Tri mjeseca nakon početka primjene Izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 22/12.) objavljene su i Izmjene i dopune Pravilnika (Nar. nov., br. 61/12.) koji je stupio na snagu 1. lipnja ove godine, osim onih koji se izravno odnose na prijam Hrvatske u članstvo Europske unije i koje će stupiti na snagu danom prijma. Najbitnije dopune Pravilnika odnose se na uvođenje porezne olakšice za reinvestirani dobitak, a posljedica toga je i novi obrazac PD. U nastavku dajemo kratak pregled izmjena i dopuna Pravilnika.
1. Porezna olakšica za reinvestirani dobitak 2. Porez po odbitku na dividende i udjele u dobitku 3. Vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji 4. Rezerviranja za otpremnine 5. Isplata predujmova dobitka 6. Transferne cijene 7. Izmjene i dopune pravilnika koje stupaju na snagu danom prijma Hrvatske u Europsku uniju
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Nakon izmijenjenog Zakona o porezu na dohodak, koji se primjenjuje od 1. ožujka ove godine, izmijenjen je i Pravilnik o porezu na dohodak, koji objašnjava odredbe izmijenjenog Zakona i dopunjuje postojeće odredbe Pravilnika. Objavljen je u Narodnim novinama 61. i primjenjuje se od 1. lipnja 2012.
1. Uvod 2. Kako nasljednici plaćaju porez na dohodak 3. Kako plaćaju porez osobe kojima se isplaćuje primitak izravno iz inozemstva ili ga isplaćuje fizička osoba (građanin) u RH 4. Primitci na koje se ne plaća porez na dohodak 5. Porezni položaj primitaka koji se daju fizičkim osobama pod jednakim uvjetima 6. Prodaja više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava 7. Izmijenjene odredbe pravilnika vezane za dohodak od kapitala 8. Oporezivanje inozemnih mirovina 9. Oporezivanje dohotka ostvarenog u inozemstvu 10. Ostale izmijenjene pravilnika 11. Odredbe koje će se primjenjivati nakon 1. siječnja 2013.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Posljednje Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 22/12.), dijelom su stupile na snagu 1. ožujka 2012. godine, dok dio odredaba stupa na snagu 1. siječnja 2013. Odredbe o povećanju praga za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost na 230.000 kn i sniženoj stopi poreza na dodanu vrijednost od 10% na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima stupaju na snagu 1. siječnja 2013. Od 1. ožujka 2012. propisano je potpuno ograničenje prava na odbitak pretporeza za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije te za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu te zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz. U Narodnim novinama broj 64/12. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost kojim su dodatno pojašnjene odredbe o ograničenju odbitka pretporeza za osobne automobile, pa u nastavku pišemo o tome.
1. Ograničenje odbitka pretporeza 2. Za vozila karavan, terenska i sl. kategorije N1 dopušten odbitak pretporeza 3. Problem mješovite uporabe 4. Automobili nabavljeni do kraja 2009. 5. Zaključak
Vlada RH je na prijedlog Ministra financija na svojoj sjednici 20. lipnja 2012. usvojila konačni prijedlog izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona (dalje: OPZ) kojega je uputila u Sabor na usvajanje. Vrijeme donošenja, objave u Narodnim novinama te stupanje na snagu očekuje se početkom srpnja. U članku se daje prikaz važnijih odredaba koje su do sada izazivale brojne prijepore i koje će zasigurno izmijeniti neke loše navike većih poreznih obveznika. Ono što ne bismo željeli iz ovih izmjena jest zlouporaba poreznog prava koje može svima otežati poslovanje. U rubrici POREZI u ovom broju časopisa pišemo o važnosti porezne tajne prema njemačkoj porezno - pravnoj praksi te o prioritetnom položaju države kao vjerovnika u porezno - pravnom odnosu.
