Trgovačka društva (mala, srednja i velika) nakon predaje statističkih izvješća i poreznih prijava imaju obvezu još i javno objaviti svoja financijska izvješća, ako to već nisu obavili zajedno sa statističkim izvješćima. Rok javne objave financijskih izvješća je najkasnije do 30. lipnja.
1. Zakonska obveza javne objave 2. Financijska izvješća malih poduzetnika za javnu objavu 3. Financijska izvješća srednjih poduzetnika za javnu objavu 4. Financijska izvješća velikih poduzetnika i konsolidirana izvješća za javnu objavu 5. Tko nema obvezu javne objave financijskih izvješća
Ambalaža je dio imovine poduzetnika i bitan dio proizvoda te je stoga opravdano ambalaži posvetiti posebnu pozornost. Ona predstavlja značajan dio zaliha poduzetnika koji se bavi proizvodnjom, ali i bitan element strukture prodajne cijene bilo da je riječ o povratnoj ili nepovratnoj ambalaži. Poduzetnik različito postupa s vlastitom ambalažom (povratna i nepovratna) i tuđom ambalažom (povratna ambalaža) o čemu više možete pročitati u nastavku ovog članka.
1. Uvod 2. Povratna ambalaža 3. Nepovratna ambalaža 4. Autogume na zalihi i u uporabi 5. Zaključak
Leasing (najam) je najviše zastupljen kod osobnih automobila, brodova i poslovnih prostora. Pritom je riječ o specifičnom poslu koji ovisno o ugovornim odredbama može imati obilježje običnog najma (operativni leasing) ili pak kupoprodaje (financijski leasing). U ovom članku pojašnjavamo financijski najam (leasing), dok smo problematiku operativnog leasinga obradili u RRiF-u br. 5/12. Koja su obilježja financijskog leasinga (najma), kako ga u knjigovodstvu evidentirati te kakav je porezni položaj financijskog leasinga (najma), pročitajte u nastavku članka.
Podizanje nasada maslina i proizvodnja maslina s računovodstvenog motrišta predstavlja poljoprivrednu aktivnost. U našem poslovnom okruženju ova vrsta ulaganja, kako zbog tradicije uzgoja ove vrste kulture tako i zbog visoke cijene maslina i maslinovog ulja, predstavlja čest oblik ulaganja poduzetnika. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje podizanja nasada maslina, proizvodnje maslina i maslinovog ulja sukladno zahtjevima HSFI-a 17 odnosno MRS-a 41 i HSFI-a 10 odnosno MRS 2.
1. Zahtjevi računovodstvenih standarda 2. Ulaganja u podizanje nasada maslina 3. Utvrđivanje vrijednosti ubranih maslina 4. Priznavanje prihoda od državnih potpora kod podizanja nasada maslina 5. Zaključak
Pri konsolidaciji financijskih izvješća, mali i srednji poduzetnici postupaju prema zahtjevima HSFI 2 - Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i oni čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište vrijednosnica ili se spremaju za takvo uvrštavanje primjenjuju MRS-a 27 - Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji. Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je odredbama čl. 16. Zakona o računovodstvu i odgovarajućim odredbama ZTD-a. Rok za predaju konsolidiranih financijskih izvješća za 2011. je najkasnije 30. rujna tekuće godine.
1. Revizija i objava konsolidiranih financijskih izvješća 2. Konsolidaciju financijskih izvješća sastavlja matica 3. Kad se ne sastavlja konsolidacija 4. Računovodstvo ulaganja u ovisna društva 5. Goodwill i prihod od povoljne kupnje 6. Načela konsolidacije 7. Sastavljanje konsolidacijskih financijskih izvješća 8. Primjer konsolidacije financijskih izvješća 9. Zaključak
S obzirom na korisnike kojima su upućeni financijski izvještaji, financijsko izvještavanje dijeli se u teoriji na eksterno i interno. Međutim, suvremeni trendovi konvergencije međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u globaliziranom svijetu, praćeni zahtjevima za harmoniziranjem eksternih i internih financijskih izvještaja po segmentima poslovanja, pomiču granicu koja razlikuje eksterno od internog financijskog izvještavanja i, na kraju, postavljajući određene kriterije, vode k sveukupnoj racionalizaciji funkcije financijskog izvještavanja, kako onog eksternog tako i onog internog.
