Ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave sukladno novom Ovršnom zakonu (Nar. nov., br. 139/10., dalje: OZ) nije se sadržajno bitno promijenio u odnosu na do sada primjenjivani Ovršni zakon. Zamišljen je kao relativno jednostavan i brz postupak u kojem ovrhovoditelji (vjerovnici) prisilno naplaćuju svoje tražbine na temelju pravomoćnog rješenja o ovrsi kojeg je donio javni bilježnik. Autori u ovom članku pojašnjavaju ovršni postupak od podnošenja ovršnog prijedloga javnom bilježniku do provedbe rješenja o ovrsi i računovodstveni položaj ovrhovoditelja do okončanja ovršnog postupka, odnosno naplate tražbine.
1. Uvod 2. Pokretanje ovršnog postupka 3. Rješenje o ovrsi 4. Žalba na rješenje o ovrsi 5. Provedba ovrhe 6. Ovršni postupak s računovodstvenog i poreznog motrišta 7. Umjesto zaključka
Autori: Tino BEGO, dipl. iur. Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Autorica u članku piše o problemu trebaju li potraživanja od kupaca vrijednosno usklađivati odnosno otpisati te koji su uvjeti da bi se trošak vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca ili otpisa priznao u porezne svrhe. Računovodstveni standardi zahtijevaju iskazivanje potraživanja od kupaca prema fer vrijednosti, odnosno evidentiranje vrijednosnih usklađenja i njihovog otpisa. Kako postupiti prilikom svođenja potraživanja na fer vrijednost, odnosno kako evidentirati vrijednosna usklađenja i otpis potraživanja od kupaca u knjigovodstvu, te kakav je porezni položaj takvih vrijednosnih usklađenja i otpisa, opširnije pročitajte u nastavku članka.
1. Obveza provedbe vrijednosnog usklađenja 2. Evidentiranje vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca 3. Porezni položaj vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca 4. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Smanjenje vrijednosti imovine trgovačkog društva provodi se u skladu s određenim informacijama i procjenama o pokazateljima koji indiciraju smanjenje vrijednosti imovine. Pri tome treba voditi brigu o tome da se ta vrijednost imovine treba iskazati prema nadoknadivim svotama. Smanjenje vrijednosti imovine je rashod razdoblja iznad svote revalorizacijske pričuve oblikovane za tu imovinu. U ovom članku autor piše o metodama procjene nadoknadive vrijednosti materijalne imovine i goodwilla.
1. Uvod 2. Nadoknadiva vrijednost imovine 3. Nadoknadiva vrijednost jedinice koja stvara novac 4. Raspodjela goodwilla na jedinice koje stvaraju novac 5. Vrijednost u uporabi i procjena budućeg novčanog tijeka 6. Priznavanje i mjerenje gubitka od smanjenja vrijednosti imovine 7. Ukidanje gubitka od smanjenja 8. Zaključak
Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje ulaganja u osnovno stado – mliječne krave odnosno početno i naknadno utvrđivanje njihove vrijednosti u skladu sa zahtjevima MRS-a 41 i MRS-a 16 odnosno HSFI 17 i HSFI 6. S obzirom na to da je riječ o ulaganju u životinje koje je povezano s biološkim transformacijama koje se u ovom slučaju vežu za stvaranje nove biološke imovine odnosno teladi i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda – mlijeka, u članku se pojašnjava i računovodstveno praćenje tih imovinskih oblika. U članku se definira i postupanje pri priznavanju državnih potpora koje su povezane s nabavom i uzgojem mliječnih krava.
