Najznačajnija izmjena Zakona o PDV-u koji stupa na snagu 1. ožujka 2012. je promjena opće stope PDV-a s 23% na 25%. Nadalje, proširena je primjena stope PDV-a od 10% na neka dobra i usluge, ne može se koristiti pretporez pri nabavi osobnih automobila, plovila i zrakoplova (osim za obavljanje djelatnosti) kao i pri nabavi svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima, ne može se koristiti pretporez za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije, promijenjen je prag za ulazak u sustav PDV-a i dr. Većina se odredaba primjenjuje već od 1. ožujka 2012., no neke odredbe stupaju na snagu tek 1. siječnja 2013. Što za knjigovođe i poduzetnike znači primjena nove stope PDV-a od 25% koja se odnosi na isporuke od 1. ožujka 2012. te koje su obveze poduzetnika s danom primjene nove stope PDV-a, odnosno što donose ostale izmjene, može se pročitati u nastavku članka.
1. Uvod 2. Izmjene zakona o PDV-u koje se primjenjuju od 1. ožujka 2012. 3. izmjene zakona o PDV-u koje se primjenjuju od 1. siječnja 2013. 4. Pripremne radnje za primjenu nove stope PDV-a od 25% i snižene stope PDV-a od 10% – osobitosti za neke djelatnosti 5. Kako primijeniti novu stopu PDV-a na računima 6. Osobitosti primjene stope PDV-a od 25% u prometu dobara i usluga u „prijelaznom razdoblju“ 7. Promjene u poreznim evidencijama i izvješćima 8. Zaključak
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Plaće koje se isplaćuju 1. ožujka i dalje oporezuju se prema novim odredbama Zakona o porezu na dohodak. To se u većini slučajeva odnosi na plaću za veljaču koja se isplaćuje u ožujku, a jednako tako i na sve plaće koje se odnose na prethodna razdoblja, a nisu redovito isplaćene pa se isplaćuju u ožujku odnosno u sljedećim mjesecima. Prema novim odredbama o oporezivanju dohodaka oporezuju se i mirovine koje rezidentima RH isplaćuju inozemni nositelji mirovinskog osiguranja. Izmijenjene su i odredbe Zakona o doprinosima. O tome pišemo u ovom članku.
1. Uvodne napomene 2. Što je novo u porezu na dohodak iz plaća 3. Oporezivanje inozemnih mirovina 4. Kako će se smanjenje poreznih razreda odraziti na obračun godišnjeg poreza na dohodak za 2012. 5. Novosti koje će se primjenjivati od 1. siječnja 2013. 6. Prijeboj obveze za neplaćene doprinose s potraživanjima za naknade s osnove zdravstvenog osiguranja 7. Zaključak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Najveći dio izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 22/12.) u primjeni je već od 1. ožujka ove godine, dok se ostale dopune Zakona primjenjuju od 1. siječnja 2013. ili s danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. U nastavku dajemo kratak pregled izmjena i dopuna Zakona.
1. Oporezivanje isplata dividendi i udjela u dobitku od 1. ožujka 2012. 2. Novosti u vezi s porezno nepriznatim rashodima (čl. 7. st. 1. Zakona) 3. Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca 4. Izmjene zakona o porezu na dobit koje se primjenjuju od 1. siječnja 2013.
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Poduzetnici su do 31. ožujka o.g. obvezni u FINA-u dostaviti godišnje financijske izvještaje za potrebe statistike. Osim bilance i računa dobiti i gubitka (te izvještaj o ostalom sveobuhvatnom dobitku za poduzetnike koji primjenjuju MSFI ) u FINA-u se dostavljaju i dodatni podatci koji se, u najvećem dijelu, odnose na pojašnjenje pojedinih stavaka iz bilance i RDG-a za potrebe statistike. Kako smo u časopisu RRiF br. 1/12. detaljno pisali o sastavljanju bilance i RDG-a, ovdje ćemo se zadržati na pojašnjenjima određenih pozicija ovih financijskih izvještaja. Ujedno ćemo pojasniti popunjavanje dodatnih podatka i povezati ih s podatcima iz Bilance i RDG-a.