1. Uvod 2. Odrednice kvalitete financijskih izvještaja 3. Modifikacija internih izvještaja i usklađivanje s informacijskim potrebama eksternih korisnika 4. Agregiranje internih izvještaja u izvještajne segmente za eksterne korisnike 5. Zaključak
Primjena periodičnog sustava zaliha u proizvodnji prihvatljiv je računovodstveni oblik sa stajališta MSFI-ja i Zakona o računovodstvu. Ovaj sustav daje mogućnost izravne informacije o financijskoj uspješnosti bez provedbe obračuna proizvodnje koje često zahtijevaju značajne resurse u računovodstvu i materijalnom knjigovodstvu. U članku autor pojašnjava temeljna obilježja periodičnog sustava, ukazujući na njegovu praktičnost – posebno za velike proizvodne subjekte koji izvještavaju i vode računovodstvo prema međunarodnim standardima.
1. Uvod 2. Perpetualni nasuprot periodičnom sustavu 3. Vrednovanje zaliha kod periodičnog sustava 4. Knjigovodstvene isprave 5. Zaključak
U ovom se proračunskom praktikumu knjiže i obrazlažu knjiženja 1) TEČAJNE RAZLIKE pri prodaji odnosno pružanju usluga te 2) IZRADA DUGOTRAJNE IMOVINE u školskoj radionici. Ako se zaračuna usluga deviznom nerezidentu u stranim sredstvima plaćanja, realizirana tečajna razlika mora se iskazati kao prihod ili rashod izvještajnog razdoblja od tečajnih razlika. Tečajne razlike na stanje potraživanja i obveza (nerealizirane tečajne razlike) iskazuju se kao odgođeni prihodi ili rashodi. Ne postoji izravna obveza njihova iskazivanja. Ne smije se pri knjiženju zaboraviti odgovarajuće postaviti pri iskazivanju mogućih troškova platnog prometa: ne smije se zbog troškova koji se plaćaju istodobno s naplatom potraživanja umanjiti prihod od prodaje, odnosno ne smije se rabiti neto princip iskazivanju prihoda od poslovanja. Računovodstvenim propisima nije uređen način knjiženja izrade dugotrajne nefinancijske imovine u vlastitoj režiji proračunske osobe. To ostavlja prostor za predlaganje rješenja iskazivanja takve poslovne promjene. S obzirom na specifičnosti proračunskog sustava i proračunskog računovodstva, predlaže se uporaba odjeljka računa 915 Promjene u vrijednosti i obujmu imovine bez prenamjene vrste troška nastalog pri nabavi materijala za redovito poslovanje. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr., dalje: Pravilnik o proračunskom računovodstvu).
1. Tečajne razlike pri prodaji 2. Izrada dugotrajne imovine u školskoj radionici
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Neke ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi sklapaju ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju na temelju kojeg neku stariju osobu uzdržavaju od trenutka sklapanja ugovora pa do dana njezine smrti. Između samog doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja, u odnosu na primatelja uzdržavanja i davatelja uzdržavanja, nema nikakve razlike, no postoji razlika načina na koji se iskazuje imovina koja se stječe na temelju sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju u odnosu na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s računovodstvenog motrišta. O tim razlikama riječ je u ovom praktikumu neprofitnog računovodstva.
