Od 1. ožujka 2012., promjenom Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak te Zakona o porezu na dobit i Pravilnika o porezu na dobit, na isplate predujmova dividende odnosno udjela u dobitku plaća se porez na dohodak odnosno porez po odbitku. U ovom članku opisujemo način isplate i obračuna poreza pri isplati predujma dobitka te knjigovodstvenu evidenciju tako isplaćenih predujmova, s posebnim osvrtom na razliku između isplaćenih predujmova u odnosu na ostvareni dobitak.
1. Uvod 2. Mogućnosti isplate predujma dividende i udjela u dobitku 3. Isplata dividende i udjela u dobitku fizičkim osobama (rezidentima i nerezidentima) - dohodak od kapitala 4. Isplata dividende pravnim osobama (rezidentima) ne podliježe plaćanju poreza 5. Porez po odbitku plaća se na isplatu dividende i udjela u dobitku pravnim osobama (nerezidentima) 6. Plaćanje poreza za nerezidente i rezidente 7. Evidencija isplaćenih predujmova dividende odnosno udjela u dobitku 8. Zaključak
Tov svinja dio je poljoprivredne djelatnosti koja s računovodstvenog motrišta predstavlja ulaganje u kratkotrajnu biološku imovinu. Cilj držanja predmetne imovine ostvaruje se pritjecanjem ekonomskih koristi kroz prodaju te imovine ili putem daljnjeg ulaganja iste u proizvodnju radi dobivanja i prodaje poljoprivrednih proizvoda (svinjskih polovica) ili proizvoda koji su rezultat proizvodnje nakon te faze odnosno prerađenih mesnih proizvoda (kobasica, slanine i sl.). Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje držanja svinja u tovu odnosno kratkotrajne biološke imovine, a u sljedećem broju časopisa RRiF bit će riječi o proizvodnji i preradi mesa dobivenog uzgojem svinja.
1. Uvod 2. Utvrđivanje vrijednosti svinja u tovu 3. Ulaganja u tov svinja 4. Zaključak
U članku je prikazano kako evidentirati zalihe prilikom nabave te koje se sve metode mogu koristiti prilikom evidentiranja troška zaliha, poštujući pritom zahtjeve HSFI-a 10 i MRS-a 2. Pod zalihama razumijevamo kratkotrajnu materijalnu imovinu koja se prodaje ili rabi u proizvodnom ili uslužnom procesu poslovanja. Trgovačka društva sama odlučuju koju će metodu primjenjivati, a kad se jednom odluče za određenu metodu, trebala bi ju dosljedno primjenjivati (načelo dosljednosti). Više o tome u nastavku članka.
Otvaranje stečaja nad imovinom poduzetnika daje mogućnost njegovim vjerovnicima da namire svoje tražbine, ali samo u slučaju ako su ih pravodobno prijavili stečajnom upravitelju te ako iste nisu osporene. Nažalost, čest je slučaj da se stečaj istovremeno otvori i zatvori te da vjerovnici ne mogu namiriti svoje tražbine jer društvo nema dostatnu imovinu ili vjerovnici nemaju sredstava za pokriće troškova otvaranja stečaja. O postupku prijave tražbina u slučaju stečaja dužnika te o njihovom računovodstvenom i poreznom položaju pročitajte više u nastavku članka.
1. Uvod 2. Otvaranje stečaja od strane vjerovnika 3. Vjerovnici stečajnog dužnika 4. Prijava tražbine u stečajnom postupku 5. Porezni položaj tražbina od stečajnog dužnika 6. Računovodstveno praćenje tražbina od stečajnog dužnika 7. Zaključak
Nakon što su u časopisu RRiF br. 6/12. opisani kriteriji racionalizacije funkcije eksternog i internog financijskog izvještavanja te naznačen okvir za promjene u prezentiranju financijskih izvještaja, autor u ovom broju nastavlja pisati o ciljevima uspješnog prezentiranja eksternog i internog financijskog izvještaja, istražujući optimalnu razinu raščlambe informacija po segmentima poslovanja te implikacije najavljenih promjena na novopredloženi sadržaj i izmijenjenu formu financijskih izvještaja, osobito Izvještaja o financijskom položaju i Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti. Riječ je o najavi mogućih promjena u obliku financijskog izvještavanja, stoga smatramo bitnim upoznati čitatelje s budućim događajima.