Autor obrađuje pitanja načina, obrazaca, rokova i namjene godišnjih financijskih izvještaja za statističke potrebe i za potrebe javne objave. U članku je posebno naznačena obveza potpisivanja izvještaja na papiru i izvještaja dostavljenih elektroničkim putem. Poduzetnici čija je financijska godina različita od kalendarske imaju i dodatne zahtjeve jer se ta financijska izvješća međusobno bitno razlikuju.
1. Uvod 2. Zakonska osnova sastavljanja i predaje godišnjih financijskih izvještaja 3. Sastavljanje i predaja godišnjih financijskih izvještaja za 2011. 4. Predaja godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske 5. Istodobna predaja dokumentacije radi javne objave i za statističke i druge potrebe 6. Način dostave, oblik i format te ovjeravanje dokumentacije 7. Primjena novog Pravilnika o vrstama i visini naknade za uslugu javne objave 8. Provjera potpunosti i točnosti godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije 9. Javna objava 10. Sankcije zbog nepodnošenja godišnjih financijskih izvještaja 11. Zaključak
U RRiF-u br. 1/12. pisali smo o izvješćivanju o isplaćenim dividendama i udjelima u dobitku odnosno novom obrascu DU te sastavljanju godišnjih financijskih izvješća i prijave poreza na dobitak (obrazac PD). U ovom članku autori obrazlažu postupak utvrđivanja godišnjih financijskih izvješća i raspodjelu utvrđenog dobitka uz poseban osvrt na isplatu dobitka (dividende) s povratnim ulaganjima u društvo kao i mogućnosti odnosno obveze koje su vezane za pokriće gubitka. Osim toga obrazlažu pravno i porezno motrište predujmljivanja dobitaka u 2011.
1. Zakonski okvir utvrđivanja i uporabe dobitka 2. Prijedlozi odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka odnosno pokriću gubitka 3. Do kada se treba pokriti gubitak 4. Računovodstveno praćenje raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka 5. Porezno motrište isplate dividendi odnosno udjela u dobitku 6. Isplate predujmova dobitka 7. Zaključak
Autori: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev. Tamara CIRKVENI , mag. oec., univ. spec. oec. i ovl. rač.
Obveza poreza na dobitak sve se češće obračunava uključivanjem tzv. privremenih razlika koje mogu utjecati na plaćanje poreza. Upravo privremene razlike uzrokuju nastanak odgođene porezne imovine odnosno odgođenih poreznih obveza. Odgođena porezna obveza odnosno odgođena porezna imovina u sljedećim poreznim razdobljima kad se ispune odgovarajući uvjeti trebaju se nadoknaditi odnosno iskoristiti. U ovom članku prikazujemo najčešće primjere tih knjiženja i iskazivanja obveze poreza na dobitak u financijskim izvješćima.
U praksi se razne djelatnosti obavljaju u obliku franšiznog poslovanja, odnosno franšize. Stoga se u ovom članku pojašnjava što je zapravo franšiza, koje su njezine prednosti i nedostatci te što je i kako potrebno evidentirati u računovodstvu davatelja i primatelja franšize. Osim navedenoga, obrađen je i porezni položaj franšize u sustavu PDV-a, poreza na dobitak i poreza na dohodak.
1. Što je franšizno poslovanje 2. Što je i kako nastaje franšizna mreža (franšizni sustav) 3. Prednosti i nedostatci franšiznog poslovanja 4. Primjer ugovora o franšizi 5. Računovodtveno praćenje franšiznog poslovanja 6. Porezni položaj franšiznog poslovanja 7. Umjesto zaključka
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Uzgoj riba svrstava se u poljoprivredne aktivnosti kojima poduzetnik upravlja s ciljem pretvaranja biološke imovine u dodatnu biološku imovinu (riblja mlađ za daljnji uzgoj) ili poljoprivredne proizvode (riba pripremljena za prodaju kao proizvod za konzumaciju). Koncept fer vrijednosti prilikom vrednovanja biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda primjenjuje se samo ako je fer vrijednost moguće pouzdano izmjeriti. O specifičnostima računovodstvenog praćenja uzgoja riba pročitajte u nastavku.
