Praćenje poslovnih događaja u trgovini na veliko zanimljivo je s računovodstvenog i poreznog motrišta, osobito kada obuhvaća uvoz trgovačke robe. U članku se uz nabavu i prodaju robe koja se vodi po nabavnim i prodajnim cijenama obrađuje i prodaja robe u tranzitu.
1. Uvod 2. Nabava i prodaja robe koja se na skladištu vodi po nabavnoj cijeni 3. Nabava i prodaja robe koja se na skladištu vodi po prodajnoj cijeni 4. Uvoz trgovačke robe 5. Prodaja robe u tranzitu 6. Umjesto zaključka
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rev.
Najam (leasing) posljednjih nekoliko godina postaje sve značajniji financijski instrument. Najviše je zastupljen kod osobnih automobila, brodova i poslovnih prostora. Leasing je specifičan posao koji ovisno o ugovornim odredbama može imati obilježje običnog najma (operativni leasing) ili pak kupoprodaje (financijski leasing). U ovom članku pojašnjavamo operativni najam (leasing), dok ćemo problematiku financijskog leasinga obraditi u sljedećem broju RRiF-a. Koja su obilježja operativnog najma (leasinga), kako ga u knjigovodstvu evidentirati te kakav je porezni položaj operativnog najma (leasinga), pojašnjeno je u nastavku.
Uzgoj povrća je poljoprivredna aktivnost koja u pravilu traje kraće od jedne godine (od sjetve odnosno sadnje do ubiranja plodova), pa je riječ o jednogodišnjoj biljnoj proizvodnji. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje proizvodnje povrća prama zahtjevima HSFI 17 – Poljoprivreda odnosno MRS-a 41 – Poljoprivreda i daje primjer obračuna i knjiženja troškova proizvodnje te imovine.
1. Uvod 2. Utvrđivanje vrijednosti nasada povrća 3. Utvrđivanje vrijednosti ubranog povrća 4. Ulaganje u proizvodnju povrća 5. Priznavanje državnih potpora povezanih s uzgojem povrća 6. Zaključak
Nesposobnost za plaćanje (insolventnost) i prezaduženost kao dokaz neuspjeha poslovanja razlozi su za pokretanje stečajnog postupka. Stečaj je prilika svim vjerovnicima da namire svoja potraživanja iz imovine stečajnog dužnika, ali kada društvo nema dovoljno imovine, vjerovnici mogu dati suglasnost da društvo nastavi s poslovanjem prema usvojenom stečajnom planu. Prilika je to za nastavak poslovanja i oporavak društva. O pravnim i računovodstvenim motrištima stečaja pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod 2. Stečajni razlozi i tijela stečajnog postupka 3. Postupak stečaja nad imovinom poduzentika 4. Vjerovnici u stečajnom postupku 5. Prodaja imovine stečajnog dužnika 6. Računovodstvo društva u stečaju 7. Specifični oblici stečajnog postupka u RH 8. Porezni položaj društva u stečaju 9. Zaključak
Pojam zajedničke pričuve pojavljuje se u upravljanju nekretninama, osobito onima koje su u posjedu više osoba. Autorica u ovom članku pojašnjava problematiku upravljanja nekretninama te mogući način računovodstvenog praćenja sredstva zajedničke pričuve, a u sljedećem broju časopisa obradit će se pojedina pitanja s poreznog i pravnog motrišta.
1. Umjesto uvoda 2. Sredstva zajedničke pričuve 3. Računovodstveno praćenje 4. Izvještavanje 5. Zaključak
U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu knjiženja 1) ULAGANJA U TUĐU dugotrajnu nefinancijsku IMOVINU zakupodavca koji je proračunski korisnik što ih obavlja zakupoprimac koji je proračunski korisnik drugog proračuna te 2) ISPRAVAK POGREŠNOG KNJIŽENJA u tekućem obračunskom razdoblju rashoda koji su pogrešno knjiženi u jednom od prethodnih obračunskih rashoda. Postoje razne situacije u vezi s ulaganjima koje radi zakupoprimac. U vezi s njima postoje i različita knjiženja. Jedna od njih je da zakupoprimac zakupodavcu zaračunava (dodatna) ulaganja što ih je napravio i to svoje potraživanje od zakupodavca prebija sa svojom obvezom za zakup što mu je zaračunava zakupodavac. U ovoj okolnosti pozornost treba posvetiti položaju zakupodavca u sustavu oporezivanja porezom na dodanu vrijednost i tome da je zakupnina naplaćena unaprijed. Postupanje u vezi s ispravkom pogreške nije uređeno računovodstvenim propisima i s obzirom na to, pogreške se mogu priznati prihodima odnosno rashodima ili samo kao promjena izravno na računima razreda 9. O postupanju će odlučiti svaki obveznik primjene proračunskog računovodstva. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr., dalje: Pravilnik o proračunskom računovodstvu).
