Objavljen je Zakon o mogućnosti odgode plaćanja nastalog poreznog duga poduzetnika koji je rastao do kraja prethodne godine. Zakonom su propisani uvjeti koje poduzetnik treba ispuniti da bi mogao ostvariti pravo na odgodu kao što su zahtjev i jamstvo u skladu s postojećim propisima. Detaljnije o propisanim mogućnostima i uvjetima vidjeti u članku.
1. Uvod 2. Što uređuje zakon 3. Subjekti primjene 4. Način reprograma poreznog duga 5. Podnošenje zahtjeva za reprogramiranje poreznog duga 6. Donošenje rješenja o reprogramiranju duga 7. Obračun kamata kod reprograma 8. Ukidanje rješenja o reprogramu 9. Odnos zakona prema drugim propisima 10. Zaključak
Hrvatska udruga poslodavaca je nakon višemjesečnih pregovora s predstavnicima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te predstavnicima sindikalnih središnjica uspjela ishoditi donošenje novog Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima. Odredbe novog Pravilnika su u odnosu na odredbe ranijeg Pravilnika izmijenjene samo u manjem opsegu, ali su one ipak otklonile određene nejasnoće nastale pri vođenju propisanih evidencija, dok je istodobno novi način evidentiranja radnog vremena radnika bolje prilagođen procesima rada kod poslodavaca. Naime, odredbama novog Pravilnika uvažene su neke od primjedaba članova HUP-a te bi sada primjena ovog novodonesenog Pravilnika u praksi za poslodavce trebala biti znatno jednostavnija. U ovom se članku stoga prvenstveno iznose najbitnije promjene koje je u obvezi evidentiranja radnog vremena radnika uveo novi Pravilnik. O novom sadržaju isplatne liste pišemo u posebnom članku u ovom časopisu.
1. Uvod 2. Vrste evidencija, njihov oblik i vrijeme čuvanja 3. Podaci o radnicima 4. Podaci o radnom vremenu
U članku se razmatra razumijevanje forenzične revizije i forenzičnog računovodstva. Forenzično računovodstvo autori članka definiraju kao zbroj svih vrsta preventivnih i naknadnih ispitivanja u vezi s nedopuštenim radnjama u poslovnoj ekonomiji, kao što su prevare, utaje, korupcije, krađe, pronevjere i druga kaznena djela. Više o tome u nastavku članka.
1. Definiranje forenzičnog računovodstva 2. Forenzično računovodstvo kao istražno računovodstvo 3. Forenzično računovodstvo je povezano s manipulativnim računovodstvom 4. Preventivni i kurativni zadatci forenzičnog računovodstva 5. Metodika istraživanja prevara 6. Korisnici usluga forenzičnog računovodstva 7. Zaključak
Autori: Prof. dr. sc. Franc KOLETNIK Melita KOLETNIK KOROŠEC
Društva bez zaposlenih česta su pojava u RH, a dio javnosti ih često, nepravedno, povezuje s „mutnim“ poslovima. Takva društva najčešće osnivaju osobe koje su već zaposlene u drugim društvima, a kroz poslovanje novoosnovanog društva žele ostvariti određeni poduzetnički pothvat. S obzirom na zakonsku dopustivost rada članova uprave bez sklapanja ugovora o radu, ovakva društva uspijevaju opstati na tržištu. O specifičnostima njihova poslovanja pročitajte više u nastavku članka.
1. Uvod 2. Poslovanje društva bez zaposlenih 3. Stečaj društva bez zaposlenih 4. Zaključak
Poslodavci svojim radnicima mogu dati na uporabu službena vozila za privatne i službene namjene, a mogu od svojih radnika zatražiti povremenu uporabu privatnog vozila u službene svrhe. Pritom je poreznim propisom poslodavcu omogućena neoporeziva nadoknada radnikovih troškova, a pri samoj uporabi privatnog vozila za službene namjene mogu se pojaviti i drugi troškovi. Koji su to troškovi i kakav je općenito porezni položaj uporabe privatnog vozila za službene namjene pišemo u nastavku.