1. Uvod 2. Početno vrednovanje proizvodnje poljoprivrednih proizvoda 3. Računovodstveno praćenje uzgoja riblje mlađi 4. Računovodstveno praćenje uzgoja konzumne ribe 5. Prodaja uzgojene ribe u vlastitoj prodavaonici 6. Zaključak
Osim financijskih izvješća koja se sastavljaju prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07.) i dostavljaju Fini u svrhu statistike, pojedini poduzetnici trebaju sastaviti posebna financijska i druga izvješća koja propisuju nadzorna tijela. Ta izvješća mogu biti mjesečna, tromjesečna ili godišnja, a rokovi izvješćivanja također se mogu bitno razlikovati. U ovom članku autor daje kratak pregled obveza izvješćivanja nekih poduzetnika (subjekata nadzora Hanfe) koje su uređene posebnim propisima, s posebnim osvrtom na strukturu i rokove izvješćivanja kao i propisano utemeljenje tih izvješća.
U ovome se članku analiziraju najbitnije promjene u vezi s vrednovanjem imovine investicijskih fondova, a koje su rezultat usklađenja Pravilnika o vrednovanju imovine investicijskih fondova s odgovarajućim odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, Zakona o tržištu kapitala i Zakona o računovodstvu.
1. Uvod 2. Financijska imovina koja se vrednuje prema fer vrijednosti 3. Financijska imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku 4. Udjeli u otvorenim investicijskim fondovima 5. Terminske kupoprodaje, spot i repo transakcije 6. Početno priznavanje, naknadno mjerenje i prestanak priznavanja nekretnina
Troškovi dolaska na posao i odlaska s posla zaposlenika nisu sastavni dio plaće već predstavljaju materijalno pravo radnika koje se utvrđuje nekim od propisa koji uređuje prava radnika (kolektivni ugovori, pravilnik o radu i sl.). Prema poreznim propisima pod određenim uvjetima poslodavac te troškove može isplatiti neoporezivo. Na što poslodavac mora obratiti pozornost pri isplati troškova radnika za dolazak na posao i odlazak s posla, pročitajte u nastavku ovog članka.
1. Pravo radnika na nadoknadu prijevoznih troškova 2. Kome poslodavci troškove prijevoza na posao i s posla mogu nadoknaditi neoporezivo 3. Uvjeti za neoporezivu isplatu troškova dolaska na posao i odlaska s posla 4. Radnik koji radi nepuno radno vrijeme kod jednog, dvaju ili više poslodavaca 5. Troškovi prijevoza na posao i s posla kada radnik nije radio cijeli mjesec 6. Pravo na nadoknadu troškova prijevoza kada se radnik koristi službenim automobilom za privatne potrebe 7. Vjerodostojne isprave za priznavanje troškova prijevoza na posao i s posla 8. Neoporeziva nadoknada troškova prijevoza na posao i s posla kod obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti
U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu knjiženja sljedećih poslovnih promjena: 1. NABAVNA VRIJEDNOST DUGOTRAJNE NEFINANCIJSKE IMOVINE i 2. LICENCIJA KAO IMOVINA. Nabavnu vrijednost dugotrajne nefinancijske imovine uz cijenu kupnje čine i svi troškovi koji su izravno povezani s njezinom nabavom sve do trenutka njezina osposobljavanja za uporabu. Jamstvo koje se daje uz tu imovinu u nekim okolnostima može biti dio nabavne vrijednosti dok u drugim okolnostima to nije prihvatljivo. Stjecanje licencije može, ali ne mora, prema računovodstvenim propisima imati obilježje dugotrajne imovine. Ima li licencija obilježje (dugotrajne) imovine ovisi o tome udovoljava li stjecanje licencije temeljnim računovodstvenim pretpostavkama za utvrđivanje imovine. Pri tome nije bitno kada se račun za nabavljenu licenciju prima i kako se on namiruje. Ako licencija nema obilježje imovine, treba pripaziti na obračunska razdoblja tijekom godine. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr., dalje: Pravilnik o proračunskom računovodstvu).