1. Ulaganje u tuđu imovinu 2. Ispravak pogrešnog knjiženja
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Sitan inventar je kratkotrajna imovina koja se ne potroši odmah pri stavljanju u uporabu. Odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija nije utvrđena najniža vrijednost da bi se stvari i oprema evidentirali kao sitan inventar. Jednako tako, u odredbama Uredbe nije propisan niti način otpisa sitnog inventara. O načinu evidentiranja sitnog inventara kod neprofitnih organizacija te metodama otpisa sitnog inventara, pročitajte u nastavku članka.
1. Sitan inventar
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Isplata dividende dioničarima u dioničkom društvu ili dobitka nakon oporezivanja u društvu s ograničenom odgovornošću smatra se dohotkom od kapitala po osnovi udjela u kapitalu i oporezuje se po stopi od 12% uvećanoj za prirez. No kada se osobi koja nema udio u kapitalu na temelju menadžerskog ugovora s obilježjem ugovora o radu ili radniku na temelju očekivanih pozitivnih rezultata rada isplaćuje bonus iz dobitka društva, smatra se plaćom odnosno dohotkom od nesamostalnog rada. Taj dohodak podliježe plaćanju doprinosa iz plaće i na plaću na temelju kojih se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja te poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
1. Uvodne napomene 2. Plaća iz dobitka u socijalnom i poreznom sustavu 3. Izvješća Poreznoj upravi i Regosu 4. Knjiženje plaće iz dobitka 5. Mogućnost ograničenja osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje na godišnjoj razini
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Pravo radnika na nadoknadu za neiskorišteni godišnji odmor uređeno je Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11.) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2010. Prema tim odredbama poslodavac je obvezan u slučaju prestanka radnog odnosa radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti ili djelomično isplatiti nadoknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Na koji način treba utvrditi tu nadoknadu te kakav je porezni položaj ove isplate u smislu propisa o porezu na dohodak i porezu na dobitak, pročitajte u nastavku.
1. Uvodne napomene 2. Utvrđivanje broja dana za koje radnik ostvaruje pravo na nadoknadu 3. Visina nadoknade za neiskorišteni godišnji odmor 4. Isplata nadoknade za neiskorišteni godišnji odmor s motrišta Zakona o porezu na dohodak 5. Nadoknada za neiskorišteni godišnji odmor s motrišta poreza na dobitak 6. Računovodstveni položaj nadoknada za neiskorišteni godišnji odmor
Porezni obveznici mogu podnijeti zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi utvrđivanja nove svote mjesečnog predujma ili određivanja drugog razdoblja plaćanja predujma jer se mjesečni predujam poreza na dobitak utvrđen po obrascu PD za 2011. može promijeniti samo rješenjem nadležne ispostave Porezne uprave. U nastavku članka pročitajte koje elemente treba sadržavati zahtjev poreznog obveznika kojim se traži smanjenje predujma poreza na dobitak te koji se financijski izvještaji obvezno prilažu u svrhu dokazivanja opravdanosti zahtjeva.