1. Uvod 2. Utvrđivanje vrijednosti ulaganja u osnovno stado – krave 3. Utvrđivanje vrijednosti teladi i mlijeka 4. Raspored troškova kod ulaganja u osnovno stado, proizvodnju mlijeka i teladi 5. Računovodstveno praćenje državnih potpora povezanih s držanjem krava 6. Zaključak
Iskustvo nas uči kako u našem poslu nikad dovoljno opreza. U tu smo svrhu izradili kontrolno-analitičke provjere nekih poslovnih događaja koji su evidentirani u glavnoj knjizi, a za koje nismo bili sigurni jesmo li ih dobro proknjižili na temelju vjerodostojnih isprava i u skladu s propisima i pravilima struke. Tako imamo situacije da u trenutku knjiženja nismo imali potpunu sliku o nastalom poslovnom događaju ili smo na temelju naknadnih informacija i stručnih spoznaja došli do zaključka da neki poslovni događaj bolje odgovara drugoj prirodi vrste koja će doprinijeti istinitom i fer izvješćivanju. To još uvijek možemo ispraviti prije zaključenja glavne knjige za 2011. jer se ova vrsta ažurnosti svodi na godišnju razinu. Izneseni pregled računovodstvenih postupaka daje odgovore na neka pitanja i dvojbe iz prakse te nudi rješenja u skladu s računovodstvenim standardima i poreznim pravilima. Izloženo je gradivo prezentirano prema vrsti i trajnosti imovine, ročnosti obveza i kapitala, vrstama prihoda i troškova, tj. prema redoslijedu iz RRiF-ova računskog plana za poduzetnike. Ovaj podsjetnik može poslužiti i za testiranje već proknjiženih poslovnih događaja, odnosno ponuđena rješenja mogu poslužiti za još uvijek pravodobno ispravljanje možebitnih pogrešaka. Nadamo se da će vam ovaj koncept članaka od više autora biti od praktične koristi.
1. Kontrolno-analitički postupci na računima – RAZRED 0 2. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima novčanih sredstava, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja – RAZRED 1 3. Kontrolno –analitički postupci na računima RAZREDA 2 4. Provjera stanja i postupaka na računima kratkotrajne imovine – Zalihe − RAZRED 3 5. Podsjetnik za kontrolu troškova prije izrade Računa dobitka i gubitka – RAZRED 4 6. Provjera na računima proizvodnje, zaliha poluproizvoda gotovih proizvoda i robe – RAZRED 6 7. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima rashoda (70−73) 8. Provjera knjigovodstvenog stanja na računima prihoda (75-78) 9. Provjera na računima kapitala (90 – 96) i izvanbilančnih zapisa (99)
Autori: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač. Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač. Tamara CIRKVENI , mag. oec., univ. spec. oec. i ovl. rač. Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Mr. sc. Šime GUZIĆ, dipl. oec. i ovl. rač. Zrinko TRCOVIĆ , dipl. oec. i ovl. rač.
U ovom se proračunskom praktikumu knjiže i obrazlažu knjiženja sljedećih poslovnih promjena: 1. VALUTNA KLAUZULA PRI NABAVI DUGOTRAJNE NEFINANCIJSKE IMOVINE i 2. OTPIS ISTNOG INVENTARA. Pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovine ako je ugovorena valutna klauzula, u troškove nabave ne može se ubrojiti razlika utemeljena na razlici tečajeva valute jer se ta razlika ubraja u financijski rashod. Sustav otpisa sitnog inventara nije izravno uređen propisima iz područja proračunskog računovodstva. Stoga on mora biti uređen internim aktima osobe koja primjenjuje ovaj računovodstveni sustav. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr.)
1. Razlika valutne kaluzule pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovine 2. Otpis sitnog inventara
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U ovom će se praktikumu knjižiti naplata prodanih usluga putem kartičara i neki postupci u vezi s nesigurnim potraživanjima. Pri kartičnoj naplati pruženih usluga prihod pružatelja usluge se ne umanjuje za zaračunanu kartičnu naknadu i obveza obračuna poreza na dodanu vrijednost, ako je pružatelj usluge obveznik njegova obračunavanja i plaćanja, nastaje u vrijeme pružanja usluge, a ne u vrijeme naplate od kartičara. Knjigovodstveno postupanje s nesigurnim potraživanjima treba biti usko povezano s odlukama upravnih struktura neprofitne organizacije.
1. Naplata prodanih usluga putem kartičara 2. Nesigurna potraživanja
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Vrijeme je blagdana, a poslodavci već tradicionalno svoje radnike prigodno daruju božićnicom, darom u naravi ili daruju njihovu djecu. Poreznim se propisom do određenih svota i pod određenim uvjetima navedena materijalna prava radnika mogu isplatiti neoporezivo. Koje uvjete pri navedenoj isplati moraju poštovati poslodavci, pročitajte u nastavku.