1. Nabavna vrijednost dugotrajne nefinancijska imovina 2. Nabava licencije
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Računovodstvo neprofitnih organizacija uređuju odredbe Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija i u skladu s odredbama Uredbe neprofitne organizacije poslovne događaje iskazuju u jednostavnom (jednostranom) ili dvostavnom (dvostranom) knjigovodstvu. Knjigovodstveni sustav neprofitnih organizacija, jednostavno ili dvostavno knjigovodstvo, određuje godišnja svota prihoda i vrijednost imovine neprofitne organizacije. Neovisno o tome koji knjigovodstveni sustav neprofitnog računovodstva neprofitna organizacija primjenjuje (jednostavno ili dvostavno) i neovisno o tome je li riječ o neprofitnoj organizaciji koja ima organizacijske dijelove ili ne, ona je obvezna kao pravna osoba u svom knjigovodstvu osigurati podatke za cjelovitu neprofitnu organizaciju.
1. Propisi i obveznici primjene računovodstva neprofitnih organizacija 2. Odrednice računovodstveno-financijskog izvještavanja neprofitnih organizacija 3. Organizacija knjigovodstva 4. Međusobni odnosi unutar neprofitne pravne osobe 5. Zaključak
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Propisana je obveza neprofitnim organizacijama da u rokovima predviđenim Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija za točno određeno izvještajno (obračunsko) razdoblje iskažu točan rezultata poslovanja (viška ili manjak prihoda). Ako promet ima obilježje prihoda i rashoda, a ti prihodi i rashodi ne pripadaju izvještajnom razdoblju, tada te prihode i rashode ne možemo iskazati kao prihode i rashode izvještajnog razdoblja. Vremensku podudarnost između ostvarenih prihoda i nastalih rashoda postižemo tako da knjižimo razgraničenje prihoda i rashoda na izvještajna (obračunska) razdoblja. Ako je riječ o odgođenom plaćanju rashoda i naplaćenim prihodima budućih razdoblja, tada je prema odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija riječ o pasivnim vremenskim razgraničenjima.
1. Pasivna vremenska razgraničenja
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Osobe u radnom odnosu ostvaruju status osiguranika obveznoga zdravstvenog osiguranja te po toj osnovi osim prava na zdravstvenu zaštitu ostvaruju i pravo na naknadu plaće za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti, njege djeteta ili supružnika, problema u trudnoći, za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta te kao pratitelj osigurane osobe zavoda, na liječenje u drugo mjesto. Naknade plaće zbog spriječenosti za rad u tim slučajevima utvrđuju se sukladno zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. O načinu utvrđivanja naknade te uvjetima i postupcima vezanim za ostvarivanje toga prava, pišemo u ovom članku.