1. Uvodno o prezentiranju financijskog izvještaja 2. Ciljevi uspješnog prezentiranja financijskog izvještaja 3. Utvrđivanje razine raščlambe informacija po segmentima poslovanja za potrebe eksternog i internog izvještavanja 4. Implikacije na izvještaj o sveobuhvatnom dobitku 5. Agregiranje informacija po segmentima poslovanja ekonomski homogenih skupina pozicija financijskih izvještaja 6. Zaključak
Vrlo je bitno razlikovati tekuće i investicijsko održavanje od dodatnog ulaganja jer upravo to raspoznavanje određuje način na koji će proračunska osoba nastale poslovne događaje evidentirati u svojim poslovnim knjigama. Rashodi tekućeg i investicijskog održavanja kod proračunske osobe evidentiraju se na računima rashoda poslovanja, a za vrijednost dodatnog ulaganja na imovini povećava se vrijednost te imovine. Ako bi se rashodi tekućeg i investicijskog održavanja iskazali kao dodatno ulaganje na imovini u godini kada su nastali, takvo bi iskazivanje moglo dovesti do iskrivljenog iskazivanja godišnjega financijskog rezultata.
1. Tekuće i investicijsko održavanje
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže se i obrazlažu knjiženja ZAMJENE STVARI. Pri iskazivanju razmjene stvari podredno treba uvažavati odredbe međunarodnih računovodstvenih standarda: ako je riječ o zamjeni sličnih stvari ne treba iskazivati prihode. Za ovakvo postupanje nije bitna odredba propisa iz područja oporezivanja porezom na dodanu vrijednost koja obvezuje porezne obveznika na izdavanje računa. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08. i 7/09., dalje: Uredba).
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Ako neprofitna organizacija koja vodi neprofitno računovodstvo prema odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, uputi radnika na službeno putovanje radi obavljanja poslova iz djelokruga rada svog radnog mjesta, taj radnik ima pravo na nadoknadu određenih izdatka nastalih na službenom putovanju. Nastale izdatke neprofitna organizacija obvezan je nadoknaditi na način i pod uvjetima utvrđenim izvorima radnog prava koji je obvezuju. Osim osobama u radnom odnosu, neprofitna organizacija troškove službenog puta može, uz određene uvjete i do propisanih svota, u skladu s poreznim propisima, neoporezivo nadoknaditi i osobama s kojima nema sklopljen ugovor o radu. Na koji način i pod kojim uvjetima neprofitna organizacija može neoporezivo nadoknaditi troškove službenih putovanja osobama koje za njezine potrebe idu na službeno putovanje, pročitajte u nastavku članaka.
1. Uvod 2. Nalog za službeno putovanje 3. Pravo na naknadu troškova službenog putovanja 4. Ostale mogućnosti neoporezive isplate
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Na temelju dobivene ovlasti, prema čl. 248.a. Zakona o doprinosima, Vlada RH donijela je Uredbu o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primitcima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa iz radnog odnosa, kojom se željela osigurati bolja naplata doprinosa za obvezna osiguranja te onemogućiti isplata plaće bez uplate doprinosa za one poslodavce koji nisu uplaćivali doprinose ili nisu podnosili propisane obrasce nadležnoj ispostavi Porezne uprave. U nastavku članka mogu se pročitati odgovori na najčešće postavljena pitanja koja se odnose na primjenu odredaba Uredbe te Upute o postupanju koju je 7. svibnja 2012. kao provedbeni propis izdalo Ministarstvo financija.
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
U prošlom smo broju časopisa pisali o novostima koje uređuju najnoviji propisi o poticanju zapošljavanja. S obzirom na veliku zainteresiranost poslodavaca i nezaposlenih osoba te ostalih tražitelja posla, u ovom članku pišemo koje uvjete treba zadovoljiti poslodavac da bi zaposlio nezaposlenu osobu za koju može ostvariti određene olakšice, primiti osobu na rad na temelju ugovora o zapošljavanju bez zasnivanja radnog odnosa odnosno zaposliti osobu na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi odnosno kako se to provodi u praksi. Napominjemo da se u članku obrađuju samo mjere poticanja zapošljavanja (uz obračune i knjiženja) koje se primjenjuju od 31. svibnja 2012.