1. Objava poreznih dužnika na internetskim stranicama porezne uprave 2. Proboj ograničene odgovornosti društva na članove društva i uprave 3. Kako i tko će utvrđivati zlouporabu 4. Prijeboj tražbina prema državnom proračunu s poreznim dugom
Statističko izvješće poduzetnika - obrazac TSI – POD za razdoblje siječanj – lipanj 2012. Statistička izvješća poduzetnika za razdoblje siječanj – lipanj 2012. i dalje se predaju na obrascu TSI – POD, a rok za predaju je 20. srpnja 2012. U RRiF-u br. 4/12. dane su opširne napomene vezane za ispunjavanje svih pozicija navedenog obrasca, a u nastavku se daju kraća objašnjenja za ispunjavanje nekih pozicija uz definiranje obveznika i načina predaje obrasca.
1. Uvod 2. Kratke napomene vezane za sastavljanje izvješća
Vrijednosno usklađenje imovine računovodstveni je postupak usklađenja knjigovodstvene vrijednosti imovine s njezinom tržišnom odnosno stvarnom vrijednošću. Vrijednosno usklađenje imovine u pravilu razumijeva smanjenje vrijednosti na niže. To smanjenje vrijednosti najčešće znači povećanje troškova tekućeg razdoblja, osim u određenim okolnostima kada se smanjuju neki drugi korektivni računi (razlika u cijeni i sl.). U ovom članku pišemo o mogućnostima provedbe vrijednosnog usklađenja dugotrajne i kratkotrajne materijalne imovine i potraživanja te obrazlažemo motrište u vezi s poreznim priznavanjem toga troška.
1. Uvod 2. Vrijednosno usklađenje dugotrajne materijalne imovine 3. Način i rok predaje obrasca TSI – POD 4. Vrijednosno usklađenje kratkotrajne materijalne imovine 5. Porezno motrište vrijednosnog usklađenja materijalne imovine 6. Zaključak
Prema zahtjevima HSFI-a 7 odnosno MRS-a 40, ulaganja u nekretnine predstavljaju nekretnine koje se nabavljaju od drugih osoba ili izgrađuju s ciljem ostvarivanja prihoda od najma i/ili povećanja njihove kapitalne vrijednosti. Autorica u članku objašnjava računovodstveno motrište klasifikacije predmetnih nekretnina i utvrđivanja njihove vrijednosti. Ponuđeni su i primjeri knjiženja nabave, držanja i prodaje istih.
1. Određenja računovodstvenih standarda 2. Utvrđivanje vrijednosti ulaganja u nekretnine 3. Ulaganje u nekretnine prema metodi fer vrijednosti 4. Ulaganje u nekretnine prema metodi troška nabave 5. Reklasifikacija pri ulaganjima u nekretnine 6. Zaključak
Mjenjački poslovi su poslovi koji se mogu obavljati na temelju deviznih propisa. Oni su povezani s kupnjom i prodajom strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu. Mjenjačkim poslovima se, osim banaka, mogu baviti i ovlašteni mjenjači. Ovlašteni mjenjači mogu biti pravne i fizičke osobe. Njihov je rad u potankosti propisan, odnosno tehnologija njihova rada strogo je uređena i svi ovlašteni mjenjači moraju je poštivati. Ovlašteni mjenjači pri svom radu rabe programe koji generiraju obrasce i izvještaje koji su temelj iskazivanja mjenjačkog posla u njihovim poslovnim knjigama. U članku se daje prikaz mjenjačkog posla u knjigovodstvu obveznika primjene Zakona o računovodstvu.
1. Uvod 2. Uvjeti za obavljanje mjenjačkih poslova 3. Isključivo gotovinska naplata i plaćanje 4. Ugovor s bankom 5. Tečajna lista 6. Certificirani zaštićeni računalni program 7. Dopuštene poslovne transakcije ovlaštenih mjenjača 8. Jedinstveni obrasci 9. Računalni program i knjigovodstveni iskaz poslovanja ovlaštenog mjenjača 10. Primijena srednjeg tečaja HNB-a 11. Što ovlašteni mjenjač treba imati u mjenjačnici? 12. Porez na dodanu vrijednost 13. Neke ostale obveze ovlaštenih mjenjača
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Posredovanje u osiguranju je djelatnost pokretanja, predlaganja ili obavljanja poslova pripreme za zaključivanje ugovora o osiguranju odnosno reosiguranju, pomoć pri izvršavanju prava iz ugovora o osiguranju odnosno ugovora o reosiguranju, a posebno pri rješavanju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje. U članku se objašnjavaju posebnosti vezane za tretman priznavanja prihoda i troškova u poreznom i računovodstvenom smislu kod društava koja se bave posredovanjem u osiguranju te način podnošenja redovitih izvješća i izvješća na zahtjev Hrvatske agencije za nadzor financijskih institucija.