1. Radni odnos kao osnova prava radnika na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje 2. U kojem slučaju radnici ostvaruju pravo na naknadu plaće za vrijeme spriječenosti za rad 3. Kada se radniku za vrijeme bolovanja može ukinuti pravo na naknadu 4. Kako se utvrđuje visina naknade 5. Na čiji se teret isplaćuje naknada 6. U kojoj visini zavod refundira naknadu 7. Ograničenje svote naknade koja tereti zavod 8. Utjecaj dužine staža osiguranja na visinu naknade 9. Koliko plaća treba biti isplaćeno u prethodnih 6 mjeseci da bi se utvrdila naknada u visini prosječno isplaćenih plaća 10. Kako se utvrđuje naknada za bolovanje ako je u prethodnih 6 mjeseci isplaćena samo jedna ili nijedna plaća 11. Primjeri utvrđivanja naknade za bolovanje 12. Utvrđivanje naknade kada je radniku osim plaće isplaćen i drugi dohodak 13. Pravo na naknadu plaće za bolovanje izaslanog radnika 14. Utvrđivanje naknade kada je radnik u predmetnih 6 mjeseci radio kod dvaju ili više poslodavaca 15. Što se smatra neprekidnim bolovanjem 16. Što se događa kada radnik za vrijeme bolovanja dobije otkaz ugovora o radu 17. Tko isplaćuje naknadu u slučaju stečaja odnosno nelikvidnosti poslodavca 18. Ima li radnik pravo na naknadu plaće ako mu je za vrijeme bolovanja određen pritvor 19. Naknada plaće za bolovanje koje traje dulje od 18 mjeseci 20. Ima li pravo na naknadu osoba u radnom odnosu koja je navršila 65 godina života
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Plaća, drugi dohodak i ostali primitci podložni plaćanju doprinosa osnovica su za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje. Uplatu doprinosa kontrolira Porezna uprava, a HZMO kontrolira osnovice na koje su doprinosi obračunani jer se na temelju osnovica utvrđuju vrijednosni bodovi za izračun mirovine. Za potrebe kontrole navedenih podataka poslodavci su obvezni sastavljati rekapitulacije isplaćenih plaća po godinama staža osiguranja koje dostavljaju nadležnoj ispostavi HZMO-a na njihov zahtjev. Ako se pri kontroli osnovica utvrdi nepravilnost ili nedostaju podatci za neke godine staža osiguranja, ispravak odnosno dopuna obavlja se putem obrasca MPP-1. Kako iskazati podatke na propisanim rekapitulacijama te na obrascu MPP-1, pišemo u ovom članku.
1. Uvod 2. Najviša mjesečna i najviša godišnja osnovica za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje 3. Rekapitulacija podataka za postupak kontrole u zavodu 2005. godine i dalje 4. Prijava – tiskanica MPP-1
Stanje nelikvidnosti koje je zahvatilo velik broj gospodarskih subjekata nastoji se smanjiti primjenom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, koji je uz paket ostalih poreznih propisa donesen po hitnom postupku, a stupio je na snagu krajem veljače 2012. (Nar. nov., br. 22/12.). Za dospjeli i nenaplaćeni porezni dug poduzetnika utvrđen sa stanjem na dan 31. siječnja 2012., koji je nastao s osnove poreza, carina, trošarina i doprinosa, propisane su dvije nove mjere plaćanja, i to otplata poreznog duga odjednom uz otpis kamata te otplata poreznog duga reprogramiranjem na rok do 36 rata.
1. Uvod 2. Na koje se poslovne subjekte odnosi zakon o mjerama naplate 3. Što se smatra poreznim dugom te za koja se javna davanja ne može reprogramirati naplata ili obaviti otpis duga s osnove kamata 4. Tko se smatra urednim poreznim obveznikom 5. Naplata poreznog duga reprogramom 6. Otpis duga s osnove kamata 7. Visina poreznog duga i provedba postupka usklađenja 8. Propisani rok za podnošenje zahtjeva za reprogramiranjem poreznog duga ili otpisom duga s osnove kamata 9. Knjigovodstveno evidentiranje poreznih dugova utvrđenih reprogramom 10. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Prijevare kao oblik kaznenog djela sve su učestalije i gotovo da ne postoji način da se one u potpunosti spriječe jer uvijek postoje osobe koje su na to motivirane, a i prilike koje ih omogućavaju. Prijevare bilo koje vrste odražavaju se prvenstveno na financijsko poslovanje, na ugled poduzeća, a mogu imati psihološke i sociološke implikacije i na ostale sudionike koji su povezani s konkretnim poduzećem te konačno i na društvo u cjelini. Činjenica je da su u svijetu prijevare u porastu usprkos nastojanjima raznih ovlaštenih i nadzornih tijela u njihovu sprječavanju. Uzroci su razni, no svakako da složenost financijskih manipulacija kod raznih vrsta ulaganja, regulativne mogućnosti prikrivanja, uljepšavanja i prezentiranja financijskih informacija, informacijska tehnologija kao podrška koja omogućava fleksibilnost, niska razina morala i dr. doprinose učestalijim pogrešnim prikazivanjima rezultata poslovanja, otuđivanju imovine, korupciji i drugim oblicima prijevara.