1. Pravo radnika na božićnicu, dar u naravi i dar za djete 2. Isplata božićnice 3. Dar u naravi do 400,00 kn 4. Dar za djete 5. Isplata božićnice, dara u naravi i dara za dijete u samostalnim djelatnostima
Osnovni kriterij za ulazak u registar obveznika PDV-a „po sili zakona“ i izlazak iz njega je visina ostvarenog prometa u prethodnoj godini u vrijednosti većoj od 85.000,00 kn i taj se prag ulaska, iako je očekivano, nije promijenio u odnosu na prethodne godine. Neki će poduzetnici ući u sustav PDV-a dobrovoljno jer u prethodnoj godini nisu prešli graničnu svotu ostvarenog prometa iznad 85.000,00 kn. Iznimno, poduzetnici se mogu odlučiti na „dobrovoljan“ ulazak u sustav PDV-a u tijeku poslovne godine, ali najkasnije prije prve isporuke dobra ili obavljene usluge. Odluku o dobrovoljnom ulasku u registar obveznika PDV-a mogu donijeti i na kraju poslovne godine. Napominjemo da se kriteriji u vezi s ulaskom u sustav PDV-a ili izlaskom iz njega nisu promijenili u odnosu na prethodnu godinu te je članak objavljen u časopisu RRiF, br. 12/10., str. 109. i dalje aktualan. Nadalje, inozemni će poduzetnici također za određene promete koji su obavljeni u tuzemstvu biti obveznici PDV-a, o čemu smo opširno pisali u časopisu RRiF, br. 12/10., str. 118.
1. Uvod 2. Ulazak poduzetnika u sustav PDV-a 3. Koji obrazac treba predati domaći poduzetnik za prijavu u registar obveznika PDV-a 4. Kada poduzetnici mogu izaći iz sustava PDV-a 5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Primitci koji se oporezuju na način propisan za drugi dohodak i dohodak od nesamostalnog rada u pravilu podliježu obračunu doprinosa, no u nekim slučajevima, kao što je to kod isplate umirovljenicima, autorima, učenicima i sl., moguće je neke isplate obaviti bez obračuna doprinosa. Pritom isplatitelji zbog primjenjivanja iznimke neobračunavanja doprinosa trebaju osigurati propisom utvrđene dokaze. Na koje primitke ne treba obračunati doprinose i kako u pojedinom slučaju isplatitelji trebaju postupiti, pišemo u nastavku.
1. Uvod 2. Naknada za isporučeno autorsko pravo ili umjetničko djelo 3. Primitci učenika i studenata 4. Potpore obitelji za slučaj smrti radnika 5. Potpore za školovanje 6. Nadoknade članovima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 7. Nadoknade športskom sucu i delegatu 8. Novčane pomoći 9. Nadoknade za rad osobe mlađe od 15 godina 10. Renta koju bivši poslodavac isplaćuje članu obitelji bivšeg radnika 11. Novčana nadoknada koja se isplaćuje mobiliziranoj osobi 12. Isplate s osnove drugog dohotka umirovljenicima
Zastara poreznih obveza i zastara prava na utvrđivanje porezne obveze uređene su na poseban način Općim poreznim zakonom, drukčije nego što je to za obveze iz trgovačkih odnosa koje uređuje Zakon o obveznim odnosima. U nekim se posebnim slučajevima može primijeniti i Zakon o obveznim odnosima ako Općim poreznim zakonom nije drukčije određeno. Na taj je način porezna zastara dvojno određena. Osim propisivanja tzv. relativne i apsolutne zastare, Opći porezni zakon dao je mogućnost zbrajanja zastarnih rokova za utvrđivanje i naplatu poreznih obveza, što tom pravnom institutu daje posebnu notu drukčiju od sličnih instituta trgovačkog prava.
1. Uvod 2. Porezna zastara prema pravilima OPZ-a
Autori: Dr. sc. Gabrijela MIHELČIĆ , dipl. iur. Mr. sc. Domagoj VUČKOV , dipl. iur.
Financijski izvještaji poduzetnika sadržavaju transakcije i salda koji se odnose na obveze poduzetnika prema državnim institucijama, a koje su najvećim dijelom iskazane na stavci pasive iz bilance: obveze za poreze, doprinose i slična davanja. U članku će se razmotriti postupci revizije poreza, doprinosa i sličnih davanja koje će revizor provesti primjenom odgovarajuće revizorske metodologije, odnosno primjenom revizijskih postupaka ispitivanja realnosti i objektivnosti te pozicije financijskih izvještaja.
