Računovodstvo, revizija i financije 2/2012

Osim godišnjih financijskih izvještaja određeni su poduzetnici obvezni sastaviti godišnje izvješće. Obveza sastavljanja i javnog objavljivanja godišnjeg izvješća propisana je odredbama Zakona o računovodstvu i Zakona o trgovačkim društvima. Što sve treba sadržavati godišnje izvješće, tko ga treba sastavljati, kome se, u kojem roku i u kakvom obliku godišnje izvješće predaje, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Tko je obveznik izrade godišnjeg izvješća
3. Godišnje izvješće prema zahtjevima Zakona o računovodstvu
4. Godišnje izvješće prema zahtjevima Zakona o trgovačkim društvima
5. Cjenovni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik novčanog toka
6. Kodeks korporativnog upravljanja
7. Rokovi za izradu i javnu objavu godišnjeg izvješća
8. Čuvanje godišnjeg izvješća
9. Godišnje izvješće u odnosu na bilješke uz financijske izvještaje
10. Primjer godišnjeg izvješća
11. Zaključak

Poduzetnici koji obavljaju trgovačku djelatnost sastavljaju godišnje financijske izvještaje sukladno uputama danim u našem časopisu br. 1/12. te je ovaj članak samo nadopuna svemu onome već iznesenom. Cilj mu je ukazati na neke specifične poslovne događaje u vezi s obavljanjem trgovačke djelatnosti čiji je utjecaj na godišnji obračun osobito važan, kako bi se prije sastavljanja financijskih izvještaja ispravile moguće pogreške i ispravno utvrdio rezultat poslovanja.

1. Uvod
2. Vrijednost zaliha trgovačke robe u bilanci
3. Što treba uključiti u vrijednost zaliha trgovačke robe na dan 31. prosinca 2011.
4. Predujmovi za robu
5. Naknadni popusti u trgovini na veliko i malo
6. Vrijednosno usklađivanje zaliha robe
7. Zaključne napomene

Priprema i provedba godišnjeg obračuna u poljoprivredi zahtijeva obavljanje uobičajenih radnji koje se s krajem godine obavljaju i u drugim djelatnostima, kao što su popis imovine, obračun amortizacije i sl. Posebnost ove vrste djelatnosti u računovodstvenom smislu najviše se očituje kroz biološke transformacije odnosno priznavanje nove biološke imovine i prirasta te imovine, stvaranje poljoprivrednih proizvoda i utvrđivanje njihove vrijednosti na datum bilance. Budući da je ova djelatnost vezana i za sustav državnih potpora koje su bitan element očuvanja konkurentnosti ove djelatnosti, u računovodstvenom je smislu bitno primjenjivati propisane računovodstvene postupke koji su vezani za evidentiranje državnih potpora ovisno o njihovoj namjeni i ispunjenju uvjeta za njihovu isplatu u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Priznavanje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda
3. Ulaganja u dugotrajnu biološku imovinu
4. Ulaganja u kratkotrajnu biološku imovinu
5. Priznavanje državnih potpora povezanih s biološkom imovinom i poljoprivrednim proizvodima
6. Zaključak

U ovom se članku iznose temeljni računovodstveni postupci pri obračunu proizvodnje u tijeku, posebno bitni za poduzetnike koji se bave proizvodnjom dobara i usluga. U članku se detaljno prikazuje knjiženje poslovnih događaja i prijenos troškova povezanih s obračunom proizvodnje.