1. Što radi posrednik u osiguranju 2. Priznavanje prihoda odnosno provizije posrednika 3. Porezni položaj posrednika u osiguranju 4. Izvještavanje 5. Plaćanje naknada HANFA-i 6. Zaključak
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
U ovom se članku obrađuju metode i oblici kalkulacije, njihova primjenljivost u sustavu obračuna troškova putem radnih naloga, troškovi kao objekt kalkulacije, sustavni obračun proizvodnje koji obuhvaća obračun troškova po prirodnim vrstama, po mjestima i po nositeljima. U članku je obrađen raspored troškova prema MRS-u 2 (MSFI), HSFI-u i računovodstvenim politikama.
1. Troškovno računovodstvo 2. Raspored troškova (49) 3. Obračun proizvodnje u tijeku 4. Izračun cijene učinaka metodom dodatne kalkulacije
Autor: Emica TRCOVIĆ, dipl. oec., prof. i ovl. rač.
Osobne automobile koji su dio dugotrajne materijalne imovine poduzetnika i koji služe za osobni prijevoz poduzetnik prodaje u slučaju kada mu isti više nisu potrebni odnosno kada želi nabaviti nove. Računovodstveno i porezno postupanje pri prodaji osobnih automobila ovisi o tome kada je osobni automobil nabavljen te je li pri njegovoj nabavi bilo moguće koristiti pretporez. U nastavku članka dajemo prikaz postupanja pri prodaji osobnih automobila koji su nabavljeni do 29. veljače 2012., kao i kod prodaje onih koji su nabavljeni nakon toga datuma.
1. Uvod 2. Prodaja osobnih automobila 3. Porezni položaj osobnih automobila u daljnjem prometu s motrišta PDV-a 4. Zaključak
U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu knjiženja: 1) REFUNDACIJE OBVEZNIH DOPRINOSA za mirovinsko osiguranje; 2) KARTIČNA NAPLATA potraživanja; i 3) POTRAŽIVANJA ZA POREZ na nasljedstva i darove. Pri iskazivanju prihoda od refundacije obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje, osim po prirodnoj vrsti prihoda (po posebnim propisima), pozornost treba posvetiti i razgraničavanju prihoda između obračunskih razdoblja. Kartična naplata potraživanja iziskuje pažljivo praćenje naplate potraživanja od kupaca i od kartičara s kojim je sklopljen ugovor o tom obliku poslovanja i k tome o ispravnom iskazivanju rashoda provizije koje pripada kartičaru. Pri tome se mora primjenjivati bruto-načelo: prihod se ne smije iskazati umanjen za taj rashod. Obvezno je iskazivanje imovine u određenim okolnostima. Budući da je i potraživanje oblik imovine, ne smije se zanemariti okolnost da se i za “razrezane” poreze treba iskazati potraživanje. Njegovo iskazivanje nužno prati i odgovarajući slijed usporednih knjiženja. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. - isprav. – dalje: Pravilnik o proračunskom računovodstvu).