1. Dom za starije i nemoćne – davatelj uzdržavanja
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Od 1. svibnja 2012. smanjuje se stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 15% na 13%. Primjenjuje se na primitke na temelju kojih se utvrđuje staž osiguranja nakon 30. travnja 2012. To znači da će se, kada je riječ o plaćama kao osnovama osiguranja, smanjeni doprinos primijeniti na plaću ostvarenu za mjesec svibanj prilikom isplate a koju će poslodavci, u većini slučajeva, isplaćivati u lipnju. Smanjena stopa doprinosa primjenjuje se na drugi dohodak koji se isplaćuje na temelju dužničko-vjerovničkog odnosa nastalog poslije prvog svibnja. Samostalni obveznici doprinosa platit će smanjeni doprinos za mjesec svibanj koji dospijeva na naplatu do 15. lipnja prema rješenju Porezne uprave.
1. Uvodne napomene 2. Primjena smanjene stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje na plaće 3. Primjena smanjene stope doprinosa na drugi dohodak 4. Primjena smanjene stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za osiguranike obrtnike slobodna zanimanja i ostale samostalne djelatnosti
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Pri isplati svih plaća koje se isplaćuju nakon 1. svibnja 2012., bez obzira na to na koje razdoblje se plaće odnose, obavlja se kontrola plaćanja doprinosa ograničavanjem mogućnosti isplate plaće ako poslodavac nije podmirio propisane doprinose iz i na plaću. Kontrolu obavlja poslovna banka kod koje poslodavac ima otvoren žiro-račun na način propisan Uredbom o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primitcima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa na temelju radnog odnosa. Radi lakše kontrole, potrebno je na nalogu za isplatu neto plaće upisati određenu oznaku propisanu Uredbom. O tome dajemo pojašnjenja u ovom članku.
1. Uvodne napomene 2. Kako treba iskazati podatke na nalogu za isplatu neto plaće 3. Na koje isplate se upisuju podatci u „poziv na broj zaduženja“ 4. Isplate kod kojih se ne upisuju podatci u „poziv na broj zaduženja“ 5. Mogućnost isplate neto plaće u gotovini 6. Mogućnost isplate neto plaće prije uplate doprinosa
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Radi globalizacije poslovnih odnosa, tuzemna društva u okviru svog poslovanja stranim fizičkim osobama – nerezidentima (fizičkim osobama s prebivalištem u inozemstvu) podmiruju troškove smještaja i prijevoza koji mogu nastati za poslovne namjere. Poduzetnici takve troškove često smatraju troškovima reprezentacije, no u nekim je slučajevima riječ o oporezivim primitcima nerezidenata. U ovom članku pokušavamo objasniti razliku između troškova reprezentacije i primitaka koje treba oporezivati porezom na dohodak te kakav porezni položaj ovi troškovi imaju s motrišta poreza na dobitak i poreza na dodanu vrijednost.
1. Uvod 2. Utvrđivanje (ne)rezidentnosti 3. Evidentiranje i obračun troškova 4. Kada se plaćeni troškovi nerezidentu smatraju drugim dohotkom 5. Kada se troškovi podmireni nerezidentu smatraju reprezentacijom 6. Podmirivanje troškova članovima društva (nerezidentima) na teret dobitka
Sada je sasvim izvjesno da će se promijeniti odredbe čl. 8. Općeg poreznog zakona u vezi s poreznom tajnom, a posredno i odredbe Zakona o trgovačkim društvima u pogledu „proboja“ ograničene odgovornosti kada je riječ o naplati poreznog duga. Radi boljeg razumijevanja instituta porezne tajne treba reći kako je lista poreznih dužnika samo jedna od brojnih lista kojima suvremene porezne vlasti raspolažu. Objava bilo kakve porezne liste usko je vezana s određenjem porezne tajne u pojedinim državama te poimanjem poreznog morala u tim istim državama. U članku se iznosi praksa drugih zemalja s ciljem boljeg razumijevanja ovoga vrlo osjetljivog poreznog pitanja koje se u nas otvara.