1. Uvod 2. Obveznici plaćanja mjesečnih predujmova poreza na dobitak 3. Plaćanje predujmova poreza na dobitak u 2012. 4. Plaćanje predujmova ako je ostvarena preplata poreza na dobitak 5. Podnošenje zahtjeva za izmjenu visine predujma poreza na dobitak tijekom 2012. 6. Utvrđivanje mjesečnog predujma za nove porezne obveznike 7. Utvrđivanje predujma ako je u obrascu PD za 2011. iskazan gubitak u poslovanju 8. Utvrđivanje predujmova fizičkih osoba koje su od 1. siječnja 2012. postale obveznici plaćanja poreza na dobitak 9. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Od 1. ožujka 2012. porez na dohodak od kapitala plaća se i na isplaćene dividende odnosno isplate udjela u dobitku na temelju udjela u kapitalu trgovačkih društava. Porez se ne plaća ako se dividenda odnosno udio u dobitku unosi u temeljni kapital ili ako se primitci ostvaruju u okviru ESOP programa. U ovom članku dajemo kraći osvrt na način obračuna i plaćanja poreza na dohodak na isplaćene dividende odnosno udjele u dobitku fizičkim osobama rezidentima i nerezidentima.
1. Uvod 2. Porez na dohodak od dividende i udjela u dobitku rezidenata 3. Isplata dividende i udjela nerezidentima 4. Unos dividendi i udjela u temeljnu glavnicu (kapital) društva 5. Porez na dohodak pri isplati predujmova dividende i udjela u dobitku 6. Porez na dohodak od dividende i udjela u dobitku plaćen u inozemstvu 7. Podnošenje porezne prijave i drugih izvješća 8. Zaključak
Trošarinski sustav oporezivanja duhanskih proizvoda (cigareta, cigara, cigarilosa, sitno rezanog duhana i ostalog duhana za pušenje) koji se puštaju u potrošnju na području RH uređen je u drugom dijelu Zakona o trošarinama (Nar. nov., br. 83/09., dalje: ZOT) te provedbenim odredbama čl. 44. – 68. Pravilnika o trošarinama (Nar. nov., br. 1/10., dalje: POT). Autorica u ovome članku daje osvrt na označavanje duhanskih proizvoda, uvjete i način naručivanja i rukovanja s markicama, izvješćivanje, oslobođenje od plaćanja trošarine, produženje roka za uvoz duhanskih proizvoda, povrat trošarine te instrument osiguranja na duhanske proizvode.
1. Predmet oporezivanja 2. Trošarinska osnovica i visina trošarine 3. Prijava za upis u registar trošarinskih obveznika 4. Razvrstavanje duhanskih proizvoda 5. Oslobođenja od plaćanja trošarine na duhanske proizvode 6. Instrument osiguranja na duhanske proizvode 7. Utvrđivanje, prijavljivanje i prodaja duhanskih proizvoda po maloprodajnim cijenama na duhanskoj markici 8. Označavanje, promet i prodaja duhanskih proizvoda 9. Postupak izdavanja i razduživanja duhanskih markica 10. Trošarinski obveznik, nastanak trošarinske obveze i dospijeće plaćanja 11. Trošarinska izvješća 12. Povrat plaćene trošarine 13. Unos ili primanje duhanskih proizvoda u putničkom i poštanskom prometu za osobne potrebe 14. Primjeri obračuna carinskih i poreznih davanja pri uvozu cigareta, cigara i sitno rezanog duhana
Europski sud pravde (Court of Justice of EU – skraćeno ECJ) je 2006. proširio doktrinu zloporabe prava na područje PDV-a utemeljenog odredbama Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. o zajedničkom sustavu PDV-a (dalje: Direktiva o PDV-u). Posljedica doktrine je da, pod određenim okolnostima, porezna tijela moraju ignorirati umjetne (artificijelne) transakcije provedene u okviru PDV-a. Ovdje se raspravlja o pojmovima „porezne prednosti“ (engl. tax advantage), tj. smanjenju, isključenju ili odgađanju poreza odnosno ostvarenju porezne povlastice koja u potpunosti ili djelomično ne bi bila realizirana bez neke sheme ili postupka, i „porezne prednosti nasuprot svrhe zakona o PDV-u“. Dolazi se do zaključka o postojanju napetosti između, s jedne strane, načela zloporabe zakona i, s druge strane, EU-načela pravne sigurnosti i slobode aktivnosti tvrtki zbog ograničavanja njihove porezne obveze.