1. Pristup
2. Isprave o nastalim troškovima
3. Metode obračuna utroška zaliha sirovina i materijala prema MRS-u 2 i HSFI 10
4. Raspored troškova prema zahtjevima MRS-a 2 i HSFI 10
5. Obračun proizvodnje
6. Umjesto zaključka

Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvješća u graditeljskoj djelatnosti s računovodstvenog motrišta bitno je obratiti pozornost na neke posebnosti koje su vezane za priznavanje prihoda i rashoda odnosno utvrđivanje rezultata poslovanja. To ima posebno značenje kod uslužnih graditelja koji trebaju utvrditi može li se procijeniti ishod ugovora koji je započeo u 2011., a na datum bilance još nije ispunjen. Kod graditelja koji su investitori posebnu pažnju treba posvetiti rasporedu troškova i provjeriti jesu li u vrijednost zemljišta i građevine uključeni svi troškovi koji se mogu izravno pripisati tim imovinskim oblicima. Jednako tako raspored istih troškova treba provjeriti i kod graditelja koji su samo investitori. Osim toga svi graditelji koji prodaju nekretnine, a koji su u 2011. sklopili ugovore o kupoprodaji nekretnina, trebaju utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za priznavanje prihoda od prodaje nekretnina. S poreznog motrišta investitori trebaju obratiti pozornost na to jesu li ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza za primljene radove, a izvođači radova i prodavatelji nekretnina je li nastala obveza PDV-a za isporučene radove i građevine.

Detaljnije o računovodstvenom praćenju kao i posebnostima djelatnosti graditeljstva može se vidjeti u knjizi Građenje i nekretnine u prometu, IV. izdanje, 2007., koja se sada može nabaviti kao e-knjiga.

1. Primjena propisa iz područja graditeljstva
2. Temeljna računovodstvena određenja za uslužne graditelje
3. Temeljna računovodstvena određenja za investitore
4. Zaključak

Poduzetnici koji obavljaju servisne djelatnosti prodaju svoje usluge te ugrađuju rezervne dijelove odnosno dijelove za održavanje, odnosno poduzetnici koji obavljaju servisne djelatnosti najčešće se bave trgovinom (prodajom rezervnih dijelova, trajnih potrošnih dobara za održavanje, zamjenu, doradu ili obnovu predmeta koji se ponovno prodaju itd.). Računovodstveno obuhvaćanje takvih poslovnih događaja nalaže nešto šire poznavanje elemenata kalkulacija, skladišnog poslovanja, poreznih propisa i blagajničkih poslova. U nastavku ćemo objasniti neka porezno-bilančna rješenja koja su posebnost u odnosu na druge djelatnosti i o kojima je trebalo voditi brigu prilikom evidentiranja poslovnih događaja tijekom 2011.

1. Uvodne napomene
2. Zaštita potrošača u servisnim djelatnostima
3. Ustroj računovodstva servisa
4. Zamjena dobara i troškovi popravka dobara u jamstvenom roku
5. Nastanak porezne obveze kod servisnih usluga koje traju dva ili više obračunskih razdoblja
6. Servisne usluge oslobođene PDV-a
7. Umjesto zaključka

Pri izradi godišnjeg obračuna za djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 2011. nije bilo promjena u odnosu na prethodnu godinu. Osobitosti ove djelatnosti očituju se ne samo kroz osebujan način pružanja usluga koji uređuje Zakon o ugostiteljstvu, nego je za tu djelatnost zakonodavac propisao i posebnu stopu PDV-a za pružanje usluge smještaja od 10%, a računovodstveno evidentiranje treba evidentirati kao uslužnu djelatnost u kojoj se isprepliću elementi proizvodnje. I godišnji je popis – inventura u toj djelatnosti nešto složeniji upravo zbog različitih faza kroz koje prolaze zalihe sirovina i materijala (čuvanje, obrada, prerada, odmrzavanje, toplinska obrada i dr.). U nastavku se daju najbitnije napomene u vezi s kontrolom, pripremom i izradom godišnjeg obračuna za ovu djelatnost s upućivanjem na članke u časopisu RRiF gdje smo o tome pisali još detaljnije kako s računovodstvenog tako i s poreznog motrišta. UDK 657.1/336.2

1. Uvod – priprema i kontrola poslovanja prije izrade godišnjeg obračuna ugostitelja i hotelijera
2. Zakonski okvir – uvjeti koje trebaju zadovoljiti društva za obavljanje ugostiteljske djelatnosti
3. Koje evidencije trebaju imati ugostitelji u ugostiteljskom objektu
4. Kontrola nabave sirovina i materijala s poreznog i računovodstvenog motrišta
5. Kontrola iskazanih prihoda i poreznih obveza od pružene usluge smještaja te usluge pripreme i usluživanja hrane
6. Računovodstvene radnje u ugostiteljstvu na kraju godine
7. Zaključak