1. Porezna tajna 2. Koji je smisao uvođenja porezne tajne? 3. Različit pristup poreznoj tajni 4. Porezni moral 5. Kako tretirati objavu liste poreznih dužnika? 6. Problematičnost i nelogičnost predloženih izmjena općeg poreznog zakona 7. Zaključak
Baviti se poreznim savjetovanjem u današnje vrijeme znači svakodnevno se izlagati nizu novih izazova zbog nevjerojatnog opsega izmjena poreznog zakonodavstva i poplave sudskih odluka s tog područja, deregulatornih nastojanja, povećanih zahtjeva za prognostičkim savjetovanjem, brzih tehnoloških promjena te učinaka demografskog razvoja na pridobivanje podmlatka. U članku se daje prikaz sedam teza razvoja poreznog savjetništva u Njemačkoj koje su raspravljene na saveznoj razini, a o kojima se nastavlja rasprava tijekom 2012.
1. Pristup 2. Samostalnost djelatnosti – temeljno načelo struke poreznog savjetnika 3. Pridržaj prava obavljanja poslova – srž profesionalne djelatnosti 4. Kompatibilne djelatnosti – korist za klijente i porezne savjetnike 5. Konkurencija za najbolje kandidate – porezni savjetnici kao atraktivni poslodavci 6. Usavršavanje, kvaliteta, vođenje kancelarije – faktori uspješnosti 7. Specijalizacije, mreže, suradnje – strateške alternative na tržištu 8. Primjena tehnologije – optimiranje procesa pri savjetovanju
Ovim poreznim i računovodstvenim savjetima donosimo tek mali izbor odgovora iz bogate riznice RRiF-ova iskustva u davanju odgovora proteklog razdoblja. Savjete objavljujemo s ciljem pomoći u rješavanju problema u računovodstvenoj i poreznoj praksi naših čitatelja.
1. Promjena amortizacijskih stopa 2. Povećanje temeljnog kapitala 3. Evidentiranje cesije i faktoringa u poslovnim knjigama trgovačkog društva 4. PDV na uslugu koja se obračunava inozemom poduzetniku 5. Ispravak PDV-a po nenaplaćenim računima 6. Iznajmljivanje stambenih prostorija 7. Usluge prijevoza zaposlenika na posao i s posla 8. Primitak ostvaren od prodaje udjela 9. Unos nekretnine u trgovačko društvo oporeziv porezom na dohodak od imovine 10. Reinvestirani dobitak 11. Izuzimanje imovine iz obrta „dobitaša“ 12. Prodaja ispod nabavne cijene
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
u reviziji Međunarodni revizijski standard 620 bavi se revizorovim odgovornostima u vezi s radom pojedinca ili organizacije za obavljeni rad izvan područja računovodstva ili revizije, kada se rad koristi kako bi pomogao revizoru u pribavljanju dostatnih i primjerenih revizorskih dokaza. U nastavku članka autorica opisuje procedure i postupke koje revizori trebaju provesti kod revidiranja rada stručnjaka.
1. Definicija revizorovog stručnjaka 2. Utvrđivanje potrebe za revizorovim stručnjakom 3. Procjena rada stručnjaka 4. Kompetentnost, sposobnost i objektivnost stručnjaka 5. Ugovor sa stručnjakom u reviziji 6. Ocjenjivanje adekvatnosti rada revizorovog stručnjaka 7. Zaključak
Od početka 2012. pojednostavljuju se pravila testiranja potrebe za smanjenjem vrijednosti goodwilla. To nadalje znači da će poduzeća imati mogućnost najprije procijeniti kvalitativne čimbenike (događaje i okolnosti) na osnovi kojih će utvrditi je li veća vjerojatnost od 50% da je fer vrijednost izvještajne jedinice manja od knjigovodstvene vrijednosti.
Fiskalni pakt može se promatrati kao jedan od niza fiskalnih i institucionalnih mehanizama koji treba pridonijeti rješenju financijske krize u eurozoni. Uzroci su sadašnje financijske krize strukturalne naravi. Tu se ponajprije misli na asimetričnost u pogledu konkurentnosti između zemalja središnje Europe i perifernih zemalja eurozone. Svi dosadašnji pritisci na povećanje sredstava za sanaciju krize na razini Europske središnje banke jedva da su pokrenule strukturalne reforme u zemljama kao što su Grčka, Italija i Španjolska.
