U ovom se radu prikazuje pravni institut sudskog raskida ugovora o radu iz Zakona o radu. Osim općeg opisa ovog pravnog instituta, iznose se i promišljanja u vezi s nekim otvorenim pitanjima. Tu je, prije svega, riječ o pitanju trenutka prestanka ugovora o radu, osobito u vezi sa zasnivanjem novog radnog odnosa radnika s trećim (novim) poslodavcem u situaciji kada je u sporu s prethodnim poslodavcem, a traži da sud svojom odlukom raskine ugovor o radu. Također se obrađuju i pitanja vezana za naknadu štete odnosno plaće, ovisno o trenutku prestanka ugovora o radu.
Autori: Dr.sc. Viktor GOTOVAC, dipl.iur. Tamara CRNKIĆ , dipl. iur.
Autor u ovom članku, kroz komentar jedne sudske odluke, daje odgovor na pitanje može li utvrđenje ništavim rješenja o imenovanju zapovjednika javne vatrogasne postrojbe biti opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu.
Novi Zakon o strancima (Nar. nov., br. 130/11., dalje: Zakon) stupio je na snagu 1. siječnja 2012. Zakonom su izmijenjene odredbe koje se odnose na područje rada i zapošljavanja stranaca. Uvodi se novi termin dozvole za boravak i rad unutar godišnje kvote te izvan godišnje kvote. Također su promijenjeni uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkom društvu. Autor u nastavku članka potanko pojašnjava uvjete koje trebaju ispunjavati stranci da bi im se izdala dozvola za boravak i rad.
U vezi s otkazivanjem ugovora o radu u slučaju kada je ugovoren probni rad, u hrvatskom pravosuđu postoje dva oprečna tumačenja. Tako postoji stajalište da u slučaju otkazivanja ugovora o radu u slučaju kada je ugovoren probni rad nije potrebno ulaziti u razloge otkazivanja ugovora o radu, osim u iznimnim slučajevima diskriminacije, niti poštovati proceduru koja je propisana za redovni otkaz ugovora o radu. Drugo je, oprečno stajalište, da u slučaju kada je ugovoren probni rad ugovor o radu treba otkazivati na način propisan za redovno otkazivanje ugovora o radu te da treba navesti konkretne razloge zašto se ugovor o radu otkazuje. U ovome članku bit će prikazani argumenti za oba stajališta.
U članku se govori o značaju instituta pobijanja dužnikovih pravnih radnji glede zaštite vjerovnika. Nakon uvodnog pregleda relevantnih pravnih izvora iz poredbenog prava i hrvatskog prava glede instituta pobijanja dužnikovih pravnih radnji slijedi izlaganje o pravnoj prirodi navedenog instituta, što je bitno za razumijevanje njegovih pravnih učinaka. Potom će se, u sljedećim dijelovima ovog članka, prikazati opće i posebne pretpostavke pobijanja pravnih radnji dužnika izvan stečaja, uz osvrt na pravne posljedice (učinke) pobijanja i posebnosti hrvatskog uređenja predmetnog instituta glede pasivne procesne legitimacije.
Autori: Dr. sc. Gabrijela MIHELČIĆ , dipl. iur. Dr. sc. Loris BELANIĆ, dipl. iur.
Glavna je skupština jedan od organa dioničkog društva putem kojega članovi toga društva (dioničari) ostvaruju svoja članska prava i izražavaju svoju volju. S obzirom na izniman značaj ovog organa, autor u ovome članku razmatra stanovita bitna pitanja povezana s njime.
Namjera ovoga članka je analizirati problematiku ostvarenja prava glasa dioničara na glavnoj skupštini dioničkog društva, a sve kroz prizmu posljednjih izmjena i dopuna ZTD-a. Naime, Zakon o izmjenama i dopunama ZTD-a iz 2009. rezultat je prije svega usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa sekundarnim izvorima europskog prava društava i u tom smislu u hrvatsko pravo društva unosi značajne novine. Poseban naglasak u ovom je članku stavljen na novine koje su zahvatile problematiku ostvarivanja prava glasa preko punomoćnika, putem kreditnih institucija i osoba koje djeluju na odgovarajući način te ostvarivanja prava glasa elektroničkim putem. U članku se stavljanjem u odnos odredaba ZTD-a te odredaba navedenog Zakona o izmjenama i dopunama ZTD-a pokušalo što zornije prikazati prijašnje i aktualno stanje jednog dijela hrvatskog prava društava.
U ovom je članku dan prikaz godišnjeg izvještaja o korporativnom upravljanju izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na burzu, a koji je izradila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Opširnije pročitajte u nastavku članka.
U prošlom broju našeg časopisa objavljen je prvi dio ovog članka, u kojem je autor objasnio pojam i pravnu narav posebne naknade trgovačkom zastupniku, formalne pretpostavke za stjecanje prava na tu naknadu te dao poredbeni prikaz tog instituta u nekim europskim zemljama. U ovom, drugom dijelu članka, objašnjavaju se materijalnopravne pretpostavke za posebnu naknadu, određivanje visine te naknade, razlozi koji isključuju pravo na posebnu naknadu te pravo na naknadu štete koju trgovački zastupnik trpi zbog prestanka odnosa s nalogodavcem.
Zakonom o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem koji se primjenjuje od 1. siječnja 2011. znatno se proširuje mogućnost oduzimanja nezakonito stečene imovinske koristi. Zakon predviđa mogućnost oduzimanja koristi i kada se kazneni postupak ne može provesti uz samo utvrđivanja da je počinjeno kazneno djelo bez proglašenja neke osobe krivom i izricanja kazne. Prije i tijekom kaznenog postupka predviđene su mjere osiguranja imovine radi kasnije mogućnosti oduzimanja te ovrha radi oduzimanja imovinske koristi. Zakon štiti prava oštećenika, a i trećih osoba. Za provedbu zakona, osim edukacije sudaca i državnih odvjetnika, bitnu ulogu ima Agencija za upravljanje državnom imovinom koja će se skrbiti o oduzetoj imovini.
U ovome članku autori problematiziraju europski sektorski socijalni dijalog kao društvenu pojavu koja se sve više izražava kao jedan od stupova europskoga socijalnog modela te kao temelj dobre vladavine Europskom unijom. Socijalni dijalog stečevina je koja je prisutna u svim državama članicama EU. Zajednička akcija socijalnih partnera uporište pronalazi u političkom okviru na razini EU koja prepoznaje, podupire, promiče i podržava socijalni dijalog kao ključni element za bolje razumijevanje, izgradnju povjerenja, postizanje dogovora i razvoj konkretnih rezultata od praktičnog značaja za tvrtke i radnike, uključujući i zajednička stajališta, dobre prakse, smjernice i pravilnike, okvire za djelovanje i ispregovarane sporazume. Stoga upravo europski socijalni dijalog dovodi do rješenja koja imaju praktični značaj za radnike i tvrtke te tako bitno doprinosi upravljanju cjelokupne Europske unije.
Autori: Prof. dr. sc. Vilim HERMAN Dr. sc. Milorad ĆUPURDIJA
