Do danas smo u ovom časopisu objavili kratke komentare gotovo svih FIDIC-ovih općih uvjeta za izvođenje građevinskih radova izdanih 1999. Zadnji od ove serije općih uvjeta koje još nismo komentirali su oni poznati kao „Zelena knjiga“ ili „Kratki oblik“ (Short Form, kratica „KO“). Do sada komentirani opći uvjeti su oni poznati pod skraćenim nazivima „Crvena knjiga“ (NCK), „Žuta knjiga“ (NŽK), „Srebrna knjiga“ (NSK) i „Zlatna knjiga“ (NZK).
Bez obzira na pokušaj zakonodavca da institut ovrhe na plaći i drugim novčanim primitcima uredi što kvalitetnije, u našoj aktualnoj praksi u njegovoj primjeni i dalje ostaju brojne dvojbe. Stoga autorica u ovome članku predmetni institut cjelovito razmatra na transparentan, zanimljiv i detaljan način, s posebnim osvrtom na novele Ovršnog zakona kojima je zahvaćena i ovrha na plaći.
U ovome članku autorica razmatra elementarne nepogode u smislu refleksija na poreznopravne odnose s obzirom na to da iste, između ostalog, uzrokuju i gospodarske posljedice koje se očituju u golemim štetama nacionalnom gospodarstvu, što posredno dovodi do enormnog porasta financijskog opterećenja svih poreznih obveznika.
U prvom dijelu ovog članka autori su detaljno pojasnili institut porezne zastare, dok u ovom, drugom dijelu, pojašnjavaju pitanje dopuštenosti osnivanja dobrovoljnih i nedobrovoljnih (prisilnih) sudskih založnih prava na nekretninama radi osiguranja zastarjelih poreznih tražbina te daju odgovor na pitanje postoji li porezna tražbina nakon nastupa porezne zastare.
Autori: Dr. sc. Gabrijela MIHELČIĆ , dipl. iur. Mr. sc. Domagoj VUČKOV , dipl. iur.
U ovom članku autori daju pregled izmjena do sada važećih odredaba Zakona o zakupu i prodaji poslovnoga prostora i odredaba koje donosi novi Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (koji je u najvećem dijelu stupio na snagu 15. studenog 2011.) te pojašnjavaju neka pitanja koja su se u dosadašnjoj sudskoj praksi pokazala spornim, a za koja predmetni Zakon ne nudi izričita rješenja.
Autori: Doc. dr. sc. Maja BUKOVAC-PUVAČA Josip BRKIĆ
Stupanjem na snagu Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza prestaje važiti odredba čl. 174. ZOO-a (novčana obveza kod trgovačkih ugovora), koji je među inim i jedan od koraka prema uređenju našega pravnog sustava sukladno pravnoj stečevini EU. Stoga autorica u ovome članku iznosi novosti koje donosi taj zakon ističući i razloge zbog kojih je zakonodavac odlučio donijeti taj zakon, a koji su istaknuti u Prijedlogu Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, s konačnim prijedlogom zakona P.Z. 894. Osim toga skreće se pozornost i na prekršajnu odgovornost za sve koji će kasniti s ispunjenjem novčanih obveza.
U ovome se članku ukratko analiziraju netom objavljeni rezultati dvaju međunarodnih istraživanja provedenih na globalnoj razini: usporednog vrednovanja nacionalnih regulacija prava na informaciju te praktične provjere ostvarivanja tog prava podnošenjem zahtjeva za pristup određenim proračunskim informacijama. U prvom istraživanju hrvatsko je zakonodavstvo na 6. mjestu, dok je u drugom istraživanju hrvatska praksa na 11. mjestu. U ovome članku ukratko predstavljamo spomenute projekte te rezultate utvrđene u odnosu na našu zemlju.
S obzirom na to da je 1. siječnja 2010. stupio na snagu novi ZUP, pojavila se potreba za usklađivanjem njegovih odredaba, među inim propisima, i s odredbama ZOMO-a. S obzirom na postojanje znatnih različitosti i nesklad između postojećih normativnih rješenja pri razmatranju odredaba posebnih upravnih postupaka, postavilo se i pitanje uređivanja dvostupnosti u postupku rješavanja o pravima koja se ostvaruju u javnim službama. U ovome se članku razmatra to pitanje s gledišta prava iz mirovinskog osiguranja koja se ostvaruju u upravnom postupku, organizacije toga postupka, karaktera njihove zaštite i dvostupnosti u rješavanju o njima.
Kako su u carinskoj praksi česti slučajevi pokretanja brojnih prekršajnih postupaka i naplate carinskog duga nastalog samo zato što vlasnik stranog plovila nije bio na plovilu u trenutku uplovljenja u teritorijalno more RH, autor u ovom članku kroz međunarodne i zakonske propise te sudsku praksu navodi slučajeve u kojima nije potrebno da vlasnik stranog plovila bude prisutan na plovilu.
Autorice u ovome članku na detaljan i transparentan način razmatraju posljednje novele Zakona o trgovini, kao nezaobilaznog propisa kojim se, između ostaloga, uređuju uvjeti za obavljanje trgovine, kao izrazito dinamične i za razvoj i održivost gospodarstva iznimno bitne djelatnosti.
Autori: Vlatka KUČEVIĆ, dipl. oec Marija KULAŠ , dipl. iur.
U članku se razmatra institut mobinga i njegov položaj u hrvatskom pravu. Razrađuju se vrste mobinga i načini njegova sprječavanja. Iako se prema čl. 130. Zakona o radu mogu procesuirati slučajevi mobinga, sudska je zaštita za sada neučinkovita. Iskustva u praksi govore o sve većem broju osoba koje traže pomoć zbog zlostavljanja na poslu, ali još nema šireg istraživanja tog fenomena. Kako je nezaposlenost velika i prijetnja otkazom nije bezazlena, radnik često pristaje na sve što mu je naređeno, nemajući pri tome nikakve zaštite, za razliku od država Europe u kojima ipak postoje moćne sindikalne organizacije. Novi Kazneni zakon koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2013. predviđa mobing kao kazneno djelo u okviru kaznenog djela „Zlostavljanje na radu“ iz čl. 133.
Predmet ovoga članka jest razmatranje instituta ratione temporis ili vremenske nadležnosti koja se odnosi na vremensko ograničenje postupanja nekoga međunarodnog sudbenog tijela. Navedeni se institut razmatra na vrlo zanimljiv, transparentan i detaljan način, uz prikaz recentne sudske prakse.