1. Uvodne naznake 2. Temeljne odrednice fiskalnog pakta 3. Kritička razmišljanja o fiskalnom paktu ekonomista izvan eurozone i specifičan položaj Njemačke 4. Zaključne naznake
U ovom se članku daju osnovne informacije o tome što je projekt odnosno ugovor o uslugama i koje vrste postoje, gdje se objavljuju natječaji za ugovore o uslugama, daju se primjeri takvih projekata, zatim se daju informacije o natječajnoj proceduri i dokumentaciji, sastavnim dijelovima ugovora o uslugama i osnovnim pravilima u provedbi ugovora o uslugama.
1. Osnovne informacije o ugovorima o uslugama 2. Natječajna procedura za sklapanje ugovora o uslugama 3. Sastavni dijelovi ugovora o uslugama 4. Osnovne informacije o provedbi ugovora o uslugama 5. Zaključak
1. Minimalne plaće na razini EU 2. Parlament za jedinstvenu poreznu osnovicu 3. U Njemačkoj mršavi prihodi od bankarskog poreza 4. Nove mjere Španjolske protiv utaje poreza 5. Italija se nada da neće morati povećati PDV 6. Njemačke države za dodatno pojednostavljenje poreznog zakona 7. Javne nabave od 2016. samo elektroničkim putem 8. U Francuskoj sve manje “samopoduzetnika”
Autor ovog članka prezentira metode odabira diskontnih stopa u praksi ocjene investicijskih projekata i nudi argumente za metodu koja daje najpouzdaniju informaciju o opravdanosti investicijskog projekta. Potiče se i rasprava o primjeni CAPM-ova tržišnog modela određivanja očekivane stope povrata na vlastite izvore financiranja.
1. Uvod 2. Osnovica za utvrđivanje ekonomske koristi investicije 3. Model 4. Utvrđivanje stope prinosa na vlastite izvore 5. Ostale dvojbe glede određivanja fer diskontne stope 6. Zaključak
Iako je devizno poslovanje gotovo u cijelosti liberalizirano, evidencijski poslovi poslovanja su složeni te vremenski i sadržajno zahtjevni. U evidencijske poslove nedvojbeno se može ubrojiti i praćenje deviznog poslovanja putem nadzornih knjiga. Nadzorna knjiga je poslovna knjiga iz područja deviznog poslovanja i ona se vodi već niz godina. Ne dostavlja se Hrvatskoj narodnoj banci. Već je ustaljen način njihova vođenja bez obzira na to što u nekim okolnostima postoji prijepor treba li i kako u njima iskazati neke promjene. Ovim člankom, stoga, podsjećamo na neke načelne odredbe i dajemo rješidbe nekih prijepora.
1. Uvod 2. Obveznici vođenja nadzorne knjige 3. Prometi koji se upisuju u nadzorne knjige 4. Vrste nadzornih knjiga 5. Sadržaj nadzorne knjige 6. Kako može izgledati nadzorna knjiga 7. O nekim vrstama vanjskotrgovačkog poslovanja 8. O nekim prijeporima 9. Vođenje nadzorne knjige 10. Rok prezentiranja financijskom inspektoratu 11. Rok čuvanja 12. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Carinsko je skladište svako mjesto koje odobri carinarnica i koje je pod carinskim nadzorom, tako da se roba može smjestiti u skladu s propisanim uvjetima. Carinsko skladištenje može se odobriti za domaću i stranu robu. Okolnosti smještaja, postupanja i napuštanja carinskog skladišta uređuju posebne odredbe carinskih propisa.
1. Uvodne napomene 2. Osobine postupka carinskog skladištenja 3. Oblici carinskih skladišta 4. Donošenje odobrenja za otvaranje carinskog skladišta
Već nakon prve godine primjene Zakona o radu, u praksi je između ostalog uočena njegova nedorečenost u dijelu odredaba o pravu na razmjerni dio godišnjeg odmora te su ove odredbe izmjenama zakona jasnije uređene. Autor u ovom članku, osim tih izmijenjenih odredaba, pojašnjava i druge zakonske odredbe kojima je uređeno pravo na korištenje godišnjeg odmora te daje odgovore na najčešća pitanja koja se u vezi s korištenjem godišnjih odmora pojavljuju u praksi. Tako, primjerice, odgovara na pitanja kako utvrditi ukupno trajanje godišnjeg odmora radnika, kako koristiti godišnji odmor u dijelovima, u kojim slučajevima radnik ostvaruje pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmori ili regres te daje odgovore na mnoga druga pitanja.