1. Uvodne napomene 2. Poticanje zapošljavanja prema zakonu o poticanju zapošljavanja 3. Zasnivanje radnog odnosa s nezaposlenim odnosno dugotrajno nezaposlenim osobama 4. Stručno osposobljavanje za rad osoba bez radnog iskustva 5. Isplata sredstava 6. Zapošljavanje osoba na privremenim poslovima u poljoprivredi 7. Zaključak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Zbog poslovnih razloga poslodavac može radnika uputiti na obavljanje nekog rada na teren, odnosno u mjesto koje je različito od radnikova uobičajenog mjesta rada i nalazi se izvan njegova mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta. Pri obavljanju takva rada mogu nastati i određeni troškovi koje društvo u pravilu nadoknađuje svojim radnicima jer je riječ o troškovima vezanim za zahtjev poslodavca da se određeni rad obavi izvan: sjedišta poslodavca, izdvojene poslovne jedinice te možebitno uobičajenog boravišta ili prebivališta radnika. U tom slučaju poslodavci svojim radnicima mogu isplatiti nadoknadu troškova i terenski dodatak.
1. Pravo radnika na terenski dodatak 2. Službeni put ili terenski rad? 3. Porezni položaj nadoknade za terenski dodatak 4. Međusobno isključivanje prava na terenski dodatak, dnevnicu i nadoknadu za odvojeni život 5. Isplata terenskog dodatka izaslanim radnicima 6. Kada poslodavac isplaćuje terenski dodatak i podmiruje troškove prehrane
Jeste li znali da Poreznu upravu treba obavijestiti o promjeni adrese poslovne jedinice ili o promjeni osobe ovlaštene za vođenje poslovnih knjiga, i to na propisanom obrascu i u propisanom vremenskom roku? Ne, nije riječ o novosti! Obavještavanje Porezne uprave o činjenicama bitnim za oporezivanje uređeno je Općim poreznim zakonom na temelju kojeg je još sredinom 2009. donesen Pravilnik o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa. Pravilnik nalaže poreznim obveznicima da na propisanom obrascu izvijeste Poreznu upravu o činjenicama bitnim za obračun, utvrđivanje i naplatu poreza. O kojim je činjenicama riječ, kako popuniti propisani obrazac prijave i u kojem roku ga treba dostaviti Poreznoj upravi, pročitajte u ovom članku.
1. Uvod 2. Prijava činjenica bitnih za oporezivanje 3. Umjesto zaključka
Posebni postupak oporezivanja marže u prometu rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta mogu primijeniti tzv. preprodavatelji - obveznici PDV-a, uz propisane uvjete, što znači da PDV trebaju obračunati samo na ostvarenu zaradu, odnosno maržu. Pritom trebaju biti zadovoljeni propisani uvjeti, a ulazne i izlazne račune u takvom prometu treba evidentirati u posebnim poreznim evidencijama – obrascu PDV-MI i PDV-MU. Opširnije o posebnostima obračuna PDV-a i uvjetima prodaje rabljenih dobara može se pročitati u nastavku članka.
1. Uvod 2. Na koja se dobra odnosi posebni postupak oporezivanja marže 3. Na koga se odnosi primjena posebnog postupka oporezivanja marže - uvjeti primjene 4. Što je porezna osnovica u posebnom postupku oporezivanja marže 5. Razlike u primjeni posebnog postupka oporezivanja marže za dobra nabavljena u tuzemstvu ili iz uvoza 6. Računi preprodavatelja i evidentiranje prometa u poreznim i knjigovodstvenim evidencijama 7. Primjeri prodaje dobara u posebnom postupku oporezivanja marže 8. Posebnosti pri prodaji rabljenih motornih vozila - prodaja ispod nabavne cijene 9. Zaključak
Autori: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , ovl. rač. Jasna VUK, dipl. oec. i ovl. rač.
U skladu s dosadašnjim odredbama poreznih propisa, posebni porez na plovila plaćao se samo pri uvozu i kod nabave od domaćih dobavljača kada su se plovila koristila za sport i rekreaciju. To znači da se u oba slučaja posebni porez nije plaćao kada su se plovila koristila za obavljanje registrirane djelatnosti – nautički turizam, prijevoz putnika i dr. Novost je da se od 21. srpnja 2012. ukida obveza plaćanja posebnog poreza na plovila, neovisno o tome tko ih nabavlja i za koje namjene će se plovilo koristiti. To je jedna od mjera zaštite domaćih proizvođača plovila s ciljem ostvarivanja većih prihoda u narednom razdoblju. Međutim, i nadalje se u prometu između građana i poduzetnika koji nisu obveznici PDV-a obračunava posebni porez na promet rabljenih plovila po stopi od 5%. Što donose navedene izmjene pri nabavi plovila i kako treba obračunati posebni porez na plovila u prometu između građana i poduzetnika u tuzemstvu kada promet nije oporeziv PDV-om, može se pročitati u nastavku članka.
