U Narodnim novinama br. 22. od 23. veljače 2012. objavljene su izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak. Zakonske su odredbe stupile na snagu 1. ožujka 2012. U ovom članku dajemo kraći osvrt na te promjene i na način njihove primjene u svakodnevnom postupanju poreznih obveznika. Osim toga objavljene su izmjene Zakona o doprinosima koje stupaju na snagu 1. svibnja 2012. Izmijenjena je i Odluka o financiranju HGK za 2012.
Na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 17. veljače 2012. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. /12., dalje: ZIDZPDV) kojim je opća stopa poreza na dodanu vrijednost od 23% zamijenjena stopom od 25%, proširen je popis dobara i usluga koje potpadaju pod sniženu stopu te je ograničeno pravo na odbitak pretporeza i na povećanje praga za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost.
Reprogramiranjem poreznog duga, odnosno mjerama naplate poreznog duga uzrokovanoga gospodarskom krizom, poduzetnicima se omogućava nastavak poslovanja i izbjegavanje stečajnog postupka. Autor u članku detaljno obrazlaže propisane uvjete koje poduzetnik treba ispuniti da bi mogao ostvariti pravo na odgodu plaćanja poreznog duga i uvjete koje treba ispuniti da bi mu se otpisale kamate.
U ovom članku autor obrazlaže pravni temelj poreza na dobitak u Saveznoj Republici Njemačkoj. S obzirom na značaj poreza na dobitak u svakoj uređenoj državi, autor u nastavku detaljno iznosi zakonska rješenja koja su u skladu s njemačkim ustavnopravnim uređenjem.
Hrvatski pravni sustav omogućuje dva oblika sudjelovanja više osoba u pravu vlasništva, i to kao suvlasništvo (sudjelovanje više osoba u pravu vlasništva iste stvari kod kojeg svakom pojedinom suvlasniku pripada po neki dio prava vlasništva te stvari, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva) i kao zajedničko vlasništvo (oblik sudjelovanja više osoba u pravu vlasništva postoji jedino pod posebnim, zakonom određenim pretpostavkama). Razvrgnuće suvlasničke zajednice provodi se prema pravilima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ali i posebnim se zakonima propisuju pravila o uspostavi i razvrgnuću suvlasničke zajednice te pravima i obvezama suvlasnika, a koja se bitno razlikuju od pravila sadržanih u navedenom zakonu.
Autor: Dr. sc. Ljiljana MATUŠKO ANTONIĆ , dipl. iur.
U časopisu Pravo i porezi, br. 2/12. objavili smo prvi dio članka o glavnoj skupštini dioničkog društva. U ovome broju našega časopisa nastavljamo s obradom ove značajne tematike, tako da se na zanimljiv i detaljan način razmatraju pitanja u vezi sa zapisnikom s glavne skupštine i pravom na obaviještenost te pitanja u vezi s pravom glasa na toj skupštini i posljedicama kršenja pravila o sazivanju glavne skupštine.
U članku se govori o značaju instituta pobijanja dužnikovih pravnih radnji glede zaštite vjerovnika. U prvom dijelu ovog članka objavljenom u prošlom broju našeg časopisa autori su dali detaljan pregled relevantnih pravnih izvora iz poredbenog prava i hrvatskog prava glede ovog instituta te pojasnili njegovu pravnu prirodu. U ovom se dijelu prikazuju opće i posebne pretpostavke pobijanja pravnih radnji dužnika izvan stečaja, dok će u zadnjem dijelu biti riječi o pravnim posljedicama (učincima) pobijanja i posebnostima hrvatskog uređenja predmetnog instituta glede pasivne procesne legitimacije.
Autori: Dr. sc. Gabrijela MIHELČIĆ , dipl. iur. Dr. sc. Loris BELANIĆ, dipl. iur.
Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza stupio je na snagu 1. siječnja 2012., a njime se uređuju rokovi ispunjenja novčanih tražbina i penalne pravne posljedice zakašnjenja. Taj zakon propisuje način postupanja poduzetnika kada sklapaju ugovore među sobom te poduzetnika i osoba javnog prava kada sklapaju ugovore te pri tome određuje maksimalne rokove plaćanja koje ovi subjekti mogu ugovarati. Ako stranke same ne ugovore rok plaćanja, novčana se obveza treba izvršiti u roku koji određuje ovaj zakon. Autor u članku pojašnjava primjenu ovog zakona u pogledu različitih načina prestanka novčanih obveza koje su predviđene ZOO-om.
S obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju u nas i općenito, pojava mnogih različitih okolnosti dovodi do toga da je katkada nužno izmijeniti neke odredbe ugovora o radu, kao temelja zasnivanja radnog odnosa. To se može učiniti, osim sklapanjem novog ugovora o radu, izmjenom i/ili dopunom (aneksom) samog ugovora o radu ili pomoću zakonom ustanovljenog instituta – otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Uslijed učestalih upita uzrokovanih potrebama u praksi, u nastavku teksta razmatramo neka bitna i u praksi zastupljena pitanja vezana za navedeni institut.
U sklopu potpuno novog uređenja općega upravnog postupka i upravnog spora u RH u ovome se članku izlažu osnovna važeća pravila koja se odnose na zaštitu građana i drugih pravnih subjekata od neaktivnosti uprave u pojedinačnim upravnim stvarima.
Autor u ovome članku, uz prikaz samog ugovora, razmatra problematiku stipendijskog ugovora, i to maloljetnih športaša, koji je umnogome različit od, recimo, stipendijskih ugovora radi školovanja učenika, akademskih ili znanstvenih stipendijskih ugovora. Iz općenite definicije proizlazi kako je stipendija oblik financijske pomoći, poticajni, motivacijski čimbenik, pomoć koja se dodjeljuje radi ostvarivanja športskih rezultata te svojevrsna nagrada za izvršenu ugovornu obvezu. Navedeni stipendijski ugovori ne isključuju jedni druge jer jedna fizička osoba može biti ugovorna strana po više vidova i kriterija sklapanja ugovora s drugim, najčešće, pravnim osobama.
U ovom članku autor iznosi svoja promišljanja o ustavno-pravnom određivanju ustavnosti i zakonitosti te o problemima ustavnosti i zakonitosti u pravnoj i društvenoj zbilji. Pri tome posebice pojašnjava kako su ova pitanja uređena u Ustavu Republike Hrvatske.
Zlatne dionice su dionice koje daju posebna prava ili ovlasti državi ili drugim tijelima javnog prava, a koja joj daju izvjestan nadzor nad poslovanjem privatiziranih dioničkih društava. One se pojavljuju u onim dioničkim društvima koja obavljaju djelatnosti u području elektroprivrede, opskrbe plinom i vodnom gospodarstvu, željeznici i lokalnom javnom prijevozu, poštanskim uslugama i telekomunikacijama. Budući da se njima odstupa od načela „jedna dionica – jedan glas“, njihovom se primjenom ugrožava ostvarenje slobode kretanja kapitala u Europskoj uniji. Stoga je njihova primjena bila predmetom presuda Europskog suda, koji je utvrdio kriterije dopustivosti njihove primjene. Pri donošenju Trinaeste direktive o preuzimanju dioničkih društava koja je predvidjela primjenu pravila proboja predviđeno je da se to pravilo ne primjenjuje na zlatne dionice. U zakonima o privatizaciji HT-a, Ine i HEP-a, RH je također predvidjela primjenu zlatnih dionica u navedenim dioničkim društvima.