Trgovačka društva koja obavljaju prijevozničku djelatnost vode poslovne knjige i sastavljaju financijska izvješća u skladu sa Zakonom o računovodstvu i računovodstvenim standardima i ovisno o tome jesu li razvrstani u velike, srednje ili male poduzetnike. Prijevozničke djelatnosti imaju svoje posebnosti ovisno o tome što prevoze i kojim sredstvima obavljaju prijevoz. U ovom se članku obrađuju neke posebnosti poslovnih događaja koji su uobičajeni u takvim djelatnostima te osobitosti zaključnih knjiženja pri sastavljanju financijskih izvješća. Ta društva na uobičajeni način sastavljaju prijavu poreza na dobitak, o čemu smo pisali u RRiF-u, br. 1/12., a također i konačan obračun poreza na dodanu vrijednost, o čemu pišemo u ovom broju časopisa. 

1. Uvod
2. Rokovi dostave poreznih i financijskih izvješća
3. Neke posebnosti poslovanja društava koja se bave prijevozom
4. Dokumentacija i putni troškovi osoblja
5. Radno vrijeme vozača
6. Putni troškovi
7. Nabava vozila i druge imovine za obavljanje djelatnosti
8. Usluge prijevoza
9. Posredovanje u prijevozu
10. Usluge prijevoza putnika
11. Rizici u prometu
12. Prijevoz tereta za vlastite potrebe
13. Završna knjiženja
14. Zaključak

Posebnosti u godišnjem obračunu komunalnih društava i drugih korisnika državnih potpora za 2011. Potporama iz državnih sredstava pomažu se djelatnosti koje su od općeg značenja za društvo, a primatelji ih koriste za nabavu sredstava dugotrajne imovine ili za pokrivanje tekućih troškova, ovisno o svrsi za koju su dodijeljene. Cilj državnih potpora dodijeljenih komunalnim društvima je prvenstveno financiranje izgradnje komunalne infrastrukture, ali su također jednim dijelom usmjerene na financiranje redovitog poslovanja. Različit porezni i računovodstveni položaj državnih potpora proizlazi iz činjenice pruža li društvo za primljenu potporu protuuslugu ili ne. Više o posebnostima godišnjeg obračuna kod komunalnih društava i ostalih koji primaju državne potpore, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Računovodstveni položaj državnih potpora
3. Porezni položaj državnih potpora i prijenosa novčanih sredstava
4. Specifičnosti poslovanja komunalnih društava i pružatelja vodnih usluga
5. Primanje imovine od kupca
6. Državna potpora za zapošljavanje
7. Povjerenstvo za reklamacije pružatelja javnih usluga
8. Objavljivanje podataka o državnim potporama
9. Zaključak

Obveza je neprofitnih pravnih osoba da u skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija iskažu točan rezultata poslovanja (višak ili manjak prihoda) za točno određeno izvještajno (obračunsko) razdoblje odnosno u razdoblju za koje se sastavljaju financijski izvještaji. S obzirom na to da je za neprofitne pravne osobe propisana obveza sastavljanja i predaje financijskih izvještaja kvartalno i godišnje, treba imati na umu da se potkraj izvještajnog razdoblja ostvareni prihodi sučele s pripadajućim rashodima u obračunskom razdoblju za koje se sastavljaju financijski izvještaji (kvartalno ili godišnje). Ako je riječ o unaprijed plaćenim rashodima koji se ne odnose na obračunsko razdoblje i prihodima koji pripadaju određenom obračunskom razdoblju, no u tom razdoblju nije dospjela njihova naplata ili nisu mogli biti izdani računi prema odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, riječ je aktivnim vremenskim razgraničenjima.