1. Nabava plovila bez plaćanja posebnog poreza 2. Obračun posebnog poreza u prometu rabljenih plovila u tuzemstvu
Na službenim internetskim stranicama EU objavljen je sažetak izvješća Trendovi u oporezivanju na području EU koji sadržava glavne odrednice navedenog Izvješća. Sastavni dio toga Izvješća jest i dio pod nazivom Trendovi implicitne porezne stope na rad, čiji se prijevod prilagođen hrvatskom jeziku daje u nastavku.
1. Od kasnih 1990-ih primjetan je znatan dugoročan porast oporezivanja rada 2. Od početka ovog desetljeća blagi pad poreznog tereta 3. Različit razvoj među državama članicama od 2000. 4. ITR na rad u EU-27: velike razlike u razini opterećenja 5. Struktura implicitne porezne stope (ITR) na rad 6. Pregled glavnih fiskalnih mjera u svezi s ITR-om na rad
Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona objavljen je 13. srpnja 2012. (Nar. nov., br. 78/12.), a stupio je na snagu 21. srpnja 2012. Izmjene i dopune sadržane u tekstu Zakona su brojne, ali su u najvećoj mjeri usmjerene na propisivanje izravnih i neizravnih mjera radi poboljšanja naplate poreznog duga. Kojim se mjerama, prema izmjenama i dopunama Zakona, nastoji poboljšati naplata poreznog duga, koji se novi instituti primjenjuju u poreznim postupcima, kako će se provoditi porezni postupci - teme su o kojima se govori u nastavku članka.
1. Objava popisa dospjelih i neplaćenih dugova 2. Proboj instituta osobne odgovornosti 3. Zaključno
Autori: Mr. sc. Marijana VURAIĆ KUDELJAN Anđa REDŽIĆ, dipl. iur.
U ovoj rubrici RRiF-ovih savjeta donosimo tek mali izbor odgovora na pitanja pretplatnika, a koji čine bogatu riznicu RRiF-ova iskustva u rješavanju konkretnih problema i dvojbi koje se pojavljuju u praksi kod poduzetnika. U ovom se broju daju neki od odgovora i savjeta iz područja trgovačkog i obveznoga prava, a u idućem broju časopisa objavit ćemo odgovore iz područja radnog i stvarnog prava.
1. Pribavljanje podataka o poslovnim računima dužnika 2. Ovlasti uprave kod prodaje nekretnina u vlasništvu d.o.o.-a 3. Odgovornost obrtnika za obveze nastale u gospodarskom poslovanju 4. Oblik, način i trenutak nastanka ugovora (o isporuci robe ili usluge) 5. Ustupanje potraživanja (cesija) i pristanak dužnika na ustupanje 6. Rok zastare za tražbine iz ugovora o kreditu 7. Stjecanje bez osnove 8. Kompenziranje (prijeboj) međusobnih potraživanja i dugovanja
Nisu svi angažmani koje obavljaju revizori angažmani s izdavanjem revizorskog mišljenja izražavanjem uvjerenja. Postoje angažmani kao što su preuzimanje obveze obavljanja dogovorenih postupaka i kompilacije financijskih ili drugih informacija na koje se odnose Međunarodni standardi za povezane usluge. Međunarodni standardi za povezane usluge 4400 (MSPU) „Angažmani za obavljanje dogovorenih postupaka u vezi s financijskim informacijama“ bave se revizorovim odgovornostima u vezi s obavljanjem postupaka kod tako dogovorenog posla.
1. Definicija 2. Cilj angažmana s unaprijed dogovorenim procedurama 3. Opća načela angažmana za obavljanje dogovorenih postupaka 4. Postupci i dokazi 5. Umjesto zaključka
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Paralelno s procesom produbljenja ekonomske krize u svjetskim razmjerima, sve se više analiziraju utjecaji na Europu koja je donedavno slovila kao pokretač rasta i napretka u svjetskim razmjerima. Ocjenjuje se da su europske ekonomije koje su uspješno konsolidirale javne financije i stabilizirale privatne financije u vrijeme krize, koje nisu pribjegle azijskim metodama visokih troškova osiguranja, profitirale od stranog priljeva kapitala. Ali, smatra se da agrarna politika EU sputava proširenje jedinstvenog tržišta na svoje susjede. Tako Europa propušta priliku za poboljšanje života 75 milijuna ljudi u zemljama na Istoku. Posebno značenje za gospodarski rast imaju inovacije. Kada je riječ o inovacijama, najuspješnije europske zemlje, kao što je Švicarska, izdvajaju velika sredstva za istraživanje i razvoj te pokazuju sličnost s ključnim značajkama u usporedbi sa SAD-om: uska povezanost poduzeća i sveučilišta, izvrsna menadžerska iskustva i vrhunska sveučilišta. Dakle, predstoji mnogo mudrosti i rada kako bi se izašlo iz krize.