1. Refundacija obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje 2. Kartična naplata 3. Potraživanja za porez
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Organizacije koje vode svoje knjigovodstvo u sustavu neprofitnog računovodstva za razdoblje siječanj – lipanj 2012. sastavljaju račun prihoda i rashoda odnosno izvještaj o prihodima i rashodima. Taj se izvještaj ne razlikuje od istoimenog izvještaja koji se popunjavao za razdoblje siječanj – lipanj 2011. Upozoravamo sve organizacije koje su osnovane 1. siječnja 2009. i kasnije a koje su obveznici vođenja neprofitnog računovodstva da vode dvostavno neprofitno knjigovodstvo i da su obveznici sastavljanja izvještaja o prihodima i rashodima za navedeno razdoblje. One tu svoju obvezu neće moći ispuniti ako nemaju svoj registarski broj iz registra neprofitnih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu financija. U nastavku će se naglasiti neke osobitosti koje se pojavljuju pri vođenju knjigovodstvenih računa i sastavljanju računa prihoda i rashoda za razdoblje siječanj – lipanj 2012.
1. Uvod 2. Obveznici sastavljanja 3. Vrsta financijskih izvještaja koji se predaju 4. Rok predaje i ovlaštena institucija kojoj se predaju izvještaji 5. Račun prihoda i rashoda
Autori: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Pri prodaji dugotrajne imovine koja ima iskazanu sadašnju vrijednost neprofitne organizacije moraju voditi brigu o tome u kojem je računovodstvenom sustavu nabavljena ta imovina odnosno je li za tu dugotrajnu imovinu koja se prodaje pri nabavi iskazan rashod. Ako je riječ o imovini koja je nabavljena do 31. prosinca 2007. i pri čijoj je nabavi u skladu s tadašnjim propisima bio iskazan rashod, tada se za sadašnju vrijednost te imovine ne smije evidentirati rashod, nego se trebaju teretiti izvori vlasništva. Nasuprot tome, imovina nabavljena nakon 1. siječnja 2008. iskazuje se na rashodima tijekom korisnog vijeka uporabe imovine i u trenutku prodaje za sadašnju vrijednost te imovine neprofitna organizacija ima obvezu teretiti rashod.
1. Imovina nabavljena do 31. prosinca 2007. 2. Imovina nabavljena od 1. siječnja 2008.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Prema odredbama Zakona o radu pod određenim uvjetima radnici ostvaruju pravo na godišnji odmor, dok regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti samo na temelju akata koji uređuju prava radnika. Prema poreznom položaju, poslodavac pod određenim uvjetima može isplatiti regres neoporezivo, a svota predviđena za isplatu može se i oporezivati dok se isplata naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora smatra isključivo oporezivim primitkom. O tome pišemo u nastavku.
1. Uvodne napomene 2. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora 3. Regres - (ne)oporeziva isplata 4. Regres i naknada za bolovanje 5. Isplata regresa za vrijeme bolovanja ili rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta
Oporezivanje „iznajmljivača“ – usluge smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor i kampovima U ovom broju časopisa RRiF, u rubrici TRŽIŠTE I PROPSI, daje se pregled najnovijih izmjena u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti koje su stupile na snagu 10. svibnja 2012. U istoj rubrici, ali u drugom članku, daje se također usporedni pregled uvjeta za dobivanje rješenja za obavljanje djelatnosti iznajmljivača i ugostitelja koji imaju registriranu djelatnost. Porezne obveze iznajmljivača pojašnjavaju se u nastavku članka, i to fizičkih osoba koje pružaju uslugu smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor i kampovima kada se usluga pruža izravno gostima ili posredstvom turističke agencije.