1. Uvod 2. Uporaba privatnog vozila za potrebe službenog puta 3. Loko vožnja 4. Nadoknada za uporabu privatnog vozila u službene svrhe nezaposlenim osobama
Kao i kod svakog drugog ugovornog odnosa, tako i kod leasinga zbog određenih okolnosti može doći do prijedobnog raskida ugovora. Razlozi raskida ugovornog odnosa mogu biti različiti, kao npr.: zbog štete, zbog nemogućnosti plaćanja, krađe i sl. S obzirom na to da postoje različite vrste leasinga, različit je postupak kod obračuna prijedobnog prekida leasinga. O tome što je i na koji način potrebno evidentirati u knjigovodstvu pri raskidu ugovora te koje su porezne posljedice raskida ugovora pročitajte u nastavku članka.
1. Uvodne napomene 2. Raskid ugovora o financijskom leasingu 3. Raskid ugovora o operativnom leasingu 4. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Računovodstvo trgovačkog društva treba provesti sve poslovne događaje u nekoj poslovnoj godini. Neki su od tih poslovnih događaja uobičajeni i ponekad rutinski, ne zahtijevaju posebne vještine i znanja računovođa. Neki poslovni događaji zahtijevaju posebnu pozornost kako bi se u poslovnim knjigama proveli na takav način da točno odraze stvarna zbivanja. Jedan od tih događaja je i povrat robe odnosno proizvoda od kupaca. O tim događajima pišemo u ovom članku.
1. Uvod 2. Ostvarivanje prihoda isporukom dobara 3. Povrat robe od kupca 4. Povrat proizvoda od kupca 5. Mogućnost primjene HFSI 3 odnosno MRS-a 8 6. Povrat kupljene robe dobavljaču 7. Priznavanje smanjenja obveze PDV-a
Ulaganja u višegodišnje nasade (voćnjake, vinograde, maslinike, plantaže cvijeća, drveća i sl.) predstavljaju poljoprivrednu aktivnost. Specifičnost poljoprivredne aktivnosti u vidu ulaganja u višegodišnje nasade u odnosu na ostale proizvodne aktivnosti očituje se kroz stvaranje poljoprivrednih proizvoda (voća, grožđa, maslina i sl.) i nove biološke imovine (drveća, cvijeća i sl.). U članku se obrađuje računovodstveno praćenje ulaganja u višegodišnje nasade, proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i dodatne biološke imovine s naslova te aktivnosti u skladu sa zahtjevima HSFI 17 odnosno MRS-a 41.
1. Zahtjevi računovodstvenih standarda 2. Utvrđivanje vrijednosti višegodišnjih nasada 3. Utvrđivanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda 4. Državne potpore kod podizanja višegodišnjih nasada 5. Rashodovanje višegodišnjih nasada 6. Zaključak
U praksi se često rabi ugovor o djelu kao pravna osnova rada kod poslodavca na poslovima za koje je, prema odredbama Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09.), obvezno zasnivati radni odnos na temelju ugovora o radu. Bitna je razlika između ugovora o radu i ugovora o djelu s pravnoga, socijalnog i poreznog motrišta. Rad po ugovoru o djelu sklapa se za obavljanje jednokratnih poslova koji nisu izravno vezani za obavljanje trajne djelatnosti naručitelja rada. Ugovor o radu sklapa se s osobama koje rade izravno na poslovima u okviru trajne djelatnosti za koju je poslodavac registriran. Rad po ugovoru o djelu je rad u svoje ime i za svoj račun, a rad po ugovoru o radu znači rad u ime i za račun poslodavca. S obzirom na te različitosti, razlika je i u poreznom i socijalnom položaju osoba koje rade na temelju ugovora o djelu u odnosu na radnike u radnom odnosu i upravo je to predmet ovoga članka.
1. Razlika između ugovora o radu i ugovora o djelu 2. Razlika u poreznom položaju izdataka s osnove troškova službenog putovanja i ostalih sličnih troškova nastalih u radnom odnosu prema jednakim troškovima nastalim radom po ugovoru o djelu 3. Oblik i sadržaj ugovora o djelu 4. Primitci po ugovoru o djelu u sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja 5. Rad po ugovoru o djelu umirovljenika 6. Mogu li osobe koje su u evidenciji nezaposlenih ostvarivati primitke povremeno po ugovoru o djelu 7. Oporezivanje primitaka ostvarenih po ugovoru o djelu 8. Podliježe li osoba koja ostvaruje drugi dohodak i porezu na dodanu vrijednost 9. Utvrđivanje primitka ako je ugovorena neto-svota naknade 10. Uplatni računi za porez na dohodak i doprinose i porez na dohodak 11. Evidencije o isplaćenoj naknadi – obrazac R-Sm i obrazac IDD 12. Trebaju li osobe koje ostvare naknadu po ugovoru o djelu predati godišnju poreznu prijavu?