1. Uvod 2. Dugoročni pokazatelji gospodarskog rasta u Europi 3. Umjesto zaključka
1. Dogovorena izravna pomoć bankama iz kriznih fondova 2. EK razmatra uvođenje jedinstvenoga poreznog identifikacijskog broja 3. Italija uvodi porezne mjere za poticanje rasta 4. Prijedlozi za veću fiskalnu disciplinu 5. Hollande priprema nove poreze u Francuskoj 6. EK želi bolju pravnu sigurnost inozemnih investitora
U svjetlu donošenja Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i očekivanja koja proizlaze iz tog Zakona, u članku su predstavljeni slovenski zakonski okvir i iskustva na ovom području. Rezultati primjene Zakona o sprječavanju kašnjenja u plaćanjima i obveznih multilateralnih kompenzacija u Republici Sloveniji ne samo da su pokazali nezadovoljavajuće rezultate nego su otvorili i brojne probleme povezane s njegovom primjenom. Cilj je članka uputiti na prednosti i nedostatke primjene navedenog Zakona te identificirati zamke i opasnosti koje prijete hrvatskom gospodarstvu u svjetlu najavljenih mjera Vlade RH za rješavanje problema nelikvidnosti.
1. Uvod 2. Zakonski okvir s ciljem poboljšanja plaćanja 3. Rezultati obveznih multilateralnih kompenzacija u Sloveniji u 2011. 4. Izmjene zakonskog okvira 5. Rezultati obveznih multilateralnih kompenzacija u prva tri mjeseca 2012. 6. Umjesto zaključka – komentar i pouke
Dana 1. srpnja 2012. trebao je stupiti na snagu novi Ovršni zakon (odnosno najveći dio njegovih odredaba jer je mali dio istih na snazi od prošle godine). Zadnjim izmjenama Ovršnog zakona određeno je da novi Ovršni zakon stupa na snagu 15. listopada 2012. Također je i zadnjom izmjenom Zakona o javnim ovršiteljima propisano da taj Zakon stupa na snagu 15. listopada 2012. Slijedom navedenog, između ostalog proizlazi da će javnoovršiteljska služba započeti s radom spomenutog datuma. No, hoće li se to zaista i dogoditi, detaljnije u nastavku članka.
1. Uvod 2. Stari – novi zakon 3. Predložene novosti u ovrsi na novčanim sredstvima 4. Javni ovršitelji – da ili ne 5. Zaključak
U ovom se članku kroz pitanja i odgovore daju objašnjenja pojedinih mjera i radnji iz područja primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, uvažavajući pri tome i odredbe donesenih smjernica nadležnih institucija iz ovog područja. Ovaj članak predstavlja nastavak članaka s istom temom objavljenih u RRiF-u br. 3/11., 4/11. i 4/12.
Članak predstavlja pregled statističkih izvješća za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja međunarodnih ulaganja i stanja inozemnog duga Republike Hrvatske, a koja su u nadležnosti Hrvatske narodne banke. Ovaj je pregled sažetak nove Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja. Nova je Odluka ujedinila postojeća statistička istraživanja Hrvatske narodne banke iz područja deviznog poslovanje s manjim brojem promjena u odnosu na već postojeća statistička istraživanja te je uvela neka nova statistička istraživanja.
1. Uvod 2. Izravna i ostala vlasnička ulaganja 3. Poslovi s vrijednosnim papirima 4. Kreditni i depozitni poslovi 5. Transakcije s inozemstvom na osnovi građevinskih usluga 6. Prihodi i rashodi od razmjene usluga s inozemstvom i posebne transakcije s inozemstvom 7. Transakcije povezane s međunarodnim prijevozom 8. Međunarodne transakcije povezane s osiguranjem 9. Isplate plaća, dodataka na plaće i drugih naknada na osnovi rada nerezidentima 10. Izvješće u ugovorima s karakteristikama financijskih izvedenica sklopljenih s nerezidentima
Tarifne suspenzije su iznimka od primjene stope carine za treće zemlje, sadržane u Zajedničkoj carinskoj tarifi i predstavljaju potpuno ukidanje ili autonomno (djelomično) snižavanje uobičajenih carinskih davanja koja se primjenjuju na uvezenu robu u određenom razdoblju. Ako se takve mjere primjenjuju na ograničenu količinu robe, riječ je o kvoti, a ako je količina neograničena, riječ je o suspenziji.