1. Uvod 2. Ciljevi revizije poreza, doprinosa i sličnih davanja 3. Područja rizika utvrđena u reviziji obveza za poreze, doprinose i slična davanja 4. Metodologija završne revizije obveza za poreze, doprinose i slična davanja
Kako je već objavljeno u prijašnjim brojevima RRiF-a, Odbor za međunarodne računovodstvene standarde financijskih izvješća (IASB) krajem svibnja 2011. objavio je četiri nova međunarodna računovodstvena standarda: MSFI 10 – Konsolidirani financijski izvještaji (engl. Consolidated Financial Statements), MSFI 11 – Zajednički pothvati (engl. Joint Arrangements), MSFI 12 – Objava udjela u drugim poduzećima (engl. Disclosure of Interests in Other Entities) i MSFI 13 – Mjerenje fer vrijednosti (engl. Fair Value Measurement). U prethodim brojevima RRiF-a (RRiF, br. 8/11., 9/11. i 11/11.) ukratko je prikazan sadržaj i osnovne odredbe standarda MSFI 13 – Mjerenje fer vrijednosti, MSFI 10 – Konsolidacija te odredbe MSFI 12 – Objave udjela u drugim poduzećima. U nastavku se prikazuju sadržaj i osnovne odredbe MSFI 11 – Zajednički pothvati.
1. Pristup MSFI 11 – Zajednički pothvati 2. Klasifikacija zajedničkih pothvata 3. Osnovne odrednice MSFI 11 – Zajednički pothvati 4. Vrste zajedničkih pothvata 5. Financijsko izvještavanje strana u zajedničkom pothvatu 6. Pojedinačni financijski izvještaji
Poslovanje u Europskoj uniji Neovisno o tome na koji se natječaj za bespovratna sredstva prijavitelj projektnog prijedloga javlja, bilo na domaći natječaj u pretpristupnom programu IPA ili pak na neki od programa Europske unije u Bruxelles, postoje neki uobičajeni elementi koje svaki projekt treba imati. Naravno, svaki će natječaj propisati ciljeve i prioritete projekata, pokazatelje mjerenja uspjeha programa, a ponekad i ciljne skupine koje prijavitelji trebaju obuhvatiti svojim projektima. Svaki će natječaj također imati specifični skup kriterija za odabir projekata, no područja koja se ocjenjuju po svojoj su logici obično slična u svakom natječaju. Osim kriterija u natječaju, svaki prijavitelj projekta također mora imati određene kapacitete za provedbu projekata.
1. Kakve ideje prolaze na EU-natječajima 2. Mogućnosti u programu IPA 3. Kakav prijavitelj mora biti da bi mogao postati korisnik bespovratnih sredstava 4. Što svaki projektni prijedlog treba imati da bi mogao proći na natječaju 5. Kriteriji za ocjenjivanje projektnih prijedloga 6. Zaključak
Europska komisija predložila je propise o proračunskoj disciplini, poreznim reformama i revizijskim uslugama. Cilj je novih zakona omogućiti strožu primjenu Pakta o stabilnosti i rastu, kojim se javni dug država ograničava na 60% domaćeg proizvoda, a proračunski manjak na 3%. Nadalje navedeni su prijedlozi za zajedničko uređivanje pojedinih propisa na području gospodarstva.
1. Usvojeni zakoni za veću proračunsku disciplinu 2. Službeni prijedlog novog poreza 3. Mikrozajmovi za male poduzetničke projekte 4. Uskoro novi propisi o revizijskim uslugama 5. Izvješćivanje o odgovornom poslovanju 6. Europska praksa za pravnike 7. EU predlaže zajednički zakon o trgovini 8. Uskoro inicijativa za lakše prekogranično poslovanje 9. EK želi uvesti izvješćivanje o odgovornom poslovanju 10. Hrvatske stope poreza među najvišima u svijetu 11. Jednostavnije plaćanje poreza 12. Službeni prijedlog novog poreza 13. Kako oporezivati transfere nogometaša 14. Nizozemska uvodi olakšicu za istraživanje i razvoj 15. Stroža kontrola poreznih obveznika u Italiji 16. Jeste li spremni za računovodstvene promjene u vezi s lizingom
Hrvatski je sabor donio Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza koji je objavljen u Nar. nov., br. 125/11., a koji se počinje primjenjivati 1. siječnja 2012. Tim se zakonom uređuju rokovi ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice kašnjenja s ispunjenjem. Autor u ovom članku uz kritički osvrt pojašnjava odredbe novodonesenog Zakona te ih uspoređuje s odredbama čl. 174. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. i 41/08., dalje: ZOO), kojima su do sada bila uređivana ova pitanja.