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U ovom proračunskom praktikumu knjiži se: 1. plaćanje po aktiviranom jamstvu koje je svom proračunskom korisniku dao nadležan proračun za otplatu kredita kojim je namirena nabava dugotrajne nefinancijske imovine i 2. stjecanje komunalne i vodovodne infrastrukture koju je izgradilo trgovačko društvo kojemu je ona potrebna i za koju je predviđeno da će se trgovačkom društvu namiriti putem prijeboja obveza za stjecanje infrastrukture koja se prenosi u vlasništvo grada i potraživanja za komunalni doprinos koji će grad imati od toga trgovačkog društva.
Iako se plaćanja po aktiviranom jamstvu trebaju namiriti, smatramo da ne postoji zapreka da se namira tog potraživanja smatra namirenjem obveze koju proračun ima prema proračunskom korisniku i da se ono ni ne iskazuje kao imovina u obliku potraživanja ako je tako dogovoreno ugovorom o osiguranju potraživanja. No i u ovim se okolnostima mogu priznati potraživanja za plaćanja po aktiviranom jamstvu.
Ako trgovačko društvo kao investitor stekne imovinu koju mora zbog posebnih propisa prenijeti (isporučiti) gradu, ono od grada ima potraživanja za tu imovinu. Namira obveze grada prema trgovačkom društvu može nastati prijebojem. No pritom pozornost treba obratiti na moguću primjenu ograničavajućih odredaba Zakona o javnoj nabavi. 1. Aktivirano jamstvo proračuna danog za kredit proračunskog korisnika 2. Stjecanje vlasništva vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Športskom djelatnošću se, uz fizičke osobe, mogu baviti i pravne osobe. Pravne osobe koje se bave športskom djelatnošću statusno mogu biti organizirane kao udruge, trgovačka društva i ustanove. U ovom se članku daje sažetak temeljnih odrednica iz različitih područja poslovanja sportskih organizacija koje su osnovane kao udruge o kojima se često propitkuje.
1. Uvod 2. Športska djelatnost 3. Športske udruge 4. Oblici udruživanja 5. Športski klubovi u poreznom sustavu 6. Isplate deviznim nerezidentima 7. Treba li udruga izdati račun i kada nije porezni obveznik? 8. Plaćanje gotovinom u inozemstvu 9. Oslobođenje od plaćanja carine 10. Trgovina 11. Ugostiteljstvo 12. Računovodstvo
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Ako je potraživanje od kupaca, nakon isteka dospijeća plaćanja, u cijelosti prijeporno odnosno ako postoji nesigurnost naplate, udruga treba takvo potraživanje vrijednosno uskladiti tako da izvrši ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca odnosno udruga treba nenaplativu svotu koja je već priznata kao prihod evidentirati kao rashod.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Ukinut je obrazac OP i Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Nar. nov., br. 81/10.) koji je bio na snazi od 1. srpnja 2010., a u Nar. nov., br. 37/11. objavljen je novi Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (dalje: Pravilnik) čija primjena stupa na snagu od 1. svibnja 2011. Iako je novim Pravilnikom ukinut obrazac OP, to ne znači da listu propisanog sadržaja o obračunu plaće, naknade plaće ili otpremnine ne treba uručiti radniku. Koje podatke isplatna lista plaće, naknade plaće i otpremnine treba sadržavati prema novom Pravilniku pročitajte u nastavku ovog članka.
1. Uvodne pripomene 2. Sadržaj obračuna plaće i naknade plaće 3. Posljedice za poslodavca koji nema isplatne liste 4. Sadržaj obračuna otpremnine 5. Čuvanje isprava povezanih s obračunom plaće, naknade plaće i otpremnine
Pravo na rodiljni i roditeljski dopust te rodiljne i roditeljske potpore roditelja i posvojitelja, skrbnika i udomitelja djeteta i svake druge osobe kojoj je malodobno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj uređeno je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (dalje: Zakon), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2009. te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji se primjenjuje od 19. ožujka 2011. Zakon je izmijenjen u smislu poboljšanja uvjeta za ostvarivanje tih prava i zaštite materinstva. U ovom članku pišemo o tim pravima i o utvrđivanju naknade za vrijeme korištenja tih prava prema sada važećim propisima.