1. Uvod 2. Zakonski okvir 3. Ciljevi suspenzija 4. Predmet suspenzija 5. Suspenzije u okviru carinskih kvota 6. Podnošenje zahtjeva za suspenzijama 7. Primjedbe (prigovori) na zahtjeve zemalja članica 8. Zaključak
Novosti u poslovanju u ugostiteljskim objekatima proizlaze iz donesenih Izmjena i dopuna Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina „Restorani“, „Barovi“, „Catering objekti“, i „Objekti jednostavnih usluga“ koje su objavljene u Nar. nov., br. 75/12. i koje su stupile na snagu 14. srpnja 2012. Najvažnije izmjene odnose se na pružanje ugostiteljskih usluga, jer je pizza propisana kao jednostavno jelo, uvodi se komercijalni naziv banket/restoran, proširen je predmet poslovanja u pojedinim objektima jednostavnih usluga, prostorijom za usluživanje smatraju se i hodnici trgovačkog centra i sl. U nastavku dajemo kratak pregled izmjena i dopuna ovog Pravilnika.
1. Pizza je propisana kao jednostavno jelo 2. Proširen je predmet poslovanja kod objekta jednostavnih usluga 3. Uporaba naziva banket/restoran 4. Izmjene koje se odnose na prostor za usluživanje gostiju
Dana 21. srpnja 2012. stupio je na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 78/12.) kojim se trgovcima ne dopušta naplaćivanje opomena potrošačima zbog neplaćanja računa u roku dospijeća, propisuje način i uvjeti sklapanja ugovora o dugotrajnom turističkom proizvodu i ugovora o pravu na vremenski ograničenu uporabu (timeshare), osim nekretnina (apartmana, soba za iznajmljivanje itd.) područje primjene timesharea proširuje se i na pokretnine u funkciji turizma (brodovi, jahte, autokamper itd.), a za provođenje inspekcijskog nadzora zadužuje se isključivo Državni inspektorat. O tim i drugim izmjenama može se pročitati u nastavku ovog članka.
Koji su opravdani razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu treba procjenjivati od slučaja do slučaja, u čemu znatno može pomoći sudska praksa a osobito Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje: VSRH). Riječ je o pravilnoj primjeni pravnoga standarda iz čl. 108. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11. – dalje: ZR) što je vrlo značajno s obzirom da je riječ o najtežoj mjeri zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice kada uz uzimanje u obzir svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana (poslodavca i radnika) nastavak radnog odnosa nije moguć (trenutačni otkaz – prestanak radnog odnosa). Pogotovo je značajna praksa VSRH koji, po odredbi čl. 119. Ustava Republike Hrvatske kao najvišeg suda, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, čime bitno utječe na praksu nižih sudova u RH. U nastavku navodimo konkretne primjere iz sudske prakse VSRH u kojima je VSRH zauzeo pravno shvaćanje koje obvezuje niže sudove kod suđenja u sličnim činjeničnim situacijama. Napominjemo da je ova sudska praksa aktualna i u primjeni novog Zakona o radu.
1. Uvod 2. Prijetnja radnika upućena direktoru 3. Spavanje radnika na radnom mjestu 4. Nepostupanje radnika po ustaljenoj poslovnoj praksi
Koncepcija rudarenja podataka (engl. data mining) postoji već dulje vrijeme u znanstvenim krugovima, no njegova se ozbiljnija poslovna primjena na svjetskoj razini javlja tek unazad 15-ak godina. Relativno mlada upotreba rudarenja podataka u poslovne svrhe objašnjava se preduvjetom razvoja pristupačnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Budući da rudarenje podataka podrazumijeva prikupljanje, pohranjivanje, obradu i analizu velikih skupova podataka, bez primjerene ICT tehnologije takav zadatak je neostvariv. Cilj je da se iz relativno velike količine podataka pokušaju izvući neka znanja kao podloga za donošenje odluka sa svrhom postizanja konkurentske prednosti.
1. Uvod 2. Što može postići rudarenje podataka 3. Primjena rudarenja podataka 4. Opća načela razvoja modela 5. Primjena modela 6. Zaključak
