Povodom Prijedloga Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Prijedlog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (dalje: Zakon) „prošao“ je prvo čitanje i dobio punu potporu saborskih zastupnika. Uz neke manje izmjene u drugom čitanju, bit će donesen na sljedećem zasjedanju Sabora. Načelno, može se pozdraviti želja Vlade RH da uvede red u financijsko poslovanje. Zakon sadržava dosta deklarativnih poruka i plemenitih želja s ciljem da se ono što nije rješavalo pravosuđe učini putem FINE. Inkarnacija FINE u strogog egzekutora podsjeća na vrijeme kad je u drugom društvenom uređenju pod nazivom SDK obavljao takav nadzor da se niti jedno plaćanje nije moglo provesti bez njegove kontrole. Koji li paradoks! Nelikvidnost se nije mogla riješiti ni u ono doba, a još se manje mogućom čini da je danas rješiva uz pomoć ovakva Zakona. Nelikvidnost je svojstvena ovim prostorima i ona vlada s većim ili manjim intenzitetom više od 40 godina. Ni strogi jugoslavenski režim niti sve dosadašnje demokratske vlade to nisu obuzdale. Bolest neplaćanja duboko je proizašla iz društvenih odnosa u kojima je preveliki udio parazitskih institucija, ali i loših poslovnih odluka poduzetnika. Utjecaj juga (od Grčke pa do Alpa) kao da nam je draži nego sjevernih naroda koji se drže pravila da se može kupovati samo ako se ima čime platiti. Koja je onda odgojna mjera za neplaćanje: novčana sankcija?
1. Zašto nerealna očekivanja 2. Obveza uprave na održavanje likvidnosti i solventnosti 3. Što predstavlja financijska konsolidacija u predstečajnoj nagodbi 4. Skraćeni postupak predstečajne nagodbe 5. Adekvatnost kapitala i planovi 6. Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
Povodom Prijedloga Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Ne, nije riječ o poreznim blagajnama kao tehničkom rješenju sprječavanja utaje poreza onih poduzetnika koji prodaju dobra i naplaćuju usluge u gotovini nego o tzv. fiskalizaciji gotovinskih prometa, odnosno potpunog nadzora izdanih gotovinskih računa. Kako će se to provesti, može se donekle proniknuti iz Prijedloga Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: Zakon o fiskalizaciji) što ga je krajem srpnja Vlada RH uputila u Sabor radi donošenja, a to je totalni nadzor nad registriranim utrškom za koji je izdan maloprodajni račun. To se namjerava izvesti kombinacijom uporabe programskog rješenja i uz stanovitu hardversku dogradnju postojećih ili novih blagajni. U izvedbi je to slično kartičarskom poslovanju, tj. svako plaćanje računa bilježi se putem internetske veze na određeni konto kod Porezne uprave (na serveru FINE) za sve račune izdane tijekom dana te se na kraju dana o tome sastavlja i dostavlja zbrojno izvješće o svim gotovinskim prometima na svim blagajnama tijekom radnog dana. Ako je nešto utješno, to je da se neće trebati kupovati nove blagajne. Ipak, to će prouzročiti troškove uvođenja (dogradnje sustava) i programski dodatak (oko 60,00 kn mjesečno), trošak Interneta itd. O nekim potankostima koje su sadržane u Zakonu o fiskalizaciji pišemo u nastavku.
1. Uvod 2. Obveznici fiskalizacije i iznimke 3. Postupak fiskalizacije 4. Stupnjevani vremenski početak primjene 5. Novčane kazne za prekršaj 6. Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
U poslovnoj praksi sve učestalije poslovne kombinacije predstavljaju pripajanja trgovačkih društva, i to posebice društava s ograničenom odgovornošću, a razlozi su tome uglavnom smanjenje troškova, povećanje udjela na tržištu, porezne uštede i sl. Autorica u članku obrazlaže postupak pripajanja društava s ograničenom odgovornošću odnosno definira pravne i računovodstvene radnje koje se trebaju obaviti u tome postupku. Uz to se u članku daje ogledni primjer ugovora o pripajanju te primjeri računovodstvenog postupanja pri prijenosu imovine pripojenog društva u društvo preuzimatelja. Na kraju se definira i porezno motrište predmetnog postupka.