1. Tko su korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora 2. Prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora 3. Pravo na rodiljni i roditeljski dopust zaposlenih i samozaposlenih roditelja 4. Stanka za dojenje djeteta i dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete 5. Mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta 6. Pravo zaposlenog ili samozaposlenog roditelja na dopust zbog djeteta s težim smetnjama u razvoju 7. Naknade plaće zaposlenog ili samozaposlenog roditelja 8. Način utvrđivanja osnovice za naknadu 9. Naknada plaće roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju do navršene 8. godine života djeteta 10. Prava roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja 11. Zaključak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Sustav mirovinskog osiguranja u RH sastoji se od obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje predstavlja oblik štednje u kojem besporezno može sudjelovati i poslodavac. Na taj se način zaposleniku akumuliraju uplate poslodavca, državna poticajna sredstva te svemu tome fond dobrovoljnog mirovinskog osiguranja kapitalizira uplaćene premije pripisivanjem prinosa što ga fond ostvari na tržištu kapitala. O tome pišemo u nastavku članka.
1. Sustav mirovinskog osiguranja 2. Tko može uplaćivati premiju za III. Mirovinski stup 3. Premije osiguranja za iii. Mirovinski stup kada ih uplaćuje poslodavac 4. Prinos dobrovoljnog mirovinskog fonda i državna poticajna sredstva 5. Dohodak od osiguranja
Dopuštena prava poreznog tijela i poreznog obveznika koji su strane u porezno-pravnom odnosu zastarijevaju u određenom roku. Zastara može biti relativna i apsolutna. Pri računanju zastare bitan je početak njezina tijeka. Na različitosti koji se pri tim izračunima pojavljuju ovisno o vrsti poreza upućuje se u ovom članku. U članku se također razmatra institut zastare i kod doprinosa, novčanih kazni te upravnih, sudskih i javnobilježničkih pristojbi.
1. Uvod 2. Relativna zastara 3. Prekid tijeka zastare 4. Apsolutna zastara 5. Zastara u slučaju otvaranja stečajnog postupka 6. Zastara komorskog doprinosa, novčanih kazni, sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi 7. Supsidijarna primjena Zakona o obveznim odnosima
Pravni lijekovi u poreznom nadzoru su procesne radnje preispitivanja donesenih odluka poreznog tijela o utvrđenim nezakonitostima i/ili nepravilnostima. Pravnim lijekovima nastoji se osigurati pravilno i zakonito odlučivanje te jedinstvo u primjeni prava i ravnopravnost poreznih obveznika. U skladu s načelom vladavine prava kao temeljnim načelom svake pravne države, a vodeći brigu o europskim standardima javne uprave, Zakon o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09., dalje: ZUP) u opće upravno postupovno pravo uveo je prigovor kao novi redovni pravni lijek. Što je prigovor i kakva je njegova uloga u poreznom nadzoru – više u nastavku članka.
1. Pojam i zakonsko određenje prigovora 2. Prigovor prema Općem porezom zakonu 3. Prigovor prema Zakonu o općem upravnom postupku 4. Zaključak
U časopisu RRiF br. 4/11. u rubrici “Porezi”, str. 70., dane su najbitnije napomene koje propisuje novi Zakon o posebnom porezu na kavu, a u ovom pojašnjen je postupak evidentiranja nabave i prometa kave u izvješćima koja su određena u Pravilniku o posebnom porezu na kavu. U nastavku se daje primjer poreznog i računovodstvenog evidentiranja nabave i prometa kave pri uvozu i kod proizvođača.
1. Uvod 2. Obračunavanje i plaćanje posebnog poreza kod uvoznika 3. Posebnosti obračunavanja i knjiženja posebnog poreza kod proizvođača 4. Zaključak
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Namjera autorice je prikazati novosti u oporezivanju kave posebnim porezima nastalim zbog donošenja novoga Zakona o posebnom porezu na kavu koji se primjenjuje od 1. travnja 2011. i Pravilnika o posebnom porezu na kavu i rukovanju markicama za označavanje kave, čije se odredbe primjenjuju od 2. travnja 2011. O novostima u oporezivanju kave posebnim porezom može se pročitati u časopisu RRiF br. 4/11., str. 70.