1. Pojam i pravni okvir instituta godišnjeg odmora 2. Trajanje godišnjeg odmora 3. Sporazum o odricanju prava na godišnji odmor 4. Stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora 5. Materijalna prava radnika vezana za godišnji odmor 6. Korištenje godišnjeg odmora 7. Razlikovanje godišnjeg odmora od plaćenog (i neplaćenog) dopusta 8. Mjerodavna sudska praksa i mišljenja nadležnog ministarstava vezana za godišnje odmore
S obzirom na to da je broj radno aktivnog stanovništva prijavljenog pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, unatoč trenutačnom sezonskom zapošljavanju, još uvijek nekoliko stotina tisuća, ukazuje se potreba ovim člankom pokušati razjasniti na temelju kojih načina prestanka ugovora o radu radnik može ostvariti svoja prava za vrijeme nezaposlenosti.
1. Uvod 2. Prava za vrijeme nezaposlenosti 3. Utjecaj načina prestanka ugovora o radu na ostvarenje prava za vrijeme nezaposlenosti 4. Zaključak
Osiguranici Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja pod određenim uvjetima i u određenim slučajevima ostvaruju pravo i na zdravstvenu zaštitu kada borave u inozemstvu na službenom putu, na terenskom radu, za vrijeme obrazovanja i stručnog usavršavanja, rada u inozemstvu kod stranog poslodavca po nalogu tuzemnog poslodavca kao izaslani radnici te za vrijeme boravka u inozemstvu zbog privatnog posla. U slučaju potrebe za zdravstvenom zaštitom za vrijeme boravka u inozemstvu troškovi liječenja podmiruju se iz plaćenih doprinosa za te slučajeve, a u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju, ako ih je RH sklopila s dotičnim zemljama.
1. Osiguranici koji ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu 2. Slučajevi u kojima osiguranici hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu 3. Osiguranici koji borave u inozemstvu zbog privatnog posla 4. Osnovice i stope po kojima se plaća poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U članku se iznosi prikaz instituta otkaza ugovora o radu uslijed skrivljenog ponašanja radnika te odricanja od otkaznog roka u svjetlu recentne sudske prakse. Pritom se napominje da je ova sudska praksa aktualna i u primjeni važećeg Zakona o radu.
1. Uvod 2. Prouzročenje manjka od strane više radnika 3. Otkaz nije opravdan u slučaju oštećenja automobila 4. Skraćenje i odricanje od otkaznog roka
U Njemačkoj je zakonska obveza nadzornog odbora ispitati godišnje financijsko izvješće (§ 171 st. 1. reč. 1. AktG - Zakon o dioničkim društvima). Pritom se postavljaju visoki zahtjevi pred svakog njegovog člana. Osim sve veće složenosti i internacionalizacije poslovanja trgovačkog društva, opsežne zakonodavne norme i novosti iz računovodstvenih standarda, tomu pridonose stručni i osobni zahtjevi koji neprestano rastu; sve to stavlja visoke ciljeve pred članove nadzornog odbora. Ovaj članak pokušava odgovoriti na pitanje: Na što mora paziti član nadzornog odbora pri ispunjavanju svoje zadaće. S obzirom na komplementarnost našeg prava društava s njemačkim, izložena tematika je iznimno zanimljiva i za unapređenje naše prakse.