1. Uvod 2. Pravno motrište pripajanja d.o.o.-a 3. Računovodstveno motrište pripajanja d.o.o.-a 4. Primjeri računovodstvenog praćenja pripajanja d.o.o.-a 5. Porezno motrište pripajanja 6. Predaja financijskih i poreznih izvješća 7. Radni odnosi kod pripajanja i spajanja 8. Zaključak
U članku se obrađuje način rada kontrolinga i njegova uloga pri oblikovanju transfernih cijena između podružnica u različitim zemljama odnosno njihov odnos prema središnjici kompanije. U članku se posebno razmatraju različiti uvjeti poslovanja u pojedinim zemljama i njihov utjecaj na oblikovanje transfernih cijena. Autor razmatra i propise o porezu na dobitak kao dio zakonodavne regulative koji može u pojedinim slučajevima biti odlučujući za visinu transfernih cijena.
1. Uvod 2. Utjecaj socioekonomskih, političkih, ekoloških i kulturnih značajki na poslovanje međunarodnih subjekata 3. Transferne cijene i važnost njihova pravilnog određivanja 4. Zaključak
U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o računovodstvenom praćenju tova svinja, dok se u ovom članku prikazuje računovodstveno praćenje proizvodnje proizvoda od mesa i mesnih prerađevina. Na praktičnom primjeru prikazano je kako evidentirati nabavu i utrošak zaliha sirovina i materijala te kako napraviti obračun proizvodnje, odnosno na koji način obračunati i rasporediti troškove te kako vrednovati zalihe nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda, poštujući pritom odredbe MSFI-a i HSFI-a.
1. Uvodne napomene 2. Nabava i utrošak zaliha sirovina i materijala te raspored troškova 3. Primjer računovodstvenog praćenja proizvodnje proizvoda od mesa i mesnih prerađevina 4. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
U časopisu RRiF br. 7/12. u članku Primjena dodatne kalkulacije u proizvodnji obrađene su posebnosti bilježenja i obračuna troškova proizvodnje te primjena dodatne metode kalkulacije. U ovom članku prikazujemo raspored troškova i obračun proizvodnje kod procesnog sustava proizvodnje.
1. Obilježja procesnog obračuna 2. Čista djelidbena kalkulacija 3. Kalkulacije s ekvivalentnim (odnosnim) brojevima 4. Kalkulacija vezanih proizvoda 5. Zaključak
Autor: Emica TRCOVIĆ, dipl. oec., prof. i ovl. rač.
Prema poreznim propisima stipendije se pod određenim uvjetima mogu dodijeliti bez obveze oporezivanja, ali u nekim slučajevima samo do propisanih svota. O tome trebaju brinuti isplatitelji stipendije, ali i učenici i studenti koji ostvaruju essprimitke na toj osnovi. No, roditelji čija djeca primaju stipendiju, neovisno o činjenici je li riječ o oporezivom ili neoporezivom primitku, trebaju voditi brigu o ukupnoj godišnjoj svoti primljene stipendije ako na osnovi djece koriste uvećani osobni odbitak.
1. Uvod 2. Vjerodostojne isprave vezane za isplatu stipendije 3. Obveze studenata u vezi s primitkom stipendije 4. Vrste i porezni položaj stipendije 5. Neoporezive stipendije 6. Isplata oporezivih stipendija 7. Stipendija za vrijeme ljetnih mjeseci 8. Isplata stipendije za više mjeseci? 9. Stipendija se obvezno isplaćuje na žiro-račun 10. Utjecaj primljene stipendije na priznavanje osobnog odbitka
U prošlom broju časopisa autor je prikazao ciljeve projekta prezentacije financijskog izvještaja na kojem zajedničkim snagama intenzivno rade dva glavna regulatorna tijela - IASB i FASB, te utjecaj najavljenih promjena na prezentacijske sheme Izvještaja o financijskom položaju i Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti. U nastavku slijedi prikaz očekivanih i mogućih izmjena u sadržaju i formi Izvještaja o novčanim tokovima i Bilješkama uz financijske izvještaje.