1. Uvod 2. Pregled novosti sadržanih u pravilniku o posebnom porezu na kavu i rukovanju markicama za označavanje kave
Postupci koje obavljaju djelatnici Porezne uprave radi prisilne naplate poreznog duga od poreznih dužnika – pravnih i fizičkih osoba te provedba ovrhe radi naplate drugih javnih davanja po zahtjevima sudova i drugih tijela provode se prema izmijenjenim odredbama Općeg poreznog zakona te Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je uglavnom stupio na snagu 1. siječnja 2011. Ovršni postupak na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava u nadležnim ispostavama Porezne uprave obavlja se u opsegu koji je potreban za namirenje poreznog duga, i to donošenjem rješenja o pljenidbi i prijenosu novčanih sredstava koje ovršenik ima na računu i oročenim novčanim sredstvima te pljenidbom novčanih sredstava (plaće) koju ovršenik ostvaruje kod poslodavca. Ako je nad ovršenikom (poreznim obveznikom) pokrenut ovršni postupak, on može podnijeti pisani zahtjev za plaćanjem javnih davanja u obrocima do 10 mjeseci ili odgodu naplate poreznog duga do najdulje 6 mjeseci, o čemu je detaljno pisano u našem časopisu br. 4/11. U nastavku članka pročitajte kako ispostave Porezne uprave provode postupak pljenidbe dospjele novčane tražbine ovršenika te kada se u iznimnim slučajevima može podnijeti zahtjev za otpis dospjelog poreznog duga. 1. Uvod 2. Donošenje rješenja o ovrsi pljenidbom novčanih tražbina ovršenika – zabrana na plaću 3. Dostavljanje zahtjeva za daljnjim postupkom ovrhe u područnom uredu 4. Iznimni slučajevi kada je moguće otpisati dospjelo porezno dugovanje 5. Odgoda naplate poreznog duga u slučaju pokretanja upravnog spora 6. Provedba ovrhe radi naplate drugih javnih davanja po zahtjevima tijela državne uprave i sudova 7. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
U Nar. nov., br. 40. od 6. travnja ove godine objavljene su uredbe koje uređuju potanja plaćanja naknade za eksploataciju mineralnih sirovina prema nekim novim pravilima. O bitnim odrednicama tih uredbi piše autor u ovom članku.
1. Uvod 2. Naknade za istraživanje mineralnih sirovina 3. Naknada za eksploataciju 4. Rok plaćanja varijabilnog dijela 5. Knjiženje naknada za eksploataciju 6. Zaključak
U Europskoj uniji sve više se razmišlja o poreznim reformama. Jedna od zamisli je i oporezivanje financijskog sektora koja je rezultat svjetske financijske krize u kojoj su mnoge zemlje izdvojile znatan novac za sanaciju i spašavanje financijskih institucija. Druga zamisao je uvođenje poreza na financijske transakcije. O nekim temeljnim obilježjima okolnosti i ideja o tim modelima piše autor u ovom članku.
1. Uvod 2. Razlozi koji govore u prilog oporezivanja financijskog sektora 3. Predloženi modaliteti oporezivanja financijskog sektora 4. Oporezivanje financijskog sektora i moguće druge mjere 5. Na koji način financijski sektor trenutno doprinosi proračunskim prihodima? 6. Konzultacije o potrebi uvođenja poreza na financijske transakcije pod okriljem EU 7. Zaključak
U RRIF-u br. 4/11. objavili smo prvi dio članka o reviziji računovodstvenih procjena. Opisani su procesi koje je revizor obvezan provesti u predreviziji (obično u razdoblju od rujna do prosinca). U ovom se članku pojašnjavaju revizorske procedure koje slijede nakon predrevizije odnosno metode završne revizije (nakon provedenih završnih knjiženja u društvu) kod revidiranja pozicija koje uključuju računovodstvene procjene.
U članku predočuje se sadržaj sjednice Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) održane od 21. – 23. ožujka 2011. Posebno su pojašnjene rasprave o Najmovima i Priznavanju prihoda.
Europska komisija donijela je prijedloge kojima namjerava unaprijediti zakonodavstvo vezano za djelovanje gospodarskih jedinica i državnih službi u članicama EU.