1. Pristup problemu 2. Subjekti na koje se odnosio čl. 174. ZOO-a, a sada odredbe ZORINO-a 3. Što znači rok ispunjenja (plaćanja) 4. Vrijeme ispunjenja kad je ono predviđeno ugovorom 5. Vrijeme ispunjenja kada nije određeno ugovorom (općenito) 6. Rok ispunjenja nije određen ni ugovorom niti zakonom (opće odredbe ZOO-a, ZORINO-a, ZJN-a i dr.) 7. Rokovi ispunjenja novčanih obveza trgovaca (poduzetnika) i osoba javnog prava ako ih sami ne ugovore 8. Ništetne odredbe ugovora 9. Zatezne kamate 10. Nadzor provedbe i prekršajne odredbe ZORINO-a 11. Zaključno – gospodarski cilj ZORINO-a
Escrow račun sve se više pojavljuje u praksi naših trgovačih draštava, osobito kada ta društva surađuju s inozemnim poduzetnicima. U našem se bankarskom sustavu escrow računi ne prakticiraju zbog raznih razloga. U ovom članku autor opisuje pravno i financijsko motrište sklapanja ugovora o escrow računu te inozemnu praksu i regulativu na tom području.
1. Što je escrow račun 2. Temelj za otvaranje escrow računa 3. Ugovorne strane kod escrow računa 4. Escrow kod kupoprodaje zemljišta, poduzeća ili sličnih poslova 5. Prednosti escrow računa 6. Pravni odnosi kod escrow računa – sličnosti i razlike od akreditiva i bankarskih garancija 7. Postupak otvaranja escrow računa 8. Banka kao opunomoćenik nalogodavatelja 9. Sadržaj ugovora o escrow računu 10. Usporedba ugovora o escrow računu s ugovorom o novčanom depozitu 11. Usporedba ugovora o escrow računu s ugovorom o polaganju vrijednosnih papira 12. Jesu li u Hrvatskoj dopušteni escrow računi 13. Novi Zakon o platnom prometu (2009.)
Prateći inozemne stručne časopise u njemačkom tjedniku za ekonomiju, porezno, gospodarsko i radno pravo DER BETRIEB, broj 35 od 2. rujna 2011., naišli smo na zanimljiv članak u kojem se uspoređuju prednosti i nedostatci sanacije prema stečajnom planu s dobrovoljnom sanacijom te smo ga uz dopuštenje izdavača odlučili preuzeti. Provedena usporedba izgleda uspješnosti obaju postupaka pokazuje da o sanaciji prema stečajnom planu valja svakako razmišljati uvijek kada je vjerojatno da se vjerovnici pregovaranjem tijekom dobrovoljne sanacije neće moći usuglasiti. K tome, sanacija prema stečajnom planu stavlja na raspolaganje instrumente koji se u okviru dobrovoljne sanacije ne mogu koristiti. Unatoč tome što je tekst članka neznatno skraćen s ciljem rasterećenja čitatelja od njemačkih propisa, nadamo se da će vas zainteresirati i proširiti vaše spoznaje o sanaciji poduzeća, te vas možda čak navesti na drukčiji pristup sanaciji odnosno stečaju.
1. Uvod 2. Dobrovoljna sanacija 3. Sanacija prema stečajnom planu 4. Usporedba sanacije prije i poslije stečaja 5. Zaključak
Obrtnici i ostale samostalne djelatnosti koje se u poreznom smislu izjednačavaju s obrtom, a obveznici su poreza na dohodak, ako su u 2011. premašili barem jedan od kriterija glede ukupnih primitaka, dohotka te prosječnog broja zaposlenih propisanih Zakonom o porezu na dobit, obvezni su od 1. siječnja 2012. promijeniti način oporezivanja te umjesto poreza na dohodak početi plaćati porez na dobitak što ih obvezuje sljedećih 5 godina. Po isteku toga razdoblja mogu ponovno postati obveznici poreza na dohodak, ako smatraju da im je to povoljnije. Način oporezivanja mogu promijeniti i dragovoljno, ali uvijek početkom godine odnosno novoga poreznog razdoblja. Zbog promjene načela oporezivanja, potrebno je s početkom godine otvoriti početna stanja sukladno tim načelima. Kako to treba učiniti, pišemo u ovom članku.
