Iako je novi Ovršni zakon načelno stupio na snagu 18. listopada 2010., većina njegovih odredaba stupa na snagu tek 1. srpnja 2012. Među tim odredbama koje stupaju na snagu 1. srpnja 2012. nalazi se i odredba o prednosnom redu kod ovrhe. Naime, u pogledu prednosnog reda u naplati, u 2011. vrijedila su ona pravila koja su postavljena prijašnjim Ovršnim zakonom. Nova pravila novoga Ovršnog zakona vrijede tek u postupcima započetim od 1. srpnja 2012., s tim da se ovršni postupci u pravilu dovršavaju po propisima koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja tih postupaka. Odredbe izmjena i dopuna zakona po kojima su ovršni postupci započeti mogu se primjenjivati samo ako je to izričito propisano, a što se zbog pravne sigurnosti rijetko događa kod izmjena zakona koji uređuju područje ovrhe.
Autor u ovome članku razmatra i uspoređuje prethodne i privremene mjere osiguranja (koje su pretrpjele minimalne promjene u novom propisu), i to one koje se primjenjuju radi osiguranja novčane tražbine na novčanim sredstvima na računu kod dužnikove banke, te upućuje na razlike između dviju mjera u pogledu svrhe određivanja, vrsta i načina primjene. Pozornost je u ovome članku posvećena uređenju zabrane raspolaganja mjerom osiguranja blokiranih sredstava te se naglašava izričita zakonska limitiranost, kao i zabrane kod prethodne mjere koja se određuje dužniku (protivniku osiguranja) zabranom raspolaganja novčanim sredstvima na računu – osim radi namirenja osigurane tražbine. Neki problemi koji se pojavljuju u praksi ilustrirani su konkretnim primjerima te se nudi rješenje za njihovo prevladavanje.
U ovom članku autor daje prikaz glavnih odrednica radnog odnosa, odnosno njegovih bitnih elemenata, te specifičnih obilježja obavljanja činidbe rada u radnom odnosu. Na taj će način najjasnije biti izraženo razlikovanje u odnosu na ostale pravne odnose obavljanja činidbe rada, prikazane kroz druge ugovorne odnose s činidbom rada – ugovor o djelu, ugovor o nalogu i ugovor o djelu redovitog studenta. Objektivizacijom ovog razlikovanja odredit će se granica autonomije ugovornih strana da vlastitom voljom izabiru između pravnih odnosa za obavljanje činidbe rada.
Ovaj je članak usmjeren na argumentiranje mišljenja kako je nedopustivo, u praksi općeprihvaćeno pravno shvaćanje, da poslodavac smije jednostranom izmjenom pravilnika o radu smanjiti radniku ugovorenu plaću jer je ugovor o radu sadržavao uglavak o upućivanju na pravilnik iako je pri ugovaranju plaća prema tada važećem pravilniku bila veća.
Autor u članku pojašnjava novine u vezi sa stvarnopravnim režimom poljoprivrednih zemljišta te određene novine obveznopravne naravi. Osobito pojašnjava novo uređenje u vezi s informacijskim sustavom podataka o poljoprivrednom zemljištu u RH, korištenje poljoprivrednog zemljišta, promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje takvim zemljištem u vlasništvu države i raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem.
Trgovački zastupnici, zbog poznavanja tržišta i potreba potencijalnih kupaca, igraju bitnu ulogu u trgovini. Oni služe kao poveznica između nalogodavca i kupca, omogućavajući nalogodavcu prodaju njegove robe. Za svoje djelovanje trgovački zastupnici imaju pravo, na temelju ostvarenog rezultata, zahtijevati od nalogodavca nagradu (naknadu). Ona se najčešće utvrđuje u obliku provizije, tj. u postotku od prometa ostvarenog zastupnikovim poslovanjem za sve poslove koji su sklopljeni za vrijeme trajanja ugovora, ali i nakon njegovog prestanka. No u mnogim je pravnim sustavima u Europi zaštita zastupnika išla mnogo dalje tako da je zastupniku osim provizije dano još i pravo na posebnu naknadu u slučaju prestanka ugovora, koja se ponekad naziva „terminalna naknada“ (engl. terminal compensation). U članku autor detaljno pojašnjava pitanja u vezi s ovom naknadom i daje poredbeni prikaz zakonskih rješenja u pojedinim europskim zemljama te rješenja u domaćem pravnom sustavu, koja su sada u cijelosti usklađena s europskom pravnom stečevinom.
Autor u ovome članku razmatra pitanja u vezi s tretmanom najma s motrišta poreza na dodanu vrijednost, pri ćemu pojašnjava najam kapitala s motrišta poreza na dodanu vrijednost, porezne učinke računovodstvenog retmana najma, kao i poslovni najam s motrišta poreza na dobitak.
U ovom članku autor razmatra glavne novosti koje donosi korjenita reforma upravnog spora, čija je provedba započela 1. siječnja 2012., stupanjem na snagu novog Zakona o upravnim sporovima. Pritom se ne ulazi u ocjenu kvalitete pojedinih odredaba, već se usredotočujemo na praktični prikaz normi novog ZUS-a.
Dana 1. siječnja 2012. stupio je na snagu novi Zakon o upravnim sporovima, koji donosi i određena nova rješenja. U ovome se članku iznosi pogled na zakonska rješenja u vezi s predmetom obnove i zakonske razloge (osnove) obnove.
Područje elektroničkih komunikacija je zbog sveopće digitalizacije, a i širenja u praktički sve pore života, predmet vrlo živoga i dinamičnoga pravnog uređenja. Godine 2008. donesen je Zakon o elektroničkim komunikacijama, ali je europski pravni okvir u međuvremenu toliko izmijenjen da je bilo potrebno donijeti vrlo opsežne izmjene i dopune Zakona, što je učinjeno u srpnju 2011. Iako Zakon (zajedno s velikim brojem provedbenih propisa) uvelike spada u grupu visokospecijaliziranih propisa kojima se u pravilu bave samo profesionalci iz tog područja, postoji jedan njegov dio koji uređuje materiju koja se danas tiče praktički svakog građanina i pravne osobe, a to je Glava VII. Zakona. Praktički je postalo nemoguće naći osobu koja nema nikakav pravni odnos s nekim od telekom-operatora, a taj je pravni odnos uvelike uređen odredbama koje propisuje ova glava Zakona. Sadržajem navedene glave Zakona bavit ćemo se u ovome članku.