1. Prijedlog konsolidirane osnovice za oporezivanje dobitka 2. Predložena direktiva o hipotekarnim zajmovima 3. Konzultacije o poboljšanju korporativnog upravljanja 4. Službeni list EU i u digitalnom obliku 5. Revizija pravila državne pomoći za usluge od općeg interesa 6. Prihvaćen pakt za Euro plus 7. Financiranje eu iz vlastitih resursa?
Iako je ovršni postupak do sada doživio brojne izmjene i dopune, prošle je godine donesen novi niz zakona koji će znatno izmijeniti dosadašnji tijek i način provođenja ovršnog postupka, s time da je dio novih pravila kao što su pravila o ovrsi na novčanim sredstvima već u primjeni, dok će se ostala početi primjenjivati od 1. siječnja 2012. No kako je za sada u potpunosti stupio na snagu samo Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, u ovom će se članku detaljnije obraditi pitanja koja su riješena u tom zakonu. Stoga autorica upućuje na novosti u ovrsi na novčanim sredstvima, s time da se daju osnovne naznake i ostale novosti u ovršnom postupku.
1. Uvod 2. Opće odredbe 3. Provedba ovrhe na novčanim sredstvima 4. Blokada računa 5. Dostava rješenja trgovačkog suda i zatvaranje računa 6. Davanje, čuvanje i pohrana podataka 7. Kaznene te prelazne i završne odredbe 8. Završne napomene vezane za obračunska plaćanja u blokadi računa
Razmatra se pitanje iskoristivosti bjanko zadužnice tako da se limit „iznosa“ maksimalno iskoristi za glavnicu potraživanja, s tim da se zatezne kamate također naplaćuju na temelju zadužnice, bez obzira na to što glavnica s kamatama može prelaziti tu svotu. Kod banaka bila je uočena različita praksa, a danas FINA izražava restriktivan pristup, u smislu provedbe naplate samo do visine svote odnosne vrste zadužnice. Autor to smatra pogrešnim i argumentira drukčije stajalište.
1. Umjesto uvoda – zadužnički upitnici 2. Funkcija bjankozadužničkih vrijednosnih razreda 3. Normativno uređenje upisive svote 4. Interpretacija upisivog „iznosa“ 5. Kalkulacija trajanja kašnjenja i svote kamata 6. Zadužnica kao zamjena za presudu, zastara i red uračunavanja 7. Moć solemnizirane zadužnice produžava rok zastare tražbine 8. Valutni refleks ideologiziranja bjankozadužničkog razreda 9. Facit
Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma utvrđena je obveza sastavljanja internih akata u vezi s njegovim provođenjem. S obzirom na to da određene grupe obveznika provođenja toga zakona imaju zajedničke polazišne osnove, njihovi akti mogu biti sličnog sadržaja. U RRiF-u br. 4/10. već je objavljen interni akt za računovođe, revizore i porezne savjetnike, u br. 10/10. za neke ostale djelatnosti, a u ovom se broju objavljuje ogledni primjerak internog pravilnika za odvjetnička društva, odvjetnike i javne bilježnike.
Ovlašteni mjenjači za svoje poslovanje rabe zaštićeni računalni program. Ti programi nalaze se i u funkciji nadzora poslovanja, izračuna prihoda te prikupljanja podataka o ostvarenom prometu ovlaštenih mjenjača. U članku se daje naglasak upravo na te funkcije zaštićenog računalnog programa.
1. Uvod 2. Javni poziv za prikupljanje ponuda „zaštićenoga računalnog programa za ovlaštene mjenjače“ 3. Testiranje računalnih programa i uvjeti za izdavanje certifikata 4. Izvješća o mjenjačkim transakcijama 5. Zaključak
Vlada RH donijela je Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe za provedbu Carinskog zakona (Nar. nov., br. 29/11., dalje: nova Uredba) koja je stupila na snagu 17. ožujka 2011. i kojom je izvršeno daljnje usklađivanje s važećim odredbama europskih carinskih propisa i prakse čime se stvaraju uvjeti za transparentnost hrvatskih carinskih procedura u odnosu na normativu i praksu EU, ali i uvjeti za postupno osposobljavanje hrvatske carinske službe i svih sudionika u provedbi carinskih procedura na europske carinsko-pravne standarde. Detaljnije u nastavku članka.