1. Uvod 2. Izbjegavanja obveze PDV-a 3. Zloporaba zakona o PDV-u 4. Prekogranično izbjegavanje PDV-a 5. Nacionalne odredbe protiv zloporabe zakona 6. Ostali postupci izbjegavanja obveze PDV-a 7. Zaključak
Ususret ulasku u EU, u nastavku članka autorica daje pregled oporezivanja, odnosno poreznog položaja usluga prema Direktivi Vijeća 2006/112/EZ, odnosno porezni položaj usluga prema mjestu oporezivanja kako je to određeno u EU. Hrvatski propisi o PDV-u također se temelje na Šestoj direktivi Vijeća, odnosno Direktivi Vijeća 2006/112/EZ, te se neprestano usklađuju sa zakonodavstvom EU. Korisno je i zanimljivo u nastavku članka pročitati i usporediti razlike.
1. Uvod 2. Mjesto obavljanja usluga prema PDV-direktivi 3. Zaključak
Ovim poreznim i računovodstvenim savjetima donosimo tek mali izbor odgovora iz bogate riznice RRiF-ova iskustva u davanju odgovora proteklog razdoblja. Savjete objavljujemo s ciljem davanja pomoći u rješavanju problema u računovodstvenoj i poreznoj praksi naših čitatelja.
1. Smanjenje temeljnog kapitala 2. Obračun tečajnih razlika i naknadni ispravak 3. Ulaganje u tuđu imovinu 4. Priznavanje prihoda od najma i primjena stope poreza na dodanu vrijednost 5. Priznavanje pretporeza pri uporabi osobnih automobila 6. Otpis remitende i komisijska prodaja robe 7. Izdavanje računa 8. Obveza za porez na promet nekretnina na temelju sklopljenog predugovora 9. Prijevoz djelatnika na posao i s posla 10. Popust kupcima u trgovini na malo 11. Sudjelovanje djelatnika u nabavi osobnog vozila na leasing 12. Ugovor o najmu 13. Ništetnost ugovora o ustupu tražbine (cesiji) u uvjetima blokade računa
Svaka pozicija financijskih izvještaja podrazumijeva drukčiji revizorski postupak. Dugotrajna materijalna imovina u bilancama poduzetnika obično predstavlja znatnu vrijednost. Dugotrajna materijalna imovina je više od ostalih pozicija u izvještajima podložna utjecaju uprave, tj. procjeni vijeka trajanja imovine i/ili procjeni vrijednosti od strane neovisnog stručnjaka u slučaju vrednovanja po revaloriziranoj vrijednosti. Ako uprava želi manipulirati rezultatom, najlakši način je da to učini pomoću procjena. Zbog toga je poseban naglasak na revizorovoj skeptičnosti i potpunom razumijevanju i primjeni zahtjeva koji se od njega traže prema MRevS-u, MSFI i HSFI. U nastavku članka autorica opisuje postupke koje revizori trebaju provesti u završnoj reviziji prilikom revidiranja dugotrajne materijalne imovine.
1. Općenito o pojmu i uređenju revizijskih dokaza 2. Dostatnost i primjerenost revizijskih dokaza 3. Revizijski postupci prilikom testiranja dugotrajne imovine 4. Metode završne revizije 5. Zaključak
Novosti iz međunarodnog računovodstva i revizije U listopadu 2011.
Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) objavio je tumačenje IFRIC 20 koji se odnosi na računovodstveno prikazivanje troškova otklanjanja materijala pri vađenju rudača (engl. Stripping costs) koje se primjenjuje od 1. siječnja 2013. U nastavku, ovo se tumačenje prezentira u cijelosti.
1. Standardi na koje se poziva ovo tumačenje 2. Obrazloženje potrebe za tumačenjem 3. Inicijalno mjerenje imovine nastale otklanjanjem materijala pri vađenju rudača 4. Naknadno mjerenje imovine nastale otklanjanjem materijala pri vađenju rudača 5. Primjena Tumačenja
U svibnju se očekuje otvaranje ovogodišnjeg natječaja za program CIP Eko-inovacije. Taj se natječaj otvara svake godine u svibnju, a projekti se mogu predavati do rujna. Program financira eko-inovativne projekte koji se iz nekog razloga još nisu dovoljno probili na tržište.