1. Uvod 2. Uobičajene vrste prijevara i razlozi za njihovo nastajanje 3. Odgovornost za prijevare i njihovo sprječavanje 4. Uloga i zadatci internog revizora u otkrivanju i zaštiti od prijevara 5. Zaključak
Zahtjev vremenske neograničenosti poslovanja jedan je od temeljnih pretpostavaka za sastavljanje financijskih izvještaja. Pod pojmom vremenske neograničenosti poslovanja smatra se da subjekt nastavlja s poslovanjem u doglednoj budućnosti, odnosno u razdoblju od najmanje godinu dana od datuma bilance. Da bi se napravila takva procjena, treba obnoviti revizorska testiranja koja ćemo opisati u nastavku članka. U uvjetima dugogodišnje financijske krize revizor se mora baviti dodatnim testiranjima kako bi otklonio povećane rizike vremenske neograničenosti poslovanja zbog te krize. Revidiranje pretpostavaka vezano za neograničenost poslovanja društava uređuje Međunarodni revizijski standard 570.
1. Zahtjevi MSFI i MRevS-a 2. Postupci provjere vremenske neograničenosti 3. Zaključci i izvješćivanje 4. Zaključak
U studenom 2011. IASB (Odbor za međunarodne računovodstvene standarde, dalje: Odbor) je objavio revidirani prijedlog međunarodnog standarda kojim se uređuje računovodstvo priznavanja redovnih prihoda ostvarenih po ugovorima s kupcima. Ovaj je prijedlog rezultat zajedničkog napora IASB-a i američkog FASB-a te primljenih prijedloga i komentara na prije objavljen prijedlog ovog standarda (iz lipnja 2010.). U odnosu na prijašnji prijedlog ovog standarda, revidirani prijedlog uključuje pojašnjenja nekih prijašnjih odredaba i pojednostavljena rješenja prijašnjih prijedloga.
1. Uvod 2. Prijedlog standarda 3. Okvir za priznavanje prihoda 4. Ostali prijedlozi
Europska komisija predložila je zemljama članicama da prihvate njezin prijedlog o podnošenju prijave poreza na dodanu vrijednost elektroničkim putem. Europsko vijeće prihvatilo je sporazum o financijskoj disciplini. Osim toga u Europskoj uniji javljaju se niz prijedloga o pojednostavljenju poreznog zakona, porezne olakšice za radničko dioničarstvo, izmjene poreza na vozila i druge izmjene. U sadržaju članka opisuju se mjere i prijedlozi za poboljšanje poreznog zakonodavstva u zemljama članicama Europske unije.
1. Korak ka uspostavi one-stop-shopa za PDV 2. EU prihvatila sporazum o fiskalnoj disciplini 3. Njemačka razmatra daljnje pojednostavljenje poreznog zakona 4. Austrija zatvara porezne rupe 5. Britanija razmatra porezne olakšice na radničko dioničarstvo 6. EK traži od Irske izmjene poreza na vozila 7. Traži se nova „Bečka inicijativa“ 8. Jednostavnije korištenje novca iz EU fondova 9. Konzultacije o elektroničkom plaćanju 10. Modernizacija pravila o državnoj pomoći
U sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma samo obveznici primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (dalje: Zakon) trebaju donijeti interni akt kojim se određuju mjere, radnje i postupanja radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma (dalje: sprječavanje pranja novca). U praksi se interni akt naziva pravilnikom i svaka od skupina obveznika primjene Zakona treba ga prilagoditi općim obilježjima svoga poslovanja. S obzirom na to da je pranje novca „živa“ materija, interni je akt treba pratiti kao što treba pratiti i akte odgovarajućih institucija u sustavu sprječavanja pranja novca. U ovom se članku daje predložak internog akta za obveznike primjene Zakona koji se nazivaju profesionalnim djelatnostima (RAČUNOVOĐE, REVIZORE I POREZNE SAVJETNIKE) koji je usklađen s navedenim promjenama.