1. Vremenska razgraničenja

Radnici koji rade na poslovima opasnim za život i zdravlje te invalidne osobe s određenim stupnjem invalidnosti ostvaruju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem, i to za 12 mjeseci staža osiguranja 14, 15, 16 i 18 mjeseci staža osiguranja, što ovisi o težini poslova koje obavljaju određene posebnim propisima. To pravo ostvaruju na temelju prijave radnika na mirovinsko osiguranje koju podnosi poslodavac prilikom zapošljavanja radnika na to radno mjesto s naznakom toga radnog mjesta Ako je radnik prijavljen putem obrasca M-1P pa tijekom radnog odnosa promijeni radno mjesto, promjenu treba prijaviti putem obrasca M-3P. Na kojim se mjestima priznaje staž osiguranja s povećanim trajanjem, pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Poslovi i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
3. Podnošenje prijave na staž osiguranja s povećanim trajanjem Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje
4. Obračunavanje i plaćanje doprinosa za radnike kojima se staž osiguranja priznaje s povećanim trajanjem
5. Sastavljanje izvješća o isplaćenim plaćama i plaćenim doprinosima za staž osiguranja s povećanim trajanjem
6. Na koji se način obračunavaju doprinosi za staž osiguranja s povećanim trajanjem ako radnik radi na tim poslovima samo dio mjeseca
7. Računi na koje se uplaćuje doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem

Obveza podnošenja godišnje porezne prijave za 2011. znatno je smanjena u odnosu na prethodne godine jer se za većinu primitaka plaćeni porez na dohodak tijekom godine kod isplate primitaka smatra konačno plaćenim porezom te nije potrebno podnositi poreznu prijavu. Tome je pridonijela i obveza poslodavaca za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dohodak iz plaća kod posljednje isplate tako da su radnici kod kojih je ustanovljeno da je porez na dohodak preplaćen već dobili povrat u vidu povećanja neto-plaće kod posljednje isplate plaće u prosincu 2011. ili je stvoreno potraživanje od Porezne uprave za povratom poreza pojedinog radnika, što će biti vraćeno u 2012. Poreznih olakšica s osnove premija osiguranja, podmirenja zdravstvenih i stambenih potreba više nema. Poreznu su prijavu obvezne podnijeti samo osobe koje utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga, osobe koje su ostvarile dohodak iz inozemstva ako porez nije plaćen po tuzemnim propisima, radnici koji su u 2011. radili kod dvaju poslodavaca istodobno i pomorci u međunarodnoj plovidbi. Za ostale građane preostalo je samo pravo na podnošenje porezne prijave, a to mogu učiniti ako ustanove da je porez iz nekih razloga preplaćen, no pri tome treba imati određena znanja iz područja oporezivanja dohotka, o čemu pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Koji se primitci oporezuju porezom na dohodak
3. Kako znati treba li podnijeti poreznu prijavu
4. Razlozi zbog kojih porezni obveznik može odlučiti podnijeti poreznu prijavu iako nije obvezan
5. Što treba znati o oporezivanju dohodaka da bi se porezna prijava mogla ispravno sastaviti
6. Priznavanje izdataka s osnove uplaćene premije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje
7. Kako ocjeniti isplati li se predati poreznu prijavu ako za to ne postoji obveza
8. Može li se od porezne prijave odustati ili je ispraviti nakon predaje
9. Kome se predaje porezna prijava
10. Sastavljanje porezne prijave
11. Utvrđivanje poreza i prireza za 2011. godinu
12. Obveza podnošenja porezne prijave za osobe koje nisu obvezne podnijeti poreznu prijavu i ne žele ju podnijeti, a tijekom godine su koristile poreznu olakšice 13. Primjer jedne porezne prijave

Godišnju prijavu poreza na dohodak obvezno podnose svi članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi – pomorci (rezidenti) koji su s osnove rada na brodu tijekom 2011. ostvarili dohodak od nesamostalnog rada. Prijava poreza na dohodak podnosi se na obrascu DOH, i to bez obzira na broj dana provedenih na brodu. Više o tome pročitajte u nastavku ovog članka. 