Europska komisija (EK) trenutačno radi na izradi prijedloga proračuna za razdoblje od 2014. do 2020. koji bi se trebao temeljiti na vlastitim izvorima kako bi se smanjila ovisnost EK o doprinosima zemalja članica. EK traži da se uvede porez na financijske transakcije. SAD ima najvišu stopu poreza na dobitak u OECD-u. Slovačka vlada razmišlja o ukidanju flat tax-a. Uvode se mjere ministara financija za spas EUR-a.
1. Novi porez radi punjenja EU-proračuna 2. Konzultacije o promjeni zakona o stečaju 3. EK istražuje poreznu diskriminaciju 4. Revizija direktive o izaslanim radnicima 5. Ministri financija ojačali mehanizme za spas eura 6. Španjolska revidira porezne zakone radi investitora 7. Slovačka vlada najvjerojatnije ukida „flat tax“ 8. Njemačka brani niži PDV za umjetnost 9. Švicarska namjerava povećati poreze bogatim strancima 10. SAD ima najvišu stopu poreza na dobitak unutar OECD-a
U broju 1/12. našeg časopisa dan je detaljan prikaz odredaba Zakona o rokovima ispunjenja novčanih tražbina, pojašnjeni su rokovi u kojima bi poduzetnici i osobe javnog prava od početka 2012. trebali ispunjavati svoje novčane obveze te su navedene sankcije za kršenje odredaba tog zakona. U ovom članku, nakon četiri mjeseca njegove primjene, autor daje odgovore na neka najčešća pitanja koja su se u praksi pojavila te upućuje na određene, još nerazriješene probleme.
1. Uvodno 2. Tko je nadležan za nadzor provedbe ZRINO-a te na koji način inicirati nadzor 3. Rokovi ispunjenja novčanih obveza propisanih ZRINO-om 4. Što ako stranke nisu ugovorile rok dospijeća obveze ili su ugovoreni rokovi ispunjenja duži od 60 dana 5. Oblik, način i trenutak nastanka ugovora (o isporuci/kupoprodaji robe ili usluge) u vezi s primjenom ZRINO-a 6. Mijenjanje postojećih ugovora zaključenih prije stupanja na snagu ZRINO-a 7. Obračunavanje i naplata zateznih kamata 8. Na koji način utvrditi kada je komitent primio račun 9. Primjenjuje li se ZRINO i na obvezne odnose s inozemnim poslovnim subjektima (teritorijalna primjena) te na potrošačke ugovore 10. Zaključno
S obzirom na promjene u sustavu deviznog poslovanja koje su utjecale na način prikupljanja podataka koje obrađuje Hrvatska narodna banka, u područje deviznog poslovanja uveden je niz obveznih izvješća koje devizni rezidenti trebaju dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci. U ovom se članku navode i daju temeljna obilježja statističkih izvješća Hrvatske narodne banke iz područja deviznog poslovanja koja se dostavljaju radi sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja. Uz svako od navedenih izvješća dana je informacija što je predmet izvješćivanja, tko je obveznik izvješćivanja i u kojem se roku izvješća trebaju dostaviti HNB-u. U ovom se članku ne obrađuju izvješća u vezi s kreditnim i depozitnim poslovima. Ona su predmet posebnog članka koji će biti objavljen u jednom od sljedećih brojeva časopisa.
1. Uvod 2. Statističko istraživanje o inozemnim izravnim i portfeljnim ulaganjima (obrasci IU-IP, IU-IPP, IU-P, IU-T2, IU-DIV, IU-N, IU-NI) 3. Istraživanje o razmjeni usluga s inozemstvom
U primjeni deviznih propisa u Republici Hrvatskoj iznimno je bitno utvrđivanje devizne rezidentnosti osoba koje su sudionici deviznog poslovanja. Osobita poteškoća pri utvrđivanju rezidentnosti prisutna je pri njezinom utvrđivanju za fizičke osobe. O deviznoj rezidentnosti ovisi i mogućnost plaćanja, naplata i prijenosa u stranim sredstvima plaćanja. Ovim se člankom pojašnjava način utvrđivanje devizne rezidentnosti u našem deviznom sustavu i s njome povezanim odgovarajućim platnim prometom s posebnim osvrtom na utvrđivanje devizne rezidentnosti za fizičke osobe.