1. Uvod 2. Pravni zahtjevi ispitivanja od strane nadzornog odbora 3. Promišljanja o provedbi ispitivanja od strane nadzornog odbora 4. Izvješćivanje o ispitivanju i rezultatu ispitivanja 5. Zaključak
Svaki zaposlenik u javnom sektoru ima pravo za svaku kalendarsku godinu na plaćeni godišnji odmor. To pravo, osim što ga uređuju odredbe Zakona o radu kao osnovnog propisa iz područja rada, može biti propisano i kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Radnik se prava na plaćeni godišnji odmor ne može odreći jer je to pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske. Pravo na godišnji odmor i pravo na isplatu regresa zaposlenih u državnim i javnim službama utvrđuju odredbe nekoliko kolektivnih ugovora. Koji kolektivni ugovori uređuju pravo na godišnji odmor te način na koji se utvrđuje navedeno pravo i pravo na isplatu regresa zaposlenih u javnom sektoru, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Godišnji odmor, trajanje godišnjeg odmora i druga prava u vezi s godišnjim odmorom 3. Regres prema odredbama kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te javne službenike i namještenike
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Iako je novi Zakon o javnoj nabavi (dalje: Zakon) stupio na snagu 1. siječnja 2012., većina je javnih naručitelja u prvom kvartalu ove godine još uvijek provodila postupke javne nabave prema starom Zakonu (odluke o početku postupka donijeli su u 2011.), pa su se prve dvojbe u svezi s primjenom novog Zakona u praksi pojavile nešto kasnije. Ovaj članak pokušava dati odgovore na neke od njih. Obrađen je način sastavljanja dokumentacije za nadmetanje, s posebnim osvrtom na dijelove koji su doživjeli izmjene, a koji su izazvali najveće dvojbe te na koje se odnosi najviše upita, kako naručitelja tako i ponuditelja. Posebno su obrađeni dokaz o nekažnjavanju i izvod iz sudskog registra te postupanje naručitelja nakon zaprimljene žalbe na dokumentaciju za nadmetanje.
1. Uvod 2. Osvrt na neke odredbe zakona u vezi s dokumentacijom za nadmetanje
Zakon o javnoj nabavi, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2012., donosi strože odredbe i detaljnije regulira situacije koje mogu upućivati na mogućnost postojanja sukoba interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi predstavnika naručitelja, u odnosu na prethodni Zakon, u kojem je tek postotak vlasništva predstavnika naručitelja u gospodarskom subjektu više od 20% predstavljao sukob interesa. Autor u članku detaljno obrazlaže novo normativno rješenje u vezi s utvrđivanjem sukoba interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi. Članak donosi i više primjera iz prakse koja su relevantna za naručitelje koji provode postupke i sklapaju ugovore o javnoj nabavi, zbog njihove specifičnosti.
1. Uvod 2. Sukob interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi 3. Predstavnik naručitelja u smislu zakona 4. Zabrana sklapanja ugovora 5. Slučajevi kada neće biti riječi o sukobu interesa 6. Dokumentacija za nadmetanje 7. Posljedice sklapanja ugovora protivno odredbi članka 13. Zakona
IPARD je V. komponenta programa IPA za koju su Republici Hrvatskoj dodijeljena sredstava za razdoblje od 2007. do 2013., a koji se provodi kroz pojedine mjere. Pravilnicima o provedbi pojedinih mjera, koje donosi Ministarstvo poljoprivrede, određuju se ulaganja koja su prihvatljiva za financiranje iz ovog programa i uvjeti koje je potrebno ispuniti kako bi se ostvarilo pravo na financiranje. Autorica u članku daje osnovne podatke o mjerama koje se provode u okviru ove komponente (njihovim korisnicima, prihvatljivim sektorima ulaganja i svoti potpore) te kratki osvrt na postupak ostvarenja potpore i plan raspisivanja natječaja za 2012.
1. Uvod 2. Instrument pretpristupne pomoći – ruralni razvoj 3. Potpora unutar programa IPARD 4. Zaključak
1. Pregled makroekonomskih kretanja 2. Cijene 3. Proizvođačke cijene industrije 4. Industrijska proizvodnja 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i solventnost 10. Zaposlenost i nezaposlenost