1. Koji pomorci trebaju predati poreznu prijavu
2. Izdatci i osobni odbitci koji se priznaju pri utvrđivanju porezne osnovice
3. U kojem roku pomorac treba predati poreznu prijavu
4. Obrasci koji se predaju uz poreznu prijavu
5. Koje dohotke pomorac treba iskazati u prijavi poreza
6. Utvrđivanje godišnje porezne obveze

Konačni obračun PDV-a je ponajprije kontrola ispravno obračunanog PDV-a na promete dobara i usluga u protekloj poslovnoj godini, što daje mogućnost provedbe možebitnih ispravaka u odnosu na utvrđenu obvezu PDV-a u mjesečnim PDV obrascima. Zato i obveza izrade konačnog obračuna PDV-a za porezne obveznike ne podrazumijeva samo sastavljanje godišnjeg izvješća. Mnogi poduzetnici – obveznici PDV-a su zbog obavljanja oporezivih i oslobođenih prometa imali obvezu podjele pretporeza u tijeku 2011. No na kraju godine korišteni pretporez treba uskladiti na temelju izračunanog novog postotka i prometa ostvarenog u tekućoj godini, a razliku treba evidentirati u obrascu PDV-K za 2011. Osim toga u obrascu PDV-K treba provesti i ispravak pretporeza za dugotrajnu imovinu za poduzetnike koji su izašli iz sustava PDV-a i kojima je zbog promjene postotka priznavanja pretporeza došlo do razlike u svoti priznatog pretporeza. Napominjemo da smo o posebnostima sastavljanja konačnog obračuna PDV-a za 2011. za proračunske i neprofitne korisnike pisali opširno u časopisu RRiF, br. 1/12., str. 236. te upućujemo čitatelje na navedeni članak. O načinu i posebnostima sastavljanja konačnog obračuna PDV-a za 2011. za „dobitaše“ i „dohodaše“može se pročitati u nastavku članka. 

1. Uvod
2. Izmjene u propisima u PDV-u tijekom 2011.
3. Prikaz bitnijih stajališta Ministarstva financija
4. Obveznici sastavljanja konačnog obračuna PDV-a
5. Rok, mjesto i način podnošenja obrasca PDV-K
6. Koji računi ulaze u konačni obračun PDV-a
7. Podjela pretporeza u 2011. i obveze koje proizlaze iz podjele pri sastavljanju obrasca PDV-K
8. obveza ispravka pretporeza za nabavljena gospodarska dobra u obrascu PDV-K za 2011.
9. Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-RA i U-RA i povezanost s knjigovodstvenim računima
10. Utvrđivanje konačne obveze PDV-a u računovodstvenim evidencijama „dobitaša“
11. Konačni obračun PDV-a za fizičke osobe „dohodaše”
12. Obrazac PDV-K za 2011.
13. Izvješće o ostvarenim oslobođenjima od plaćanja PDV-a
14. Zaključak

Nadzor nad revizorskim društvima provodi Hrvatska revizorska komora. Više o postupku nadzora, mjerama nakon nadzora i rezultatima provedenog nadzora nad revizorskim društvima/samostalnim revizorima/ovlaštenim revizorima u 2010./11. i o planovima za provedbu nadzora u 2011./12. pročitajte u nastavku.

1. Zakonski okvir nadzora
2. Tijela koja provode nadzor
3. Postupak provedbe nadzora
4. Nadzorne mjere za slučaj otkrivenih nepravilnosti i nezakonitosti
5. Rezultati provedenog nadzora u 2010./11.
6. Plan nadzora u 2011./12.
7. Zaključak