1. Uvod 2. Porezni položaj pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu 3. Utvrđivanje i plaćanje svote godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i boravišne pristojbe 4. Način pružanja usluge smještaja gostima 5. Iznajmljivači obveznici PDV-a 6. Plaćanje članarine turističkim zajednicama 7. Zaključak
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Budući da pri plaćanju javnih davanja pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu gospodarsku djelatnost te građani često griješe u popunjavanju naloga za plaćanje upisivanjem pogrešnog broja računa, modela uplate, OIB-a ili poziva na broj odobrenja, uplaćena sredstva mogu biti pogrešno usmjerena. Na koji način sudionici platnog prometa trebaju popuniti zahtjev za povrat više uplaćenog poreza na svoj žiro-račun ili zatražiti preknjiženje pogrešno uplaćenih sredstava te kojim se ustanovama zahtjev podnosi, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Plaćanja javnih davanja prema vrsti prihoda propisanih naredbom o uplatnim računima 3. Značenje pravodobnog podmirivanja javnih davanja 4. Popunjavanje naloga za plaćanje poreza i drugih javnih davanja 5. Koje su najčešće pogreške pri plaćanju javnih davanja 6. Kako se može ostvariti povrat i preknjiženje uplaćenih sredstava 7. Ustanove kojima se podnose zahtjevi za povrat i preknjiženje javnih prihoda 8. Povrati više uplaćenih javnih davanja 9. Povrat doprinosa za obvezna osiguranja 10. Preknjiženja pogrešno uplaćenih javnih davanja 11. Preknjiženje doprinosa za obvezna osiguranja 12. Pogreške nastale u obradi naloga za plaćanje u jedinicama FINA-e 13. Interna preknjiženja bez naloga za prijenos u platnom prometu 14. Zaključak
“Dobitaši” – obrtnici i slobodna zanimanja, kao i druge fizičke osobe obveznici poreza na dobitak sve češće postavljaju pitanje je li moguće prenijeti poslovanje na novo ili već postojeće trgovačko društvo, te koje su porezne i računovodstvene posljedice takvog prijenosa gospodarske cjeline. Stoga autorica u ovom članku pojašnjava što se smatra prijenosom gospodarske cjeline, koji uvjeti trebaju biti ispunjeni, te o čemu je pritom potrebno voditi brigu, kao i kakve je radnje i knjiženja potrebno evidentirati u poslovnim knjigama poreznih obveznika koji obavljaju predmetni prijenos.
1. Tko se smatra “dobitašem” 2. Što se smatra gospodarskom cjelinom? 3. Prijenos obrta “dobitaša” u trgovačko društvo 4. Primjer provedbe ugovora o prijenosu gospodarske cjeline 5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
U članku se daje kritički osvrt na predložene izmjene Općeg poreznog zakona kojim se uvodi tzv. „proboj odgovornosti“ za porezne dugove u određenim poreznopravnim situacijama i na članove društva. Autor ocjenjuje da će predložena pravna formulacija narušiti ustavno načelo jednakosti svih pred zakonom, tj. u slučaju poreznih dugova Republika Hrvatska će postati privilegirani vjerovnik.
1. Uvod 2. Pravni izvori 3. Kako je danas 4. Analiza – raščlamba 5. Zaključak
U prošlom broju našeg časopisa Računovodstvo, revizija i financije pisali smo o poreznoj tajni. U ovom članku opširno pišemo o uređenju instituta porezne tajne u Njemačkoj. Porezna tajna u Njemačkoj obuhvaća sve osobne, gospodarske, pravne i druge okolnosti nekog poreznog obveznika u koje se može ubrojiti porezni postupak, upravni postupak i druge mjere koje su sudionici postupka poduzeli. Povreda porezne tajne u Njemačkoj je sankcionirana.
1. Predmet porezne tajne 2. Obveznici čuvanja porezne tajne 3. Ovlaštenje za objavu saznanja 4. Objava okolnosti zaštićenih institutom porezne tajne 5. Objava namjerno danih netočnih podataka 6. Otkrivanje podataka putem automatiziranog preuzimanja datoteka
1. Komisija je pokrenula projekt zapošljavanja mladih u inozemstvu 2. Europski parlament podržao porez na financijske transakcije 3. Europska komisija predlaže nova pravila o PDV-u za bonove 4. Konzultacije o prioritetima industrijske politike EU-a 5. EP traži točne podatke o utajama poreza 6. Raste porezno opterećenje u EU
Jedna od temeljnih obveza obveznika provođenja mjera i radnji u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma je i donošenje internog akta svakog obveznika kojim obveznik u danom zakonskom okruženju uređuje mjere, radnje i postupke koje on mora provoditi radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i njihova otkrivanja. Interni akt (u praksi često nazivan pravilnikom) mora biti prilagođen svakom obvezniku, no grupe obveznika istog poslovanja imaju, s obzirom na okolnosti svog poslovanja, sličnosti u provođenju sustava sprječavanja pranja novca. Ovom se prigodom, stoga, daje predložak internog akta u sustavu sprječavanja pranja novca i financirana terorizma za obveznike koji se mogu podvesti pod obveznike neprofesionalne i ostale djelatnosti.
U sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma obveznici primjene zakona i provedenih propisa koji uređuju ovo područje moraju ispuniti niz obveza. Neupitno je da između tih obveza bitno mjesto ima dubinska analiza stranke. Postupak odnosno mjere njezina provođenja uključuje prikupljanje pravnim okvirom određenih podataka, vrstu dokumentacije na temelju koje se oni prikupljaju i sustavno praćenje stranke. Za osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti postupak dubinske analize stranke je nešto drukčije određen nego što je to određen za ostale obveznike primjene Zakona.
1. Uvod 2. Osnovi položaj osoba u sustavu sprječavanja pranja novca 3. Dubinska analiza stranke 4. Dubinska analiza kod profesionalnih djelatnosti 5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Na temelju tog Zakona Hrvatska narodna banka donijela je Odluku o načinu otvaranja transakcijskih računa (Nar. nov., br. 3/11., 35/11., 50/11., 89/11., 101/11. 135/11. i 56/12.). Bitna promjena koju donosi spomenuta Odluka je korištenje IBAN (International Bank Account Number) - konstrukcije računa i za provedbu nacionalnih platnih transakcija te su definirani rokovi u kojima će se omogućiti upotreba IBAN-konstrukcije transakcijskih računa za izvršenje nacionalnih platnih transakcija.
1. Uvod 2. Rokovi za uvođenje IBAN-a u nacionalni platni promet 3. Novi platni nalozi i osnovne promjene 4. Novi formati datoteka i problemi prilagodbe
Posljednje desetljeće obilježile su svekolike promjene u bankovnom sustavu pa i cjelokupnom financijskom sektoru te se s ciljem postizanja stabilnog i transparentnog, ne umanjujući nužnost profitabilnog poslovanja kreditnih institucija, kontinuirano pojačava i razvija važnost korporativnog upravljanja istima. Nadležna tijela formirana na razini Europske unije kontinuirano izdaju dokumente u vidu smjernica i načela kojima uspostavljaju temelje, daju naputke, određuju okvire i načine uspostavljanja adekvatnog sustava korporativnog upravljanja u kreditnim institucijama. Dijelovi tih načela ugrađeni su u postojeći Zakon o kreditnim institucijama i njegove podzakonske akte, poglavito u onim dijelovima koji propisuju komponente sustava upravljanja kreditnim institucijama, sustava upravljanja rizicima te komponente sustava unutarnjih kontrola.
1. Uvod 2. Ideja funkcije praćenja usklađenosti 3. Što je konkretno propisao zakon, a što odluka 4. Pitanja koja je postavila svakodnevna praksa 5. Pitanja koja su dobila odgovor 6. Zaključak
Carinsko je skladište svako mjesto koje odobri carinarnica i koje je pod carinskim nadzorom, tako da se roba može smjestiti u skladu s propisanim uvjetima. Poslovanje carinskih skladišta je kompleksno i obuhvaća razna motrišta. Zbog opsežnosti ove problematike, njihovo poslovanje obrađeno je djelomično u RRiF-u br. 6/12., a završno će biti obrađeno u ovom broju časopisa. U članku koji je objavljem u RRiF-u br. 6/12. iz područje rada carinskih skladišta bile su obrađene osobine postupka carinskog skladištenja, oblici carinskih skladište i donošenje odobrenja za otvaranje carinskog skladišta. U ovom članku se obrađuju teme kojima se zaokružuje psolovanje carinskih skladišta: a) evidencija carinskog skladišta, postupak carinskog skladištenja kod skladišta tipa „D“, s posebnim osvrtom na specifičnosti u njihovom radu, b) načini reguliranja gubitaka, krađe i povrata robe iz carinskog skladišta te kao jedna posebitost u okviru poslovanja carisnkih skladišta, opskrba plovila i zrakoplova iz carinskih skladišta.
