U časopisu Pravo i porezi, br. 3/11., 4/11., 5/11. i 6/11. objavili smo članka koji su sadržavali kratke komentare nekih odredaba iz FIDIC-ovih općih ugovornih uvjeta izdanih pod skraćenim naslovima „Crvena knjiga“, „Žuta knjiga“, „Srebrna knjiga“ te „Zlatna knjiga“ – Ugovori „BOT“. U ovom ćemo članku obraditi FIDIC-ove Harmonizirane uvjete. Primjena Harmoniziranih uvjeta za naše izvođače dolazi u obzir kada nude izvođenje radova ili kao izvođači ili podizvođači u projektima koje financira neka od međunarodnih financijskih institucija. Svrha ovoga članka je skrenuti pažnju izvođačima na one bitnije izmjene CK-a koje su unesene u HCK i olakšati im snalaženje u tim općim uvjetima.
U ovome se članku razmatra te definira pojam neovisnosti članova nadzornih odbora i neizvršnih direktora u upravnim odborima kao bitni element njihovog djelovanja. Neovisnost članova ostvaruje se jednim dijelom kroz kvalitetno nagrađivanje te u tom smislu autorice povezuju i objašnjavaju odnos između neovisnosti i nagrađivanja članova nadzornih odbora i neizvršnih direktora u upravnim odborima. U prvom se dijelu članka analiziraju pretpostavke za ostvarenje neovisnosti, dok se u drugom dijelu daje prikaz određivanja naknada za rad članova nadzornih odbora odnosno neizvršnih direktora upravnih odbora.
Autori: Prof. dr. sc. Hana HORAK Mr. spec. Kosjenka DUMANČIĆ, dipl. iur.
U prvom su dijelu članka posvećenog odredbama novoga Zakona o zadrugama, koji je objavljen u časopisu Pravo i porezi br. 7-8/2011., obrađena pitanja odgovornosti za obveze, nastanak i organe zadruge. U ovom se članku obrađuju pitanja koja se odnose na poslovanje zadruge, njezin prestanak te Hrvatski savez zadruga, zadružne saveze i zadruge koje imaju određene posebnosti. Kao i u prvome dijelu, rješenja novoga Zakona o zadrugama uspoređuju se s rješenjima ranijeg Zakona o zadrugama te se takvim pristupom propituje opravdanost novih zakonskih rješenja. Imajući na umu da ovaj rad s prvim dijelom čini cjelinu, na mjestima na kojima je to bilo opravdano, upućuje se na ranije iznesena stajališta.
U br. 1/11. – 9/11. časopisa Pravo i porezi objavili smo članke o problematici turističkih ugovora. U ovome broju našega časopisa nastavljamo s obradom ove aktualna i bitne tematike te dajemo prikaz ugovora o uporabi („raspolaganju“) ugostiteljskim smještajem (ugovor o alotmanu).
Novodonesenim Zakonom o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije uređuje se pojam turističkog i ostalog građevinskog zemljišta koje nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku pretvorbe odnosno privatizacije te se uređuju imovinskopravni odnosi na tom zemljištu i način njegova korištenja. Zakon je stupio na snagu 1. kolovoza 2010. U ovome se članku bavimo jednim aspektom tog zakona, istražujući je li taj zakon narušio stečena prava onih koji su ih stekli na temelju primjene odredbe čl. 47. Zakona o privatizaciji, te ako se to dogodilo, što se pravno može poduzeti.
U prethodnom broju našeg časopisa objavljen je prvi dio ovog članka u kojem je pojašnjeno uređenje kolektivnih pregovora u odredbama Zakona o radu. U ovom se broju objavljuje drugi dio članka u kojem se obrađuju pitanja u pogledu međuodnosa članstva u odboru sindikata za kolektivne pregovore i sklapanja kolektivnog ugovora, pitanja oko položaja odbora sindikata za kolektivne pregovore kao možebitnog zastupnika svih sindikata u kolektivnom pregovaranju te, konačno, o odnosu odbora sindikata za kolektivne pregovore i stranka kolektivnog ugovora u uvjetima sklapanja izmjena i dopuna kolektivnog ugovora.