Ovlašteni mjenjači su određeni rezidenti koje imaju odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova. Mjenjački poslovi obuhvaćaju otkup strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu za gotovinu u kunama te prodaju strane gotovine za gotovinu u kunama. O aktualnostima u poslovanju ovlaštenih mjenjača piše se u ovom članku.
1. Uvod 2. Zadnje izmjene propisa kojima je uređeno poslovanje ovlaštenih mjenjača 3. Promet ovlaštenih mjenjača 4. Edukacija ovlaštenih mjenjača na temelju odredaba Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma 5. Prodaja strane gotovine ugovornoj banci u uvjetima blokade računa ovlaštenoga mjenjača
Mjesečnu svotu predujma poreza na dohodak i prireza koji se utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga i evidencija obvezne su plaćati sve fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od obrta i slobodnih zanimanja te drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke. Visinu predujma poreza na dohodak određuje rješenjem ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Rješenje o predujmu vrijedi sve do izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma, a isti se plaća mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Međutim, rješenjem utvrđena visina mjesečnog predujma može se promijeniti na temelju pismenog zahtjeva poreznog obveznika, npr. zbog otežanih uvjeta poslovanja, pada proizvodnje i prometa te prisutne nelikvidnosti. Ako se zahtjevu poreznog obveznika ne udovolji, Porezna uprava izdaje rješenje kojim se podneseni zahtjev odbija. Kako se u Poreznoj upravi upravo provodi postupak obrade zaprimljenih godišnjih poreznih prijava za prošlu godinu, čiji je rok istekao krajem veljače, u nastavku članka pročitajte na koji način ispostave Porezne uprave utvrđuju nove svote mjesečnih predujmova poreza i prireza na dohodak te kako se donose izmijenjena rješenja postojećih predujmova na osnovi podnesenih zahtjeva obrtnika te obrade porezne prijave za 2011.
1. Uvod 2. Mjesna nadležnost porezne uprave pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti 3. Mogući načini utvrđivanja visine mjesečnog predujma 4. Propisani rokovi za plaćanje predujmova poreza na dohodak od samostalne djelatnosti 5. Razlika za povrat više plaćenih predujmova nakon obrade godišnje porezne prijave 6. Izmjena visine mjesečnog predujma poreza na dohodak 7. Oslobođenje od plaćanja predujma za nove porezne obveznike 8. Utvrđivanje predujma za fizičke osobe koje su postale obveznici plaćanja poreza na dobitak 9. Utvrđivanje predujma za obrtnike koji se „vraćaju“ s obveznika poreza na dobitak na obveznike poreza na dohodak 10. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Iz Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 138/06., 152/08., 43/09. i 88/10., dalje: ZUD) proizlaze obveze usklađivanja za ugostitelje koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u kampovima sukladno Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji smještajnih objekata kampova iz skupine „Kampovi i druge vrste objekata za smještaj” (Nar. nov., br. 175/03., 106/04. i 12/06.) te za ugostitelje koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u skupinama „Restorani, „Barovi“ i „Catering objekti“ s Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekta iz skupina „Restorani“, „Barovi“, „Catering objekti“ i „Objekti jednostavnih usluga“ (Nar. nov., br. 82/07. i 82/09.). Koje su obveze glede usklađivanja propisane za ugostitelje i koji su rokovi usklađivanja, možete pročitati u nastavku članka.
1. Uvod 2. Usklađivanje sa ZUD-om za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u „kampovima“ 3. Usklađivanje za ugostiteljske objekte iz skupine „restorani“, „barovi“ i „catering objekti“ 4. Upravne mjere 5. Kaznene odredbe
U nastavku teksta daje se referentna sudska praksa vezana za ugovor o radu, i to njegovo sklapanje, te za ugovor o djelu kao bitan i aktualan obvezno-pravni institut. Nadalje, razmatra se i ugovor o radu na određeno vrijeme, učestao u aktualnoj praksi. Prikazana sudska praksa aktualna je i u primjeni Zakona o radu koji je na snazi.