1. Donošenje odobrenja za otvaranje carinskog skladišta 2. Evidencija carinskog skladišta 3. Postupak carinskog skladištenja kod skladišta tipa „D“ 4. Posebni oblici postupaka u privatnim skladištima tipa „D“ 5. Načini uređivanja gubitaka, krađe i povrata robe iz carinskog skladišta 6. Opskrba plovila i zrakoplova iz carinskih skladišta
Kako je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 43/09., 88/10. i 50/12. – u nastavku: ZUD), koji je stupio na snagu 28. prosinca 2006., bio ograničen smještajni kapacitet kod fizičkih osoba (građana) koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu na 8 soba odnosno 16 kreveta, te na 7 smještajnih jedinica u kampu do 25 gostiju istodobno, tako su i građani čiji su smještajni kapaciteti prelazili ove okvire trebali uskladiti svoje poslovanje i registrirati se kao ugostitelji, tj. poslovati putem obrta ili trgovačkog društva, do 28. prosinca 2011. Intencija zakonodavca pri donošenju ZUD-a, koji je stupio na snagu 28. prosinca 2006., bila je smanjenje smještajnih kapaciteta u domaćinstvu te težnje da se iznajmljivači profesionaliziraju, tj. da navedenu djelatnost obavljaju kao ugostitelji (kao obrtnici ili trgovačka društva). Budući da u propisanom roku od pet godina nisu postignuti očekivani rezultait, ponovo je izmijenjen ZUD-a koji je stupio na snagu 10.svibnja 2012., te su smještajni kapaciteti kod pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu vraćeni na staro, odnosno kako je bilo propisano do 28. prosinca 2006. To znači da je usluga smještaja u sobi, apartmanu i kući za odmor ograničena na 10 soba odnosno 20 kreveta, a u kampu do 10 smještajnih jedinica odnosno 30 gostiju istodobno.
1. Uvod 2. Uvjeti za iznajmljivača i za ugostitelja za izdavanje rješenja 3. Obveze iznajmljivača i ugostitelja za obavljanje djelatnosti 4. Kaznene odredbe za iznajmljivače i za ugostitelje
U obavljanju registrirane djelatnosti, trgovci na tržištu moraju nastupati slobodno i pod jednakim uvjetima, na način da se ne sprječava, ne ograničava i ne narušava tržišno natjecanje, a prema kupcima odnosno korisnicima svojih usluga (potrošačima) moraju se odnositi profesionalno, primjenjujući utvrđena pravila postupanja i dobru poslovnu praksu. Nepoštena je poslovna praksa, koja podrazumijeva zavaravajuće radnje i propuštanja te agresivnu poslovnu praksu zabranjena. U članku se obrazlaže kada se poslovna praksa trgovca smatra nepoštenom i na koje se načine potrošači mogu zaštiti od nepoštene poslovne prakse.
1. Umjesto uvoda 2. Pojam i podjela nepoštene poslovne prakse 3. Zavaravajuća poslovna praksa 4. Agresivna poslovna praksa 5. Način zaštite potrošača od nepoštene poslovne prakse 6. Zaključak
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 50/12. – u nastavku: Novela) koji je stupio na snagu 10. svibnja 2012. izmijenjen je i dopunjen Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 43/09. i 88/10. – u nastavku: ZUD). Novelom je pojednostavljen postupak izdavanja rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti kod nastavka obavljanja djelatnosti, brisana je odredba glede uvjeta za izdavanje rješenja o minimalnim uvjetima koji se odnose na pravomoćne sudske presude ili rješenja o prekršaju za određene mjere, propisano je ishođenje privremenog rješenja za ugostitelje u kampovima koji se nalaze na zemljištu u državnom vlasništvu a kojima nije dana koncesija, produžen je rok usklade sa ZUD-om za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u kampovima do 30. travnja 2015., povećan je smještajni kapacitet kod pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, omogućen je nastavak pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu od strane nasljednika iznajmljivača, brisani su neki uvjeti kao razlozi za prestanak rješenja o obavljanju ugostiteljske djelatnosti. U nastavku teksta daje se objašnjenje osnovnih pitanja koja su obuhvaćena tom Novelom.