1. Implikacije izmijenjene prezentacije financijskog izvještaja na Izvještaj o novčanim tokovima 2. Sadržaj Bilježaka uz financijske izvještaje prema novom prezentacijskom modelu 3. Zaključak
Putni nalog izdaje se za službeno putovanje kojim poslodavac određuje cilj, svrhu i trajanje puta, zatim predviđene troškove obavljena puta te način prijevoza i nadoknade putnih troškova. Putni nalog nema propisani oblik, ali je čl. 14. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. - 61/12.) propisan sadržaj putnog naloga. U ovom ćemo članku opisati izdavanje, obračun i knjiženje putnog naloga za putovanje koje se obavlja u Republici Hrvatskoj.
1. Uvod 2. Primjer obračuna i knjiženja putnog naloga
U ovom se proračunskom praktikumu knjiže i obrazlažu knjiženja načina smanjenja stanja potraživanja kod proračuna koja nisu u vezi s javnim prihodima, a koji su povezani s novim načelima njihove naplate ili otpisa: 1) OTPIS POTRAŽIVANJA (u cijelosti i djelomično, 2) OBROČNA NAPLATA potraživanja i 3) PRODAJA potraživanja. Pri otpisu potraživanja ne smije se zaboraviti za svotu otpisanog potraživanja uporabiti račun 91512 Promjene u obujmu imovine. Kod obročne otplate mora se posvetiti pozornost odgovarajućem bilježenju obračunanih kamata. One se moraju zasebno iskazati od izvornih prihoda. Ako se potraživanja prodaju, pozornost je usmjerena na vrijeme iskazivanja izvornih prihoda i na potrebu mogućega vrijednosnog usklađenja potraživanja. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. - isprav., dalje: Pravilnik o proračunskom računovodstvu).
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja 1. primljenog KREDITA po načelu odobrenog minusa na računu kod poslovne banke i 2. OROČENJA NOVCA kod poslovne banke. Ako neprofitna osoba rabi kredit po načelu odobrenog minusa na računu kod poslovne banke, iako je uvriježeno da se na dan bilanciranja negativno stanje računa pretvori u obvezu, primjereno bi bilo da se kao svota odobrenja računa obveze za primljene kredite iskaže najviše zaduženje po kreditu jer je upravo ta svota pokazatelj stvarno primljenog kredita u promatranom razdoblju. Pri oročenju novca kod poslovne banke ne treba zaboraviti svoti oročenja pripisati kamatu, ako se za nju povećava novo oročenje. Pritom nije bitno što prethodno oročenje nije vraćeno na poslovni račun. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08. i 7/09., dalje: Uredba).
1. Kredit 2. Oročenje novca
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Ispravak više ili manje podmirenih obveza iz plaće i na plaću nije uvijek prouzročen previdom ili matematičkom pogreškom. Ponekad smo prisiljeni raditi ispravak više ili manje plaćenih davanja iz i na plaću, primjerice pri isplati naknade za bolovanje zbog ozljede na radu. Naime, u iščekivanju obavijesti od HZZO-a o priznavanju ili nepriznavanju ozljede na radu, poslodavac je obvezan na naknadu obračunati sva davanja koja, nerijetko, nakon obavijesti o priznatoj ozljedi treba vratiti odnosno ispraviti obračun. Postupak je pritom vrlo složen. Ponekada se, pak, isplati tijekom godine ispraviti pogrešku, odnosno vratiti više plaćeni porez na dohodak ili platiti razliku poreza, posebno ako za neke radnike poslodavac nije u mogućnosti sastaviti konačni obračun plaće kod zadnje isplate, a podnošenje porezne prijave rezultiralo bi plaćanjem više poreza. O načinu ispravka doprinosa iz i na plaću te poreza i prireza pišemo u ovom članku.
