Posljednje novele OPZ-a, koje prikazuje autor u ovome članku, odnose se na promjene kod uređenja porezne tajne, odredaba o odgovornosti članova društva i povezanih osoba, definira se povezano društvo, ovisno društvo i vladajuće društvo te povezane osobe, zatim se uvodi mogućnost sklapanja upravnog ugovora ili nagodbe sukladno rješenjima u ZUP-u, mogućnost elektroničke dostave poreznog akta, mogućnost zakonskog prijeboja međusobnih obveza, mogućnost podmirenja duga ustupanjem nekretnina te ostale promjene koje se odnose na ovršni postupak. Posebno se uređuje postupak utvrđivanja zlouporabe prava koji se provodi tek kad su iscrpljene sve mogućnosti naplate u ovršnom postupku. Normativno se uređuje ono područje u kojemu su uočeni problemi nastali pri naplati poreza koje do sada nije bilo precizno uređeno.
Trošarinski sustav oporezivanja trošarinskih proizvoda uređen je Zakonom o trošarinama (Nar. nov., br. 83/09. – dalje: ZOT) te provedbenim odredbama za primjenu ZOT-a sadržanim u Pravilniku o trošarinama (Nar. nov., br. 1/10. – dalje: POT). U navedenim je propisima određena mogućnost nabave alkohola i alkoholnih pića za namjene iz čl. 47. st. 1. t. 3. − 11. ZOT-a bez plaćanja trošarine. Navedeno oslobođenje imaju pravo samo pravne ili fizičke osobe koje su ishodile odobrenje za oslobođenog korisnika trošarinskih proizvoda. Autorica u ovome članku daje osvrt na provedbu postupka pri donošenju, izmjenama i dopunama te prestanku važenja odobrenja za oslobođenog korisnika trošarinski proizvoda, kretanje (otpremanje) alkohola i alkoholnih pića u sustavu odgode za namjene iz čl. 47. st. 1. t. 3. – 11. ZOT-a, te u koje se namjene može koristiti.
Otvaranje stečajnog postupka je od utjecaja na sve postupke koji su u tijeku pa tako i na zemljišnoknjižne postupke. Stoga autorice u ovome članku razmatraju odredbe Stečajnog zakona i pravila upisa u zemljišne knjige, ističući što sve treba sadržavati koja odluka te na što treba posebno skrenuti pozornost u stečajnom postupku, imajući u vidu odredbe zemljišnoknjižnog postupka.
Autori: Dr. sc. Ljiljana MATUŠKO ANTONIĆ , dipl. iur. Mr. sc. Jelena ČUVELJAK, dipl. iur.
U prošlome broju časopisa objavili smo članak o izravnom ugovoru o hotelskim uslugama i posredničkom ugovoru o putovanju. U ovome broju nastavljamo s obradom ove aktualne i značajne teme na način da dajemo prikaz agencijskog ugovora o hotelskim uslugama i ugovora o uporabi („raspolaganju“) ugostiteljskim smještajem (ugovor o alotmanu).
Intencija je ovoga članka prikazati postojeće uređenje namirenja vjerovnika založnog prava na dionici, deducirati potencijalne neuralgične točke i označiti moguće razvojne smjernice. To neće biti moguće ako se prethodno ne razmotri osnivanje založnog prava na dionici i promatra prema podvrstama založnog prava s obzirom na pravni temelj osnivanja. Stoga je ovaj članak podijeljen u dva dijela. U prvom se dijelu članka analizira osnivanje dobrovoljnih založnih prava na dionici. Potom slijedi usustavljivanje po kojemu se dobrovoljna založna prava dijele na dobrovoljna ugovorna i dobrovoljna sudska te javnobilježnička. Isti je ključ upotrijebljen i u drugom dijelu članka koji se bavi namirenjem vjerovnika.
Autor u članku detaljno razjašnjava pitanja vezana za opće uvjete poslovanja posrednika u prometu nekretnina. To čini na način da u prvom dijelu članka općenito pojašnjava pojam općih uvjeta poslovanja (uređen odredbama Zakona o obveznim odnosima), pravne učinke tih uvjeta, njihovo tumačenje te razloge za njihovu ništetnost. U drugom dijelu članka autor konkretizira sadržaj općih uvjeta poslovanja kod posrednika u prometu nekretnina (uređen odredbama Zakona o posredovanju u prometu nekretnina), pojašnjava stjecanje prava posrednika na posredničku naknadu, utvrđivanje njezine visine te troškove posrednika. Završno daje i primjer općih uvjeta poslovanja posrednika u prometu nekretninama.
U ovom se članku daje pregled i kritički osvrt na razmatranja o pravnoj naravi i klasifikacijama „ugovora o uslugama“ danim u hrvatskoj pravnoj znanosti. Navode se razlozi protiv klasifikacija pojedinih tipova ugovora prema kojima su ugovori o uslugama svrstani u zasebnu skupinu ugovora. Zastupa se stajalište da je ugovore o uslugama potrebno ponajprije promatrati kao ugovore o djelu, a ne kao zasebne neimenovane „ugovore o uslugama“. Tek ako se pravna narav pojedinih „ugovora o uslugama“ razvijenih u poslovnoj praksi ne bi mogla primjereno opisati značajkama ugovora o djelu, potrebno je pojedini ugovor o uslugama razmatrati kao mješoviti ugovor ili kao sui generis ugovor.
U prošlom smo broju časopisa Pravo i porezi započeli s objavom izbora iz početne prakse Upravnog suda u Rijeci (dalje: Sud), uz kratki osvrt na odabrane pravomoćne presude u upravnim područjima trošarina, nezakonite gradnje, preventivne zaštite kulturnih dobara te komunalnoga gospodarstva, uz izvatke iz obrazloženja spomenutih presuda. U ovome broju časopisa autor nastavlja sa sažetim prikazom dijela presuda donesenih u okviru početne prakse Suda.
U ovom se članku upućuje na bitne elemente odlučne za određivanje naknade plaće za vrijeme bolovanje, i to na kategorije osiguranika koji ostvaruju pravo na bolovanje na način utvrđivanja osnovice za naknadu plaće, obveznike isplate i visinu naknade kod različitih slučajeva bolovanja te na druge okolnosti odlučne za utvrđivanje naknade plaće za vrijeme bolovanja.
S obzirom na činjenicu da velik broj radno aktivnog stanovništva koje je nezaposleno prima novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, u praksi se u posljednje vrijeme s opravdanjem postavlja pitanje sudbine navedene naknade ako nezaposlena osoba bude angažirana za obavljanje određenih poslova. Stoga će se ovim člankom pokušati razjasniti gube li i u kojem opsegu nezaposleni navedenu naknadu angažiranjem za obavljanje određenih poslova.
U sudskoj je praksi čest slučaj da odluka suda o troškovima parničnog postupka predstavlja i po trećinu sadržaja odluke, odnosno da troškovi dosežu znatne svote. U ovom članku autorica matematičkim gledanjem na način obračuna troška, uzimajući u obzir i primjenjujući recentnu sudsku praksu, želi potaknuti detaljniju raspravu oko pitanja troškova parničnog postupka.
Neusklađeni sustavi oporezivanja dobitka unutar EU dovode do smetnja prekograničnoj djelatnosti poreznih društava, što potiče premještanje dobitka u zemlje s nižim poreznim stopama. S ciljem uklanjanja tih smetnja EU poduzima određene mjere, a jedna od njih je pokušaj stvaranja zajedničke konsolidirane porezne osnovice, o čemu, uz iznošenje određenih prijedloga, autor piše u nastavku članka.