IASC je u lipnju 1998. objavio MRS 36 – Umanjenje vrijednosti imovine. Njime su zamijenjene odredbe o procjeni nadoknadivosti imovine i priznavanju gubitka od umanjenja vrijednosti koje su bile uključene u MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, MRS 22 – Poslovne kombinacije, MRS 28 – Računovodstvo ulaganja u povezana društva i MRS 31 – Financijsko izvještavanje o zajedničkim ulaganjima. Posljednji amandmani na ove standarde objavljeni su 1999., 2000. i 2001. U travnju 2001. IASB je donio odluku da se svi standardi i tumačenja standarda koja su prije usvojena primjenjuju dok se za njih ne usvoje amandmani ili se donese odluka o njihovom povlačenju. Na MRS 36 doneseni su amandmani koji su bili posljedica izmjena MRS-a 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, MRS-a 21 – Učinci promjena tečajeva stranih valuta i MRS 39-a – Financijski instrument, Priznavanje i mjerenje. U travnju 2004. objavljen je revidirani MRS 36, na kojeg su opet doneseni amandmani usklađeni s promjenama sljedećih standarda: MSFI 5 – Netekuća imovina namijenjena prodaji i prekid poslovanja, MSFI 8 – Poslovni segmenti, MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja (rev. 2007.), MSFI 3 – Poslovne kombinacije (rev. 2008.), MSFI 9 – Financijski instrumenti (objavljen 2009. i 2010.), MSFI 10 – Konsolidirani financijski izvještaji, MSFI 11 – Zajednički pothvati, MSFI 13 – Mjerenje fer vrijednosti i MRS 19 – Obveze prema zaposlenicima (rev. 2011.).

1. Uvodni pristup
2. Glavne promjene MRS-a 36

Iz sredstava pretpristupnog programa IPA, komponenta III C Regionalna konkurentnost, u prosincu 2011. otvoren je javni natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom Potpora povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva. Natječaj je objavljen na mrežnim stranicama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (dalje: SAFU, www.safu.hr), no više o tome u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uvjeti natječaja
3. Vrste projekata i vrste aktivnosti koje se mogu prijaviti u projektima
4. Financijska strana natječaja i kasnije provedbe ugovora o projektu
5. Postupak prijave na natječaj
6. Zaključak

• Poslovanje u EU

1. Čelnici EU uvode jaču proračunsku disciplinu
2. Europska komisija pokrenula reformu PDV sustava
3. Komisija protiv dvostrukog oporezivanja
4. EU osporava švicarske ugovore o oporezivanju štednje
5. Britanija formira posebne skupine protiv porezne evazije
6. Irska olakšava plaćanje poreza manjim tvrtkama
7. Njemačka odgodila elektroničku naplatu poreza na dohodak
8. Češka uvodi nove porezne olakšice za istraživanje i razvoj

Ured za sprječavanje pranja novca (dalje: Ured) posebna je organizacijska jedinica ustrojena pri Ministarstvu financija kojoj je Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (dalje: Zakon) dodijelio posebne zadatke i obveze. Da bi Ured mogao ispuniti svoje zakonske obveze, obveznici primjene Zakona trebaju izvršavati svoje obveze prema Uredu. U nekim okolnostima Ured može istaknuti svoje zahtjeve i osobama koje nisu obveznici primjene Zakona. U članku se daje pregled pretežitih odnosa između obveznika primjene Zakona i Ureda i nekih odnosa između Ureda i osoba koje nisu obveznici primjene Zakona.

1. Uvod
2. Neki temeljni pojmovi i pregled mjera iz čl. 16. st. 1. Zakona
3. O čemu obveznik treba izvijestiti Ured
4. Zahtjevi Ureda prema obveznicima
5. Koje se informacije ne smiju dati stranci ili trećoj osobi

Kako su 1. siječnja 2011. stupila na snagu nova pravila Međunarodne trgovinske komore za uporabu domaćih i međunarodnih trgovinskih termina INCOTERMS® 2010., primijećeno je da postoji dosta nedoumica u njihovoj primjeni od strane uvoznika, i to ponajviše u razumijevanju koji dio troškova prijevoza treba dodati cijeni robe iz računa prodavatelja da bi se dobila carinska vrijednost robe. O istome više u nastavku članka. S obzirom na to da je o paritetima DAT i DAP pisano u časopisu RRiF, br. 6/11., u ovom se članku na njih neće osvrtati.