1. Uvod 2. Sklapanje ugovora o radu 3. Ugovor o radu kao pravna osnova radnog odnosa – ugovor o djelu – ugovor o radu 4. Ugovor o radu na određeno vrijeme – kad postaje ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Osobno uvjetovani otkaz nije posljedica krivnje radnika, već nekih trajnih osobina i sposobnosti radnika zbog kojih ne može ispunjavati obveze iz ugovora o radu u traženom opsegu i kvaliteti. U praksi se najčešće osobno uvjetovani otkaz daje invalidima rada kojima poslodavac ne može osigurati rad na radnim mjestima koja odgovaraju njihovoj smanjenoj radnoj sposobnosti, na način i uz zakonom propisane uvjete.
1. Uvod 2. Zabrana otkazivanja 3. Trajne osobine ili sposobnosti 4. Obveze poslodavca 5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
Rad na izdvojenom mjestu rada (rad kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca) uveden je u naše radno zakonodavstvo izmjenama Zakona o radu 2003. (Nar. nov., br. 142/03.). Te su odredbe usklađene s Konvencijom i Preporukom o radu kod kuće Međunarodne organizacije rada kao i s Direktivom Vijeća Europe 91/533/EZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnika o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos.
1. Uvod 2. Sastojci ugovora o radu 3. Plaća radnika 4. Zabrana sklapanja ugovora o radu na izvojenom mjestu rada 5. Obavijest inspekciji rada 6. Organizacija rada 7. Isprave i evidencije o zaštiti na radu 8. Prekršajna odgovornost
Zbog čega treba posebno pisati o postupku u sporovima male vrijednosti, kao da je to nešto posebno? No ova je vrsta sporova zaslužila poseban osvrt iz nekoliko razloga. Prvi od njih je činjenica kako sporovi male vrijednosti pred trgovačkim sudovima i nisu tako mali – 50.000,00 kn kao gornja granica koja predstavlja značajnu svotu za svakoga pa, s te strane, svakako zaslužuju dodatnu pozornost. Drugi razlog je specifičnost postupka u sporovima male vrijednosti, neki detalji kojima se oni razlikuju od ostalih sporova, na što treba obratiti pažnju. I, kao treće, sporovi male vrijednosti mogu poslužiti i kao ogledni poligon za ispitivanje određenih budućih pravnih rješenja, nečega što bi se u budućnosti moglo primjenjivati i u drugim predmetima. Ta donekle prikrivena svrha može se nazvati eksperimentom zakonodavca. Stoga treba pogledati koje su to specifičnosti koje se odnose na postupak u sporovima male vrijednosti i na što treba obratiti pažnju.
1. Kriterij za određivanje sporova male vrijednosti 2. Pokretanje postupka 3. Pravne radnje suda 4. Pripremno ročište/prethodni postupak 5. Ročište za glavnu raspravu 6. Redovni pravni lijekovi u sporovima male vrijednosti 7. Revizija – zaključak
Pregovarački postupak javne nabave jedan je od češće korištenih postupaka javne nabave. Da bi se taj postupak koji ima dvije podvrste mogao primijeniti, trebaju biti stvoreni odgovarajući preduvjeti i treba se provoditi na odgovarajući način. U ovom se članku obrađuje pregovarački postupak bez prethodne objave, a u jednom od sljedećih brojeva časopisa RRiF obradit će se pregovarački postupak s prethodnom objavom.
1. Uvod 2. Osnovna načela primjene pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave
1. Stanje gospodarstva u EU 2. Makroekonomski pokazatelji Hrvatske od 2008. do 2012. 3. Cijene 4. Proizvođačke cijene industrije 5. Industrijska proizvodnja 6. Vanjskotrgovinska razmjena 7. Trgovina na malo 8. Turizam 9. Plaće 10. Likvidnost i solventnost 11. Zaposlenost i nezaposlenost
U Narodnim novinama br. 21/12. objavljena je nova Odluka o financiranju Hrvatske gospodarske komore za 2012. godinu, a čime prestaje vrijediti odluka objavljena u Nar. nov. br. 142/11. Nova odluka primjenjuje se od 1. ožujka 2012.