1. Uvod 2. Zakonske odredbe prema kojima određujemo strukturu plaće 3. Moguće pogreške i njihov ispravak 4. Zašto je uputno ispraviti porez tijekom godine kod sljedeće isplate plaće 5. Ispravljanje doprinosa i poreza nakon priznate ozljede na radu
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Mirovinsko osiguranje je obvezno za sve osobe koje su zaposlene ili obavljaju neku od samostalnih zanimanja i sve ostale osobe određene Zakonom o mirovinskom osiguranju. Svojstvo osiguranika ostvaruju prijavom putem propisanih tiskanica na temelju kojih Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te osobe vodi u matičnoj evidenciji. O tome tko je obvezan podnijeti prijavu, na kojoj tiskanici te kako upisati podatke u određene tiskanice, pišemo u ovom članku.
1. Uvod 2. Mjesna nadležnost za vođenje u mirovinskom osiguranju evidencije 3. Rokovi za dostavu prijava 4. Koji se podatci o osiguranicima vode u matičnoj evidenciji 5. Tko je obvezan podnositi prijavu na mirovinsko osiguranje 6. Na kojim se tiskanicama podnose prijave na mirovinsko osiguranje 7. Prijave za osiguranike (radnike i druge korisnike osiguranja) 8. Prijava o početku osiguranja za više zaposlenika - tiskanica M-1PK 9. Prijava MPP-1 10. E-prijave 11. Zaključak
Pri donošenju odluke o prodaji nekretnine, jedne ili više, prodavatelji trebaju voditi brigu o poreznim obvezama različitih poreznih propisa, i to poreza na promet nekretnina, PDV-a, a građani i poreza na dohodak. Kako nepoznavanje poreznih propisa može imati neželjene posljedice, bitno je prije donošenja odluke o prodaji poznavati porezne propise koji uređuju ovu poreznu problematiku te sukladno tome unaprijed znati koje porezne obveze mogu očekivati. O kojim poreznim obvezama i “obični” građani trebaju voditi brigu u prometu nekretnina može se pročitati u nastavku članka.
1. Uvod 2. Temeljna porezna pravila u prometu nekretnina 3. Oporezivanje dohotka građana u prometu nekretnina 4. Fizičke osobe – obveznici PDV-a na temelju prodaje nekretnina 5. Zaključak
Sukladno odredbama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obveza plaćanja poreza na cestovna motorna vozila i plovila za 2012. utvrđuje se donošenjem poreznog rješenja od strane nadležnog poreznog tijela svim pravnim i fizičkim osobama koje su vlasnici registriranih osobnih automobila i motocikala te registriranih plovila, a ovisno o starosti vozila i duljini plovila te snazi motora iskazanoj u kW. Podatci za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na cestovna motorna vozila i plovila u ovoj godini utvrđuju se prema vlasništvu na dan 31. ožujka 2012., a podatci se preuzimaju od Ministarstva unutarnjih poslova. Međutim, ako se tijekom kalendarske godine nabavlja novo motorno vozilo ili plovilo, vlasnik vozila ili plovila plaća godišnju svotu poreza umanjenu za dio godine prije nabave.
1. Uvod 2. Porez na cestovna motorna vozila 3. Porezno rješenje i mogućnost otpisa zateznih kamata 4. Obveznik poreza na cestovno motorno vozilo pri promjeni vlasništva tijekom godine 5. Oslobođenja od plaćanja poreza na CMV 6. Godišnji porez na plovila 7. Podnošenje žalbe na porezno rješenje te konačnost i pravomoćnost rješenja 8. Uplatni računi 9. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
U ovoj rubrici RRiF-ovih savjeta donosimo tek mali izbor odgovora na pitanja pretplatnika, a koji čine bogatu riznicu RRiF-ova iskustva u rješavanju konkretnih problema i dvojbi koje se pojavljuju kod poduzetnika u praksi. U prošlom broju časopisa objavili smo dio odgovora i savjeta iz područja trgovačkog i obveznog prava, a u ovom broju objavljujemo neke od odgovora iz područja radnog i stvarnog prava.