1. Uvod
2. Nova podjela – u INCOTERMS® 2010.
3. Objašnjenja pariteta isporuke – bilo koji način prijevoza
4. Utvrđivanje carinske vrijednosti robe ovisno o paritetu isporuke – primjeri
5. Zaključno

Kako je većini trgovačkih društava i institucija koji u svom poslovanju surađuju s inozemstvom već poznato, Hrvatsku je narodnu banku pod raznim uvjetima i načinima i putem mnogobrojnih izvješća potrebno izvještavati o poslovima s inozemstvom. Zakonska podloga za izvješćivanje su Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, Zakon o deviznom poslovanju, Zakon o službenoj statistici, Zakon o kreditnim institucijama, Zakon o platnom prometu itd., kao i brojni podzakonski akti (odluke, uredbe, upute) koji podrobnije propisuju vrste izvješća, način i obveznike izvješćivanja. Jedno od obveznih izvješća o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom je i Godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima (GOD-INOK) koje se u predviđenim okolnostima za 2011. dostavlja do 30. travnja 2012. To se izvješće pojašnjava u ovom članku.

1. Općenito o kreditnim poslovima s inozemstvom
2. Pojašnjenje popunjavanja obrasca GOD-INKOK

Uvoz roba određenog statusa odnosno namjene ima poseban položaj u skladu s odredbama carinskih i trgovinskih propisa. U ovom se članku pojašnjava carinski položaj uvoza reklamnog materijala, uzoraka i besplatnog uvoza.

1. Osnovne napomene
2. Uvoz uzoraka
3. Reklamni materijal
4. Besplatan uvoz i izvoz

Hrvatska obrtnička komora je za 2012. objavila „Izvadak“ iz odluka o plaćanju doprinosa u paušalnoj svoti. Obrtnici i ostali obveznici plaćaju doprinos u paušalnoj svoti te u postotku od dohotka, odnosno dobitka. Obveza plaćanja doprinosa nastaje danom upisa u obrtni registar, a prestaje danom brisanja iz registra. Opširnije o tome može se pročitati u nastavku članka.

1. Tko su obveznici plaćanja doprinosa obrtničkim komorama
2. Plaćanje doprinosa u paušalnoj svoti
3. Plaćanje doprinosa po stopi od 0,40%

Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili korisnik doplatka za djecu radi uzdržavanja i njihova odgoja. Doplatak za djecu se stječe i ostvaruje prema Zakonu o doplatku za djecu (Nar. nov., br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. – Odluka USRH i 61/11.) i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Nar. nov., br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 145/10. i 55/11., dalje: Zakon o pravima branitelja). Tijekom 2011. odredbe Zakona o dječjem doplatku (Nar. nov., br. 61/11.) usklađene su sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08. – 80/10.), Zakonom o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 49/09.), Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. − 114/11.) i Zakonom o azilu (Nar. nov., br. 79/07. i 88/10). O tome pišemo u nastavku.

1. Korisnici doplatka za djecu
2. Djeca koja ostvaruju pravo na doplatak
3. Pravo na doplatak djece prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
4. Uvjeti za stjecanja prava na doplatak za djecu
5. Utvrđivanje dohodovnog cenzusa
6. Podnošenje zahtjeva za stjecanje prava za doplatak za djecu
7. Isplata dječjeg doplatka

Zbog ekonomske su krize poslodavci primorani smanjiti obujam posla i troškove poslovanja, što se najčešće čini otkazivanjem ugovora o radu zbog gospodarskih, tehnoloških i organizacijskih razloga jer je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima radnik radi. Stoga poslodavac ima mogućnost radniku redovito otkazati ugovor o radu, odnosno dati poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu („tehnološki višak“) uz uvjete i na način koji su propisani Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09. i 61/11., dalje: ZR).

1. Uvod
2. Zabrana otkazivanja
3. Razlozi otkazivanja ugovora o radu
4. Obveze poslodavca
5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
6. Umjesto zaključka