1. Uvod 2. Prelazak s oporezivanja porezom na dohodak na porez na dobitak 3. Utvrđivanje pokazatelja presudnih za prelazak s poreza na dohodak na porez na dobitak 4. Kako treba postupiti kada poduzetnik obveznik poreza na dohodak želi nastaviti djelatnost kao trgovačko društvo 5. Sastavljanje početne bilance 6. Ispravak dobitka na kraju prve godine poslovanja i plaćanje poreza prema Zakonu o porezu na dobitak 7. Početna bilanca u slučaju kada je imovina manja od obveza 8. Može li porezni gubitak ostvaren u prethodnoj godini po načelu blagajne smanjiti osnovicu poreza na dobitak 9. Dragovoljni prelazak s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobitak 10. Obrtnici obveznici poreza na dobitak u socijalnom sustavu 11. Prelazak s poreza na dobitak na porez na dohodak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Sukladno Zakonu o porezu na dohodak, a uz zadovoljenje propisanih uvjeta, fizičke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta mogu izabrati plaćanje paušalnog poreza na dohodak i prireza, kada su obvezni podnijeti prijavu Poreznoj upravi na RPO obrascu najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine. U nastavku članka pročitajte koje se vrste samostalnih djelatnosti mogu paušalno oporezivati, u kojem se roku plaća godišnji paušalni porez, kako se utvrđuje i obračunava obveza plaćanja doprinosa te koji se postupci provode u Poreznoj upravi kada prestanu uvjeti za plaćanje paušalnog poreza.
1. Paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti 2. Uvjeti za paušalno oporezivanje 3. Propisani rok za podnošenje prijave na obrascu RPO za paušalno oporezivanje 4. Utvrđivanje godišnjega paušalnog poreza na dohodak 5. Smanjenje paušalnog poreza na dohodak 6. Rokovi plaćanja paušalnog poreza 7. Prestanak uvjeta za paušalno oporezivanje 8. Poslovne knjige i obveza izdavanja računa 9. Utvrđivanje paušalnog poreza na dohodak za obrtnika kada izlazi iz paušala 10. Obveza plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
U trgovini se tijekom prosinca svake godine ostvaruje iznadprosječni promet, što se s opravdanjem očekuje i ove godine. Razlog tome su božićni i novogodišnji blagdani tijekom kojih potrošači, već tradicionalno, kupuju pojedine proizvode u većoj količini nego uobičajeno. To se naročito odnosi na proizvode namijenjene darivanju, ali i na pojedinu hranu koja se prema ustaljenom običaju priprema i konzumira u vrijeme ovih blagdana. Neki se proizvodi stavljaju na tržište i kupuju samo za vrijeme ovih blagdana: božićna drvca, božićni ukrasi, dekorativni proizvodi i pirotehnička sredstva. U svrhu pospješivanja prodaje, trgovci tijekom cijelog mjeseca prosinca provode promotivno-prodajne akcije s ciljem poticanja potrošača na povećanu kupnju (oglašavaju i provode rasprodaje, akcijske prodaje i sezonska sniženja, odobravaju blagdanske popuste, priređuju nagradne igre i dr.). U nastavku ovog članka, upućujemo na osnovne i bitne uvjete obavljanja trgovine na malo te način označavanja onih proizvoda za koje smatramo da ih tijekom nadolazećih blagdana potrošači najviše i najčešće kupuju.
1. Umjesto uvoda 2. Općenito o označavanju blagdanskih proizvoda 3. Uvjeti prodaje i način označavanja božićnih drvaca 4. Uvjeti prodaje i način označavanja pirotehničkih sredstava 5. Način označavanja pojedinih blagdanskih proizvoda 6. Prodaja i označavanje pojedine blagdanske hrane 7. Zaključak
Provedba Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 87/08., dalje: Zakon) postavila je pred obveznike određene nedoumice. Naime, Zakon predviđa provedbu mjera i radnji, a da nije propisao obrasce kojim bi obveznicima olakšao tu provedbu. U pravilu se navodi sadržaj pojedine mjere i radnje, dok tehnika provedbe koja bi uključivala i određene obrasce nije navedena. U tom se smislu, kako bi se obveznicima olakšala provedba Zakona, daje prijedlog provedbe određenih mjera i radnji u vidu obrazaca (tablica) radi brže i sveobuhvatnije provedbe obveza iz Zakona.