Uračunavanje plaćanja i obveza obračunavanja i naplate zakonske zatezne kamate
Pojam trgovačkog ugovora - tumačenje odredbe čl. 14. ZOO-a
Amortizacija i brisanje starih hipotekarnih tražbina
Neisplata plaće kao kazneno djelo
Disciplinski postupak u radnom odnosu
Ograničenje noćnog rada radnika
Ograničenje prekovremenog rada i obveza obavještavanja inspekcije o prekovremenom radu – tumačenje čl. 45. Zakona o radu
Mjesto obavljanja prekovremenog rada
Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru u slučaju otkaza ugovora o radu
Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu i isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora
Obveza utvrđivanja rasporeda korištenja godišnjih odmora i obavještavanja radnika o rasporedu
Dolaskom inozemnih podružnica došlo je do razvoja financijskih usluga koje revizori obavljaju za klijente. Naime, podružnice u RH često su materijalno neznačajne u odnosu na ukupne financijske izvještaje velikih internacionalnih kompanija, pa se često u takvim slučajevima od podružnica u RH ne zahtijevaju detaljni revizorski postupci nego se revizori angažiraju da obave samo uvid u financijske izvještaje. U tim angažmanima revizor ne radi procese kao kod “prave” revizije nego putem razgovora s odgovornim osobama i analitičkim postupcima obavlja pojednostavljeni pregled pozicija financijskog izvještaja.
1. Što je uvid u financijske izvještaje 2. Planiranje uvida 3. Postupci i dokumentiranje 4. Postupci kod obavljanja uvida 5. Izvještavanje o uvidu 6. Zaključak
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Skupština trgovačkih društava koja su obveznici revizije treba donijeti odluku o izboru revizora. I ove godine obveza revizije određuje se ovisno o tome kako je društvo ustrojeno, svoti prihoda iskazanih u računu dobitka i gubitka prethodne (2011.) godine odnosno o djelatnosti kojom se društvo bavi. Za društva s ograničenom odgovornošću i komanditna društva obveza revizije utvrđuje se na temelju podataka iz financijskih izvješća za prethodnu godinu (2011.), tj. obvezni su revidirati financijska izvješća ako im je prihod u 2011. veći od 30 milijuna kuna. Dionička društva obveznici su revizije svake godine. Revizora imenuje skupština društva, a odluku o izboru revizora treba donijeti do kraja rujna.
1. Uvod 2. Obveznici revizije prema propisanim kriterijima 3. Izbor samostalnog revizora odnosno revizorskog društva 4. Odluka o izboru revizora 5. Revizorski odbor 6. Ugovor o reviziji 7. Cijene revizorskih usluga
1. Prijedlog direktive za učinkovitije sprječavanje poreznih prijevara 2. Francuska povećala djelotvornost u otkrivanju poreznih prijevara 3. Komisija oštrije regulira društva za zaštitu autorskih prava 4. Više novca za obnovu starih industrijskih zona 5. INET: eurozona mjesečari prema gospodarskoj katastrofi 6. Moody’s smanjio izglede za kreditni rejting njemačke i EFSF-a 7. EU kasni s usvajanjem strožih bankovnih propisa
Uz standardnu dubinsku analizu stranke, u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma provode se ponekad i posebni oblici dubinske analize stranke te ponovna godišnja dubinska analiza stranke. S obzirom na posebitosti, kod ovih je dubinskih analiza stranke potrebno odgovoriti na pitanja koje su to posebne dubinske analize stranke, koje su okolnosti u kojima se primjenjuju i u čemu se sastaje.
1. Uvod 2. Dubinska analiza stranke 3. Vrste dubinskih analiza stranaka 4. Ponovna godišnja dubinska analiza strane pravne osobe
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Riječ kriza postala je neizostavna riječ našega današnjeg govora, a sadržaj te riječi nešto što nas okružuje. Zbog čega nastaje kriza, koji su uzroci? Koje su posljedice? Kako ih otkloniti? To su pitanja na koja nema univerzalnog, a niti jednostavnog odgovora.