Zakon o informacijskoj sigurnosti i Zakon o tajnosti podataka dva su materijom vrlo bliska propisa. Dok propisi o tajnosti podataka govore o tome koji su podatci tajni i kojeg stupnja, propisi o informacijskog sigurnosti govore kako te tajne podatke treba štititi. Stoga je ovaj članak na neki način druga, tehnološka strana, a prožeta pravnim normama, teme o tajnosti podataka obrađene u časopisu Pravo i porezi, br. 1/11. Obje teme čine zaokruženu cjelinu pravnog okvira zaštite osjetljivih (tajnih) informacija od državnog značaja. Sam pravni okvir informacijske sigurnosti temelji se (ali nije ograničen) na dva propisa: kratkom i jezgrovitom Zakonu o informacijskoj sigurnosti te opsežnoj i više tehnološki usmjerenoj Uredbi o mjerama informacijske sigurnosti.
Povodom donošenja Zakona o pravu na pristup informacijama autor je sastavio ogledne primjere 14 rješenja i drugih akata koji se donose u postupku odlučivanja o pojedinačnom zahtjevu korisnika prava na informaciju, kojim traži pristup određenoj informaciji. Tekst sadržava i sistematizirani prikaz postupka povodom zahtjeva za pristup informaciji.
Hrvatski je sabor na svojoj 23. sjednici, održanoj 15. srpnja 2011., zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji donio Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 90/11.) koji je stupio na snagu 10. kolovoza 2011. Ovim se zakonom uređuju uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada odnosno ozakonjenje zgrada, pa autor u nastavku članka detaljno pojašnjava ovu materiju.
U članku se obrađuje kazneno djelo „Povrede prava na rad i drugih prava iz rada“ iz čl. 114. KZ-a i posebice njegov dio koji se odnosi na pravo na zaradu. Upućivanjem novoga Kaznenog zakona u saborsku proceduru došlo je do nekih nedoumica oko novopredloženog djela „Neisplate plaće“. No isto kazneno djelo postoji već u našem Kaznenom zakonu, a sadržavala su ga i dva prethodna zakona. Novopredložena inkriminacija kaznenog djela je zapravo povoljnija po poslodavca jer je znatno sužena kriminalna zona te je kazneno djelo uže i teže za dokazivanje počinjenja kaznenog djela. Istom se razrađuje dosadašnje kazneno djelo, a što se sadržajno očituje kroz kažnjavanje neisplaćivanja plaće pod određenim uvjetima. Dosadašnje kazneno djelo ostat će na snazi i u primjeni bar do 1. srpnja 2013. za kada je predloženo stupanje na snagu budućeg zakona. Analiziraju se neke recentne odluke iz sudske prakse u vezi s neisplatom plaće radnicima, od kojih postoji nekoliko osuđujućih presuda za poslodavca.
Sud se u bilo kojoj fazi postupka može staviti na raspolaganje zainteresiranim strankama u cilju postizanja prijateljskog rješenja na temelju poštovanja ljudskih prava zajamčenih Konvencijom i dodanim protokolima. Postupak prema stavku 1. povjerljive je prirode. Ako je postignuto prijateljsko rješenje, Sud će izbrisati slučaj sa svoje liste odlukom koja će sadržavati kratku izjavu o činjenicama i postignutom rješenju. Ta se odluka dostavlja Odboru ministara koji nadzire izvršenje uvjeta prijateljskog rješenja, kako su navedeni u odluci. – čl. 39. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Tema ovoga članka inicirana je praksom Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku i slučajevima kada su pojedini postupci pred tim Sudom okončani prijateljskim rješenjem, odnosno nagodbom između zainteresiranih strana – podnositelja zahtjeva i RH. Napominje se da Ustavni sud Republike Hrvatske, prema Ustavu i Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, nadležan za odlučivanje o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom, u tom postupku nema položaj i ovlasti izmiritelja niti je postupovnim odredbama za vođenje ustavnosudskog postupka predviđeno mirno rješavanje spora, odnosno postizanja nagodbe pred Ustavnim sudom. U ovome će članku biti riječi i o pravnom okviru mirnog rješavanja sporova koji ima RH u svojim propisima, od kojih će se ukratko izložiti mjerodavne odredbe onih bitnijih među njima. Posebnu pažnju zaslužuje Zakon o mirenju, kao lex specialis za mirno rješavanje sporova u nas.
