.
1. Uvod 2. Obveza i rokovi predaje financijskih izvještaja 3. Način predaje financijskih izvještaja 4. Obrazac PR-RAS i obrazac S-PR-RAS 5. Obrazac NT 6. Obrazac obveze 7. Obvezna bilješka − izvještaj JLIP(R)S o vlasničkim udjelima/neto-imovini
Ukupne tjedne obveze nastavnika u školskim ustanovama utvrđuju se u 40-satnom radnom tjednu godišnjim planom i programom rada, o čemu se nastavniku izdaje rješenje o tjednom i godišnjem zaduženju na poslovima neposrednog nastavnog rada i ostalim poslovima. Pri istraživanju ispravnog rješenja o zaduženjima usredotočit će se na nastavnike u sustavu srednjeg obrazovanja i objasniti neka motrišta i posebnosti kod zaduživanja nastavnika srednjih škola normom (odnosno satima rada) i njihova radnog vremena koji su tome rezultat, odnosno posljedica.
1. Uvod 2. Neposredni odgojno-obrazovni rad 3. Ostali poslovi koji proizlaze iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada 4. Zaduživanje nastavnika normom (satima rada)
Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službenika i namještenika zaključili su 2. kolovoza 2012. novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike na rok od četiri godine. Osim Kolektivnog ugovora, Vlada i sindikati državnih službenika i namještenika zaključili su i dva dodataka: Dodatak I. Kolektivnom ugovoru kojim se uređuje način isplate iznimnih rješenja u isplatama određenih materijalnih prava u 2012. i 2013. te Sporazum o izmjenama i dopunama Dodataka Sporazumu o osnovici za plaće u državnim službama od 23. ožujka 2009. kojim se uređuje način povećanja osnovice za plaće ovisno o ostvarivanju gospodarskog rasta. Iako se novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike u pretežitom broju svojih odredaba ne razlikuje od prethodnog istovrsnog kolektivnog ugovora, u odnosu na njega postoje i novosti koje možete pročitati u nastavku članaka.
1. Uvod 2. Radno vrijeme, odmori i dopusti 3. Plaće i dodatci na plaće 4. Ostala materijalna prava službenika i namještenika 5. Tumačenje i primjena kolektivnog ugovora
Autori: Sanda PIPUNIĆ, dipl. iur. Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.