1. Unutarnji uzroci krize – najslabije karike trgovačkog društva 2. Kako uočiti krizu u poslovanju pomoću du pont modela 3. Poremećaji uočeni pomoću adt modela 4. Kako restrukturirati imovinu 5. Zaključak
Novi Zakon o javno-privatnom partnerstvu objavljen je u Narodnim novinama br. 78. od 13. srpnja 2012. (dalje: Zakon), a Uredba o provedbi projekata javno-privatnog partnerstva objavljena je u Narodnim novinama br. 88. od 1. kolovoza 2012. (dalje: Uredba). Riječ je o iznimno bitnoj i dugo očekivanoj promjeni propisa koja ima utjecaj kako na stvaranje novih mogućnosti za izvođenje građevinskih radova tako i na opseg stranih ulaganja. Novi je Zakon stupio na snagu 21. srpnja 2012., a nova Uredba danom objave u Narodnim novinama.
1. Kratki pregled razvoja jpp-a u hrvatskoj 2. Novi zakon i nova uredba o jpp-u 3. Definicija jpp-a 4. Ugovorno i statusno jpp 5. Komparator troškova javnog sektora 6. Informacija o namjeri 7. Prethodna suglasnost 8. Naknadne izmjene 9. Kriteriji i načela 10. Postupak odabira privatnog partnera 11. Registar ugovora i izmjene ugovora 12. Provedba ugovora 13. Rješavanje sporova i mjerodavno pravo 14. Zaključak
Radi ostvarenja naplate prihoda koji nemaju obilježje javnih davanja prema odredbama općeg poreznog sustava, donesen je propis kojim se dužnicima olakšava njihovo plaćanje. Te olakšavajuće okolnosti uključuju otpis duga (osnovni dug i kamate) samo za fizičke osobe, otpis duga na osnovi kamata, odgodu plaćanja i obročnu otplatu (osnovnog duga i kamate). Za pravne osobe i s njima izjednačene osobe ne smije se propustiti rok za podnošenje zahtjeva za otpis duga na osnovi kamata: 7. rujna 2012.
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U uvjetima sve veće gospodarske krize kod poduzetnika se, s ciljem smanjenja troškova poslovanja, učestalo postavlja pitanje može li uprava trgovačkog društva zbog negativnih poslovnih rezultata donijeti odluku o smanjenju ugovorenih plaća radnika. Autor u članku ukratko objašnjava zašto plaću radnika poslodavac nije u mogućnosti mijenjati donošenjem jednostrane odluke (rješenja ili sl.) nego je za promjenu iste potrebna suglasnost obiju ugovornih strana (dakle i radnika), dok u slučaju nepostojanja ove suglasnosti radnika poslodavcu stoji na raspolaganju mogućnost otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora. U članku se daju i ogledni primjerci aneksa ugovora o radu te otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora.
1. Uvodno - pojam i karakteristike ugovora o radu 2. Ugovorena plaća ne može se smanjiti jednostranom odlukom poslodavca 3. Sporazum poslodavca i radnika o smanjenju ugovorene plaće - izmjena ugovora o radu 4. Otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora
U prethodnim brojevima časopisa RRiF iscrpno smo pisali o poticanju zapošljavanja u smislu odredaba Zakona o poticanju zapošljavanja. Posebnu su pozornost u praksi privukle odredbe toga Zakona kojima se uređuje povremeno zapošljavanje osoba na sezonskim poslovima u poljoprivredi koje čini otklon u odnosu na zapošljavanje u smislu Zakona o radu, a u vezi s tim i stjecanje svojstva osiguranika na drukčiji legalan način. Budući da je tim osobama omogućeno na određeni način stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja, bilo je potrebno za to stvoriti zakonsku osnovu pa su zato izmijenjene neke odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju. Posebnom je uputom uređena tehnika provedbe aktivnosti koja se odnosi na uvođenje tih osoba u matičnu evidenciju mirovinskog osiguranja, stoga smo smatrali da i o tome treba izvijestiti čitateljstvo.