1. Izdavanje rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti kod nastavka obavljanja djelatnosti 2. Brisana je odredba za izdavanja rješenja o minimalnim uvjetima glede pravomoćne sudske presude ili rješenja o prekršaju za određene mjere 3. Ishođenje privremenog rješenja za ugostitelje u kampovima u određenim slučajevima 4. Produljen je rok usklade sa ZUD-om za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u kampovima 5. Povećan je smještajni kapacitet kod pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu 6. Nastavak pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu od strane nasljednika iznajmljivača 7. Prestanak rješenja o obavljanju ugostiteljske djelatnosti
U cilju jačanja zapošljivosti, poticanja zapošljavanja, stjecanja znanja i vještina potrebnih za rad (korištenjem mjera aktivne politike u zapošljavanju) te jednostavnijeg načina zapošljavanja sezonskih radnika (na privremenim, tj. povremenim poslovima) u poljoprivredi, donesen je Zakon o poticanju zapošljavanja. S obzirom na to da je riječ o novom i za gospodarstvo bitnom propisu, potanko o ovoj aktualnoj temi možete pročitati u nastavku članka. 1. Uvod 2. Pojam 3. Zakonsko uređenje instituta 4. Zapošljavanje na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi 5. Ostali modeli poticanja zapošljavanja: zapošljavanje nezaposlenih osoba i stručno osposobljavanje za rad 6. Zaključak
Donošenje Zakona o poticanju zapošljavanja izazvalo je veliku pozornost u javnosti, s nadom da će mjere zapošljavanja propisane tim zakonom smanjiti broj nezaposlenih poticanjem poslodavca na zapošljavanje, smanjenjem troška rada oslobađajući ih obveze plaćanja doprinosa na plaću. Međutim, osim poticanja zapošljavanja uređenih Zakonom o zapošljavanju, na snazi su još uvijek i mjere kojima se potiče zapošljavanje propisane Zakonom o doprinosima i mjere propisane Zakonom o porezu na dohodak. U ovom članku daje se pregled svih poticaja zapošljavanja uređena navedenim zakonima.
1. Uvodne napomene 2. Poticanje zapošljavanja prema zakonu o poticanju zapošljavanja 3. Olakšice pri zapošljavanju nezaposlenih osoba i dugotrajno nezaposlenih osoba 4. Olakšice pri zapošljavanju osoba po ugovoru o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa 5. Koja je cijena rada osoba na privremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi 6. Poticaji zapošljavanja prema zakonu o doprinosima 7. Poticaj zapošljavanj prema zakonu o porezu na dohodak kod obrtnika i slobodnih zanimanja
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Zakonom o poticanju zapošljavanja (Nar. novi., br. 57/12. – dalje: ZOPZ), koji je stupio na snagu 31. svibnja 2012., u sustav mirovinskog osiguranja uvode se tri nove kategorije osiguranika za koje treba podnijeti prijave nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. O tome kako prijaviti nove kategorije osiguranika pišemo u ovom članku.
1. Uvodne napomene 2. Zapošljavanje nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u zvanjima za koja su se obrazovali i dugotrajno nezaposlenih osoba (čl. 3. ZOPZ-a) 3. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa(čl. 6. ZOPZ-a) 4. Razlike između osoba zaposlenih prema ugovoru o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa prema zakonu o poticanju zapošljavanja prema zakonu o radu
Registar godišnjih financijskih izvještaja ustrojen je 2003. godine kao središnji izvor informacija o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba – obveznika poreza na dobitak. Za 2011. godinu u Registru je evidentirano 98.530 godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika obveznika poreza na dobitak bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija. U nastavku članka prikazani su osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika iz realnog sektora (bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija) s kratkim osvrtom na poslovanje po djelatnostima i po veličinama poduzetnika.
1. Uvod 2. Makroekonomski uvjeti poslovanja 3. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2011. godini 4. Financijski rezultati poduzetnika po djelatnostima 5. Financijski rezultati poduzetnika po veličinama Zaključak