1. Uvod 2. Postupanje s plovilima koja su zbog posebne uporabe bila puštena u slobodan promet do 1. srpnja 2006. 3. Postupanje s plovilima koja su zbog posebne uporabe bila puštena u slobodan promet nakon 1. srpnja 2006. 4. Postupanje s plovilima koja će zbog posebne uporabe biti puštena u slobodan promet nakon 17. ožujka 2011. 5. Umjesto zaključka
Boravišna pristojba je prihod turističkih zajednica, a sredstva se namjenski uporabljuju za poboljšanje uvjeta boravka turista u turističkom mjestu, za unapređenje i promicanje turizma na područjima na kojima su prikupljena te za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa u turistički nerazvijenim područjima. Pregled turističkih mjesta i turističkih razreda dan je u časopisu RRiF br. 1/11., str. 29.
1. Uvod 2. Tko su obveznici plaćanja boravišne pristojbe 3. Tko nije obveznik plaćanja boravišne pristojbe 4. Tko umanjeno plaća boravišnu pristojbu 5. Kako plaćaju boravišnu pristojbu osobe koje rabe uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost 6. Kako plaćaju boravišnu pristojbu putnici koji rabe uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma 7. Kako plaćaju boravišnu pristojbu osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu ili seljačkom domaćinstvu – “iznajmljivači” 8. Kako plaćaju boravišnu pristojbu osobe koje borave u kući ili stanu za odmor 9. Kako plaćaju boravišnu pristojbu vlasnici ili korisnici plovila (nautičari) 10. Popis turista i sadržaj obrasca prijave turističkoj zajednici 11. Tko obavlja nadzor nad boravišnom pristojbom
Primjena najpovoljnijega prava za radnika i poslovno uvjetovani otkaz U praksi su učestala pitanja vezana za poslovno uvjetovani otkaz, stoga se u nastavku članka prikazuju i dvije odluke Vrhovnog suda vezane za tu temu. Prije svega iznosimo primjer o primjeni najpovoljnijeg prava za radnika. Kada je neko pravo radnika različito uređeno ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkoga vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili zakonom, u pravilu se primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo (st. 3. čl. 7. Zakona o radu – Nar. nov., br. 149/09., dalje: ZR).
1. Uvod 2. Primjena za radnika najpovoljnijeg prava 3. Poslovno uvjetovani otkaz 4. Otkaz u slučaju rasporeda posla na druge radnike
Novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa stupio je na snagu 10. ožujka 2011. Njegovim stupanjem na snagu prestao se primjenjivati istovrsni zakon koji je bio donesen 2003. Novim se zakonom u odnosu na prethodnu regulativu ovog područja uvode neke novosti. Uz prikaz temeljnih odrednica Zakona o sprječavanju sukoba interesa u ovom se članku daje i pregled uvedenih novosti.
1. Uvod 2. Definiranje sukoba interesa 3. Pojam dužnosnika 4. Zabranjena djelovanja dužnosnika i postupanje dužnosnika u dvojbi o postojanju sukoba interesa. 5. Obavještavanje o imovinskom stanju dužnosnika 6. Članstvo u upravnim tijelima i nadzornim odborima 7. Članstvo i udjeli dužnosnika u trgovačkim društvima i ograničenja poslovanja 8. Ograničenja nakon prestanka obavljanja dužnosti 9. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa 10. Sankcije za utvrđenje sukoba interesa 11. Prekršajne odredbe 12. Zaključak
Prava i obveze zaposlenih u državnoj i javnoj službi osim Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09.), kao osnovnog propisa iz područja radnih odnosa, detaljnije uređuju kolektivni ugovori kao profesionalni (autonomni) izvori radnog prava. U skladu sa zaključenim kolektivnim ugovorima zaposleni u državnim i javnim službama ostvaruju pravo na određene pomoći pod uvjetima i u svotama utvrđenim odredbama tih kolektivnih ugovora.
1. Uvod 2. Pravo na pomoć 3. Pravo na isplatu pomoći u slučaju smrti 4. Pravo na pomoć zbog bolovanja duljeg od 90 dana 5. Pravo na pomoć u slučaju nastanka teške invalidnosti 6. Pravo na pomoć u slučaju kupnje medicinskih pomagala 7. Pravo na pomoć za novorođeno dijete
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
