Ovim se člankom nastoji u bitnim sadržajima prikazati: izravni ugovor o hotelskim uslugama (kao temeljni ugovor za odnose gost – hotelijer), ugovor o organiziranju putovanja i posrednički ugovor o putovanju (kao temeljne ugovore za odnose putnička agencija i putnik (gost, klijent) te ugovore između agencije i hotelijera koji se na spomenute ugovore nadovezuju, a to su u pravilu ugovor o alotmanu i agencijski ugovor o hotelskim uslugama.
Imajući u vidu pravila o upisu u zemljišne knjige i pravila pretvorbe društvenog vlasništva u privatno vlasništvo sadržana u prijelaznim i završnim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima potrebno je sagledati probleme koji su i dalje prisutni u postupcima pretvorbe društvenog vlasništva. Dvostruki sustav evidencije o nekretninama koji se vodi s jedne strane pri nadležnim uredima za katastar, a s druge strane pri zemljišnoknjižnim sudovima i dalje evidentira promjene na nekretnini koje međusobno nisu usklađene, a postupci usklađenja relevantnih podataka i dalje su neučinkoviti što usporava tržište nekretnina i raspolaganje nekretninama u Republici Hrvatskoj. O toj problematici autorica detaljnije piše u ovom članku.
Autor: Dr. sc. Ljiljana MATUŠKO ANTONIĆ , dipl. iur.
Kao jedan od iznimno značajnih novodonesenih propisa, a koji bi poticajnim zapošljavanjem sa svrhom jačanja gospodarstva trebao olakšati posljedice recesije koja u nas još uvijek traje, svakako se ističe Zakon o poticanju zapošljavanja. S obzirom na navedeno, autori u nastavku članka daju prikaz pojedinih odredaba navedenog Zakona sa statusnog, te s aspekta plaćanja doprinosa i poreza.
Autori: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
U ovome se članku razmatraju i analiziraju odredbe Stečajnog zakona koji se odnose na uvjete za imenovanje, odgovornosti i razrješenje stečajnog upravitelja. Nadalje, ovim se člankom upućuje na praktične probleme uočene tijekom vođenja stečajnih postupaka.
Autor u ovome članku razmatra bitna pitanja vezana za Europsku Uredbu o insolvencijskim postupcima, čija će pravila, pristupanjem naše zemlje Europskoj uniji, postati obvezujuća za RH.
Autor u ovome članku donosi sažeti prikaz dijela presuda donesenih u okviru početne prakse Upravnog suda u Rijeci. Izbor predstavljen u prvom nastavku teksta obuhvaća presude relevantne za upravna područja trošarina, nezakonite gradnje, preventivne zaštite kulturnih dobara te komunalnoga gospodarstva.
U članku se daje prikaz obveze sudaca o davanju podataka o imovini u imovinskoj kartici u odnosu na istu obvezu drugih dužnosnika. Pritom se ista obveza sudaca prema važećem Pravilniku o imovinskoj kartici sudaca komparira s tom obvezom sukladno regulativi do stupanja na snagu navedenog Pravilnika. Daje se prikaz što sve mora sadržavati imovinska kartica te sankcije u slučaju postupanja suprotnog Pravilniku i uspoređuje se sa sankcijama koje slijede druge državne dužnosnike. Usporedno se analiziraju najvažnije odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Autor u članku kroz komentar jedne sudske odluke razmatra pitanja vezana za ratnu štetu nastalu djelovanjem pripadnika vojnih i paravojnih postrojba na privremeno okupiranom području RH te zaključno obrazlaže stajalište da se ratnom štetom smatra i ona šteta koja je u uzročnoj vezi s vođenjem rata, pri čemu nije nužno da je nastala u vrijeme i na prostoru vođenja ratnih operacija.
Organizator športskog natjecanja može biti suočen s brojnim zahtjevima za naknadu štete koju za vrijeme ili povodom športskog natjecanja mogu pretrpjeti razni oštećenici: posjetitelji (gledatelji) športskog natjecanja, sami natjecatelji, ali i ostale treće osobe. U tom slučaju pokriće iz ugovora o osiguranju od odgovornosti pruža zaštitu organizatoru športskog natjecanja od financijskih izdataka u obliku naknade štete koja bi se trebala isplatiti navedenim oštećenicima. U radu se prikazuje tko se sve može pojaviti kao ugovaratelj ugovora o osiguranju od odgovornosti organizatora športskog natjecanja te tko se sve može pojaviti u položaju oštećenika (zbog postojanja njegova vlastitog i neposrednog prava prema osiguratelju). Potom se govori o predmetu osiguranja (osiguranim riziku) u ovoj vrsti ugovora o osiguranju, možebitnim isključenjima iz osigurateljskog pokrića te o osiguranom slučaju i trenutku njegova nastupa.
Zakonsko određenje roditeljske skrbi upućuje prije svega kako roditelji djeteta žive zajedno u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Međutim, roditeljska skrb je zajednička i kada ne postoji zajednica života roditelja, bilo da je brak razveden, izvanbračna zajednica prekinuta te u slučaju da nikada nije niti uspostavljena zajednica života roditelja. U vezi s ovim u praksi se pojavljuju stanovite dvojbe koje autorica u ovom članku razjašnjava.
Autor u ovome članku, uz prikaz samog ugovora, razmatra problematiku profesionalnog ugovora športaša. Naime, sudjelovanje u športskim natjecanjima jest profesionalno ako športaš – sudionik ima sklopljen ugovor o profesionalnom igranju, ili ugovor o radu sa športskim klubom, ili ako športaš obavlja samostalnu športsku djelatnost sudjelovanja u športskim natjecanjima.
Autorica, kroz primjere slučajeva koji se izlažu u ovome članku, razmatra procesnopravno načelo kojim se osigurava procesna jednakost stranaka u sudskim postupcima - načelo „jednakosti oružja“ (equality of arms). Budući da je izravan poticaj ovome članku bila odluka Europskog suda u vezi s jednim konkretnim slučajem iz hrvatskog pravosuđa, u kojem su hrvatski sudovi (Upravni sud RH i Ustavni sud RH) odlučivali o zakonitosti i ustavnosti razrješenja položaja u državnoj službi te jednakopravnom procesnom položaju stranaka u tom postupku, načelo „jednakosti oružja“ razmatra se s njegovog praktičnog aspekta. Zanimljivosti i cjelovitosti članka pridonosi i kratki prikaz prakse Ustavnog suda RH o primjeni načela „jednakosti oružja“.