1. Uvod 2. Odluka o načinu otvaranja transakcijskih računa 3. Važeći devizni propisi 4. Odluka o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci 5. Dokumentacija, podizanje i rok polaganja strane gotovine i čekova
Za obavljanje trgovine trebaju biti ispunjeni minimalni tehnički uvjeti kojima trebaju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina i drugi uvjeti propisani posebnim propisom s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine, osim u slučaju propisanih iznimaka. U nastavku članka pišemo o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji su propisani za pojedine vrste prodajnih objekata, oblicima i načinima obavljanja trgovine te o mjerama koje su nadležni inspektori ovlašteni poduzeti ako ti uvjeti nisu ispunjeni.
1. Uvod 2. Osnove uvjeta i načina obavljanja djelatnosti trgovine 3. Ispunjavanje minimalnih tehničkih i drugih propisanih uvjeta 4. Inspekcijski nadzor i poduzimanje mjera 5. Zaključak
Autor u ovome članku razmatra aktualna i vrlo značajna pitanja vezana za institut zaštite na radu kao organiziranog djelovanja – sastavnog dijela organizacije rada i izvođenja radnog procesa, koje se ostvaruje obavljanjem poslova zaštite na radu, primjenom pravila zaštite na radu te provedbom naređenih mjera i uputa poslodavca. Pritom ne treba smetnuti s uma da se zaštita na radu odnosi na svakog poslodavca bez obzira na njegov predmet poslovanja i na to koliko ima zaposlenih.
1. Uvod 2. Odgovornost poslodavca 3. Obveze poslodavca u provedbi mjera zaštite na radu 4. Obavljanje aktivnosti zaštite na radu 5. Stručnjak zaštite na radu 6. Osposobljavanje za rad na siguran način 7. Obavješćivanje o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu 8. Poslovi s posebnim uvjetima rada 9. Zaštita posebnih kategorija radnika 10. Korištenje sredstvima rada i osobnim zaštitnim sredstvima 11. Opasne radne tvari 12. Ispitivanja strojeva i uređaja te radnog okoliša 13. Zaštita od požara, evakuacija i spašavanje 14. Zabrana pušenja i uzimanja opojnih sredstava 15. Savjetovanje i suodlučivanje radnika 16. Provedba mjera zaštite na radu 17. Isprave i evidencije 18. Obveze i prava radnika 19. Služba medicine rada 20. Nadzor 21. Kaznene odredbe 22. Zaključak
Izvanredni otkaz ugovora o radu je krajnja mjera kojoj poslodavac pristupa ako ne postoji mogućnost primjene neke blaže mjere (primjerice upozorenje na obveze iz radnog odnosa, otkaz uz ponudu izmijenjenog ugovora, redoviti otkaz). Uvjeti i način te obveze poslodavca prilikom izvanrednog otkazivanja ugovora o radu propisani su Zakonom o radu, što autor u ovome članku detaljno razmatra.
1. Uvod 2. Zabrana otkazivanja 3. Razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu 4. Rok kod izvanrednog otkaza 5. Obveze poslodavca 6. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza 7. Uloga radničkog vijeća 8. Otpremnina 9. Umjesto zaključka
Autor u ovome članku prikazuje otkaz ugovora o radu u slučaju stečaja poslodavca, te poslovno uvjetovan, kao i osobno uvjetovan otkaz ugovora o radu, u svjetlu recentne sudske prakse.
1. Uvod 2. Otkaz pri otvaranju stečaja 3. Raspored na drugo mjesto i socijalni kriteriji 4. Mogućnost zapošljavanja na drugim poslovima
Društvo s ograničenom odgovornošću kao pravni oblik trgovačkog društva u domaćoj poslovnoj praksi ima veliko značenje. Riječ je o jednom od najzastupljenijih oblika trgovačkih društava koji poduzetnici rado odabiru između ponuđenih oblika gospodarskih subjekata. U ovome se članku analiziraju neki praktični aspekti problema imenovanja, opoziva i ostavke člana uprave društva s ograničenom odgovornošću, a osobito problematika opoziva i ostavke člana uprave d.o.o.-a s jednim članom uprave.
