U članku autori pojašnjavaju pitanje dopuštenosti osnivanja dobrovoljnih i nedobrovoljnih (prisilnih) sudskih založnih prava na nekretninama radi osiguranja zastarjele porezne tražbine. Pri tome, u prvom dijelu ovog članka, detaljno pojašnjavaju institut porezne zastare jer je to potrebno kako bi se prosudila dopuštenost založnopravnog osiguranja zastarjelih poreznih tražbina i kako bi se odgovorilo na pitanje postoji li porezna tražbina nakon nastupa porezne zastare, a o čemu se govori u drugom dijelu ovog članka, koji će biti objavljen u narednom broju našeg časopisa.
Autori: Dr. sc. Gabrijela MIHELČIĆ , dipl. iur. Mr. sc. Domagoj VUČKOV , dipl. iur.
Izgradnja novoga pravnog sustava u Republici Hrvatskoj je na području građanskog prava obilježena ponajprije ukidanjem društvenog vlasništva. Među drugim promjenama vrlo bitno mjesto zauzima prijenos prava vlasništva (i drugih prava) radi osiguranja tražbine, pa tako i novi pravni instituti prethodnog i potonjeg (fiducijarnog) vlasništva. Prema mišljenju autora, ni formalno niti stvarno nisu se pronašla najbolja rješenja. U formalnom je smislu to prilično nejasan i neusuglašen odnos više iznimno bitnih zakona, a na stvarnom planu to je po mišljenju autora nepotrebno, neprihvatljivo i nelogično ozakonjenje po naravi stvari protupravnog raspolaganja prethodnog vlasnika.
Različite okolnosti poslovanja akreditivima u međunarodnoj trgovačkoj i bankarskoj praksi dovele su do formiranja nekoliko vrsta akreditiva. Oni se međusobno razlikuju načinom namirenja akreditivne obveze, stupnjem obveznosti i mogućnošću prenošenja. Zbog specifičnosti samog instituta, u ovome se članku posebna pozornost posvećuje podjeli akreditiva i njihovom prijenosu. Nakon uvodnih napomena daje se osvrt na pojam akreditiva i pravno uređenje ovog instrumenta osiguranja plaćanja te se iznosi podjela akreditiva i specifičnost prijenosa akreditiva. In finem, izdvojeno se iznose zaključci.
Autor se u ovome članku bavi problematikom poduzetničkih ugovora na način da razmatra postupak sklapanja, izmjene i prestanka ugovora o prijenosu dobitka, odnosno ugovora kojim se društvo kapitala obvezuje prenijeti drugom društvu cijeli svoj dobitak.
U br. 1/11. – 10/11. časopisa Pravo i porezi objavili smo članke o problematici turističkih ugovora. U ovome broju našega časopisa nastavljamo s obradom ove ematike te dajemo prikaz ugovora o zakupu (najmu) ugostiteljskog objekta i ugovora o franšizingu u području hotelijerstva.
U ovom članku analiziramo slučaj iz sudske prakse u kojem je tužitelj (radnik) zahtijevao utvrđenje da je u radnom odnosu s tuženikom (poslodavcem) na neodređeno vrijeme, premda je s poslodavcem sklopio više ugovora o radu na određeno vrijeme za različita radna mjesta, ali je neprekidno obavljao poslove radnog mjesta na kojem je počeo raditi.
Hrvatski je sabor 30. rujna 2011. donio četiri zakona iz područja mirovinskog osiguranja bitna za korisnike mirovina koja se ostvaruju od 1. siječnja 1999. u sklopu hrvatskoga mirovinskog sustava. U tom se kontekstu u ovome članku razmatraju pitanja osobito vezana za istup iz II. stupa mirovinskog sustava i integriranje dodatka u svotu mirovine.
Od 1. siječnja 2009., stupanjem na snagu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, prava s osnove roditeljstva uređena su na jedinstven način za sve osobe koje su osiguranici u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranja i državljani RH ili stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH. Dana 1. travnja 2011. na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Uu ovom članku autorica pojašnjava prava roditelja u vezi s roditeljstvom prema odredbama navedenih zakona.
Autorica u članku analizira status Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave radi određivanja mjesta i uloge ovog tijela u našem pravnom sustavu, ali i radi davanja odgovora na pitanje ispunjavanja li ovo tijelo uvjete za priznavanje pojma suda u smislu europskog prava. Zbog toga se pravni status Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave razmatra kroz ispunjenje kriterija za priznavanje suda koje je u svojim presudama postavio Europski sud. Pitanje je osobito zanimljivo u uvjetima očekivanog pristupa u punopravno članstvo u Europskoj uniji. Određivanje tijela koje je ovlašteno uputiti prethodno pitanje Europskom sudu u postupcima javne nabave bitno je praktično pitanje jer se na taj način određuje krug tijela koja su ovlaštena pokrenuti prethodni postupak pred Europskim sudom radi tumačenja i primjene europskog prava. 1. Uvod
Hrvatski je sabor na sjednici 15. srpnja 2011. donio novi Zakon o javnoj nabavi, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2012. u pretežnom dijelu svojih odredaba, dok ostale odredbe stupaju na snagu na dan pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Kako velik broj odredaba nije sadržajno mijenjan, autor u ovom članku daje sažetak bitnih promjena u sustavu javne nabave.
U ovome se članku upućuje na postojanje sukoba posebnog i općeg zakona te na određene pravne dvojbe oko prijenosa koncesije u slučaju stečaja društva koje obavlja djelatnost u lučkim područjima i ima velika ulaganja na pomorskom dobru.