1. Obveze (mjere i radnje, postupci) prema Zakonu 2. Analiza i procjena rizika 3. Dubinska analiza 4. Identifikacija stranke, zakonskog zastupnika, opunomoćenika, stvarnog vlasnika i strane politički izložene osobe 5. Vođenje evidencija 6. Lista provjere za procjenu rizika – NOVO!
Uvažavajući značaj sudske prakse u tumačenju i primjeni pravnih norma, nastavljamo prikazivati pojedine odluke sudova u području radnoga prava. Pritom ne zanemarujemo ni odluke tzv. nižih sudova (općinskih i županijskih), osobito kada se temelje na valjanim i prihvatljivim argumentima. Sada prikazujemo, kroz konkretne odluke sudova u radnim sporovima, ulogu i način rada radničkoga vijeća kao jednoga od triju temeljnih oblika sudjelovanja radnika u odlučivanju poslodavca (ostala dva oblika su skupovi radnika i predstavljanje radnika u organu poslodavca). Tri odluke koje prikazujemo u nastavku aktualne su i u primjeni sada važećeg Zakona o radu.
1. Uvod 2. Radničko vijeće – obveza savjetovanja prije donošenja odluke 3. Način rada radničkog vijeća 4. Predmet kolektivnog ugovora
U časopisu RRiF, br. 10/11., str. 178. objašnjen je prvi korak u pokušaju prisilne naplate tražbine od dužnika – pokrenut je postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. No kako i dužnik ima svoja prava, kao što je pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravedno i u razumnom roku odluči o pravima i obvezama stranaka (čl. 29. st. 1. Ustava RH), tako će u mnogim slučajevima naš dužnik iskoristiti tu mogućnost i uložiti prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Stoga prije možebitne naplate treba provesti parnični postupak. Jedna od osnovnih postavaka svakoga obveznog odnosa (kao što je primjerice kupnja i prodaja robe) je savjesnost i poštenje u izvršavanju svojih obveza. Zakon pretpostavlja da će svi sudionici takvih odnosa (kupci i prodavatelji, vjerovnici i dužnici) ugovore sklapati s namjerom da ih ispoštuju do kraja, onako kako je dogovoreno. Na žalost, to je dosta često drukčije.
1. Uvod u parnični postupak 2. Izmjene Zakona o parničnom postupku iz 2011. 3. Predmet odlučivanja u postupku povodom prigovora 4. Promjene platnog naloga 5. Što se i kako dokazuje 6. Posebno o kamatama 7. Saslušanje stranaka
Autor u članku pojašnjava pojam cesije odnosno ustupanja tražbina, kao jednog od oblika obračunskog plaćanja te njezine različite zakonske oblike, dajući pri tome ogledne primjere ugovora o ustupanju tražbina. Pri tome se posebno osvrće na pitanje zabrane cediranja potraživanja u uvjetima blokade računa poslovnog subjekta te s time povezano pitanje prekršajne i možebitne kaznene odgovornost pojedinih sudionika u takvoj cesiji (cedenta, cesionara i cesusa).
1. Pojam ustupanja tražbina 2. Pravne osnove i obilježja ustupanja 3. Što (ne) može biti predmetom cesije 4. Obavješćivanje (notifikacija) dužnika o ustupu i njegov pristanak na ustupanje tražbine 5. Odnos ustupitelja (cedenta) i primatelja (cesionara) 6. Različiti oblici ustupanja tražbina (oblici cesija) 7. Zabrana ustupanja tražbina u uvjetima blokade računa 8. Zaključno
Cilj svakog poslovnog izvještaja je pružanje takvih informacija koje će menadžmentu omogućiti donošenje kvalitetnih poslovnih odluka. S obzirom na to da suvremeni menadžeri za čitanje i analiziranje različitih izvještaja imaju jako malo vremena, iznimno je bitno da su informacije u njima prezentirane na odgovarajući način. U članku se svima koji izrađuju poslovne izvještaje daju smjernice kako maksimalizirati vizualnu kvalitetu izvještaja i olakšati njihovu interpretaciju. Na praktičnim se primjerima također objašnjava kako ukloniti najčešće pogreške zbog kojih izvještaji ne dopiru do svijesti njihovih korisnika.
1. Uvod 2. Priprema podataka za izradu izvještaja 3. Prezentacija podataka u izvještajima 4. Zaključak