1. Uvodne napomene 2. Temeljna dokumentacija za priznavanje staža u mirovinskom osiguranju 3. Financiranje prava iz mirovinskog osiguranja 4. Dokumentacija koju je sezonski radnik u poljoprivredi obvezan dostaviti u HZMO radi uvođenja u matičnu evidenciju 5. Obveze HZMO-a u vezi s priznavanjem staža osiguranja
U posljednje se vrijeme sve češće postavljaju pitanja mogu li poduzetnici sami organizirati vlastitu zaštitarsku službu, odnosno mogu li nekoga od zaposlenih obučiti za zaštitara i sl. No, je li to tako jednostavno i provedivo u opsegu i na način na koji to poslodavci žele, detaljnije u nastavku članka.
U svakom se trgovačkom društvu postavlja pitanje kako odrediti svoje mjesto na tržištu, odnosno kako utvrditi prihvaćenost svojih proizvoda od strane poslovnog okruženja. U članku se daje primjer proizvodnog društva koje je došlo u teškoće i koje se iz njih nastoji izvući uporabom više metoda predviđanja. Cilj je takva pristupa da se dođe do što točnije prognoze koja bi predstavljala kvalitetnu osnovicu za izradu planova prodaje i proizvodnje toga trgovačkog društva.
1. Uvod 2. Metode predviđanja 3. Slučaj poduzeća Elkron d.d. 4. Predviđanje kretanja proizvodnje i prodaje do 2015. 5. Zaključci
Na temelju Zakona o proračunu, novodonesenim provedbenim propisom – uredbom , jedinstveno je uređen sustav odgode plaćanja, obročne otplate duga i prodaja, otpis ili djelomičan otpis potraživanja koji se odnosi na proračunske prihode. Riječ je o proračunskim potraživanjima odnosno dugovima pravnih i fizičkih osoba koja se ne odnose na javne prihode u smislu odredaba općeg poreznog sustava.
1. Uvod 2. Opće odredbe 3. Odgoda plaćanja, obročna otplata duga ili otpis potraživanja fizičkoj osobi - građaninu 4. Odgoda plaćanja, obročna otplata duga ili otpis potraživanja fizičkoj osobi obrtniku, fizičkoj osobi koja obavlja samostalnu djelatnost i pravnoj osobi 5. Prodaja potraživanja
Radni odnosi u državnim i javnim službama vrlo su složeni pa se pri uređenju radnopravnog statusa, osim Zakona o radu, koji je osnovni propis iz područja radnih odnosa, primjenjuju i neki posebni zakoni. Prava, obveze i odgovornosti zaposlenih u državnim službama, prema odredbama Zakona o državnim službenicima, uređuju se zakonom i na temelju zakona donesenim propisima. Sva pitanja koja nisu uređena tim Zakonom ili posebnim zakonima, uredbama Vlade RH ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona ili kolektivnim ugovorom, primjenjuju se opći propisi o radu. Zaposlenima u javnim službama podrazumijevaju se svi zaposleni u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama. Na prava i obveze iz rada i na osnovi rada zaposlenih u javnim službama, ako nije drugačije uređeno nekim posebnim zakonom primjenjuju se opći propisi o radu i u skladu s njima zaključeni kolektivni ugovori. Materijalna prava zaposlenih u državnim službama odnosno pravo na otpremninu detaljnije uređuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, dok je za javne službenike i namještenike to pravo detaljnije uređeno Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama i granskim kolektivnim ugovorima za pojedine djelatnosti.
1. Uvod 2. Pravo na otpremninu državnih službenika i namještenika 3. Pravo na otpremninu službenika i namještenika u javnim službama 4. Otpremina prema poreznim propisima
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Financijska i gospodarska kriza koja je počela 2008. upozorila je na neusklađenosti u funkcioniranju između financijskog i realnog segmenta gospodarstva. Sadašnje stanje u kojem se saniraju banke novcem poreznih obveznika otvara temeljno pitanje: Ako su profiti banaka privatni, zašto bi gubitci bili zajednički? U članku se prikazuje švicarski model tržišnog pristupa kako bi se spriječila kriza banaka.