1. Uvodne napomene 2. Uprava d.o.o.-a s posebnim osvrtom na upravu d.o.o.-a s jednim članom 3. Sastav i imenovanje članova uprave d.o.o.-a s posebnim osvrtom na upravu d.o.o.-a s jednim članom 4. Opoziv člana uprave 5. Ostavka člana uprave 6. Pravne posljedice opoziva i ostavke člana uprave s prijedlozima mogućih rješenja u praksi 7. Zaključne napomene
Autori: Doc. dr. sc. Dubravka AKŠAMOVIĆ Mr. sc. Boris VUKOVIĆ
Poznato je da je u tijeku brisanje otprilike 36 000 subjekata iz sudskog registra i da se to čini sukladno izmjenama Zakona o sudskom registru i Pravilnika o načinu upisa u sudski registar. Prema tim propisima može se prije upisa rezervirati ime ili naziv pod kojim subjekt želi poslovati, a ustrojena je i internetska stranica koja nije samo za pretraživanje upisanih subjekata već i za provjeru tvrtki i objava registra, među njima i objave brisanja, koja je započela s radom krajem prošlog mjeseca. Potanje o naslovljenoj problematici pročitajte u nastavku članka.
1. Uvodne napomene 2. Novosti koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru i Pravilnik o načinu upisa u sudski registar 3. Novosti u uređenju oglašavanja podataka registra 4. Izjava o podmirenju obaveza 5. Novosti u uređenju prijave za upis u registar 6. Rezervacija imena i naziva 7. Postupak brisanja po čl. 70. ZSR-a
Nabava nekih usluga u sustavu javne nabave, usluga koje su izrijekom navedene u Zakonu o javnoj nabavi, može imati, ako naručitelj tako odluči, posebnu proceduru. U ovom se članku pojašnjava postupak koji prethodi sklapanju ugovora o nabavi tih usluga prema toj posebnoj proceduri koja je propisana čl. 44. Zakona o javnoj nabavi.
1. Uvod 2. Pojam i temeljna pravila provedbe postupka propisanog čl. 44. Zakona 3. Početak postupka propisanog čl. 44. Zakona 4. Dijagram tijeka postupka sklapanja ugovora za usluge iz dodatka II. B
Pri provedbi Zakona o javnoj nabavi obveznici njegove primjene imaju pitanja na koja ne znaju odgovoriti ili traže provjeru svojih odgovora. U prilogu uz časopis RRiF, br. 4/12., Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika, dan je jedan skup odgovora na pitanja iz sustava javne nabave koji se odnosio na dokumentaciju za nadmetanje, razloge isključenja i uvjete sposobnosti gospodarskih subjekata. U ovom se članku daje odgovor na niz različitih pitanja iz područja javne nabave.
Za naplatu javnih prihoda određuju se uplatni računi, modeli plaćanja, vrste prihoda i druge okolnosti kojih se treba pridržavati. Osim pravila koja se utvrđuju za naplatu javnih prihoda, posebnim se aktom uređuje evidentiranje i praćenje tih prihoda s motrišta osoba kojima se s njima namiruju rashodi. I za naplatu javnih prihoda u 2012. donesena je odgovarajuća naredba koja je objavljena s malim vremenskim pomakom u odnosu na onu koja se odnosila na 2011.
1 Uvod 2. Vrste prihoda za financiranje javnih potreba 3. Otvaranje računa za financiranje javnih potreba 4. Polja „model“ i „poziv na broj“ 5. Povrat i preknjiženje javnih prihoda 6. Evidencija o naplaćenim prihodima i rasporedu zajedničkih prihoda
1. Opći podatci o gospodarstvu 2. Cijene 3. Proizvođačke cijene industrije 4. Industrijska proizvodnja 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i solventnost 10. Zaposlenost i nezaposlenost
Neposredno prije zaključenja ovoga časopisa Ministarstvo financija izradilo je prijedlog Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (dalje: Uredba). Uredba bi se trebala primjenjivati od 1. svibnja, a bit će objavljena i u Narodnim novinama, nakon što je usvoji Vlada RH. 1. Razlozi donošenja Uredbe 2. Kako će se Uredba provoditi 3. Način provedbe plaćanja doprinosa
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
