Računovodstvo, revizija i financije 4/2010

Poduzetnik u obavljanju svoje djelatnosti koristi i osobne automobile, kao i druga sredstva za prijevoz čiji je porezni status bitno drukčiji u odnosu na ostalu imovinu koju koristi. Sa stajališta poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobitak nisu priznati svi troškovi kao ni cjelokupna svota PDV-a za to sredstvo. U članku se prikazuju načini evidentiranja nabave i uporabe osobnih automobila kada se ne utvrđuje plaća u naravi s osnove uporabe osobnog automobila i u slučaju kada se plaća utvrđuje, a u skladu s izmjenama koje su nastupile od 1. siječnja 2010.

1. Uvod

2. Nabava osobnih automobila za prijevoz zaposlenika i članova uprave društva

3. Troškovi uporabe osobnih automobila

4. Amortizacija osobnih automobila

5. Nabava osobnih automobila za obavljanje djelatnosti

6. Zaključak

Kada su prometna sredstva za osobni prijevoz nabavljena za poslovne potrebe, prema Zakonu o porezu na dobit se 30% troškova tih vozila nastalih njihovom uporabom ne može odbiti od porezne osnovice, osim ako se s osnove uporabe tih vozila utvrđuje plaća. Utvrđivanje plaće s osnove uporabe tih vozila uređeno je Zakonom o porezu na dohodak. Iz odredaba tih dvaju Zakona ne mogu se razabrati kriteriji kada treba postupiti po jednom ili drugom od dva navedena Zakona pa se može zaključiti da je to prepušteno internoj odluci članova društva. No Zakonom o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost 30% PDV-a ne može se priznati kod nabave sredstava za osobni prijevoz zaposlenika, poslovodnog i rukovodnog osoblja kao ni na troškove nastale njihovom uporabom, bez obzira na to utvrđuje li se s osnove njihove uporabe plaća ili ne.

1. Uvodne napomene

2. Utvrđivanje primitka u naravi s osnove uporabe automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz nakon 1. siječnja 2010.

Godišnje izvješće je još jedan izvještaj kojeg su osim godišnjih financijskih izvještaja obvezni izraditi određeni poduzetnici. Što sve treba sadržavati godišnje izvješće, tko ga treba sastavljati, kome se, u kojem roku i u kakvom obliku godišnje izvješće predaje, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvodne napomene

2. Tko je obveznik izrade godišnjeg izvješća

3. Godišnje izvješće prema zahtjevima zakona o računovodstvu

4. Godišnje izvješće prema zahtjevima zakona o trgovačkim društvima

5. Cjenovni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik novčanog toka

6. Kodeks korporativnog upravljanja

7. Objava godišnjeg izvješća

8. Čuvanje godišnjeg izvješća

9. Godišnje izvješće u odnosu na bilješke uz financijske izvještaje

10. Primjer godišnjeg izvješća

11. ZAKLJUČAK

Nakon predaje poreznih prijava i sastavljanja financijskih izvješća poduzetnici trebaju sve isprave i evidencije koje se odnose na prethodnu godinu čuvati. U nastavku članka pročitajte što treba učiniti s prikupljenom dokumentacijom, koliko dugo i u kojem ju obliku treba čuvati te što s njom učiniti po isteku zakonom propisanog roka čuvanja.

1. Uvod

2. Poslovna dokumentacija

3. Rokovi čuvanja

Obračun troškova poljoprivredne proizvodnje i sastavljanje kalkulacija ovisi o vrsti poljoprivredne kulture koja se uzgaja i vremenu trajanja proizvodnje. Kod poljoprivrednih kultura čija proizvodnja započinje i završava u jednoj godini nije potrebno sastavljati obračun troškova i kalkulacije ako je riječ o malim poljoprivrednim proizvođačima jer nema nedovršene proizvodnje na kraju godine, a kalkulacija ne utječe na utvrđivanje financijskog rezultata. No ostali poljoprivrednici svakako trebaju utvrđivati vrijednosti uroda, odnosno pri proizvodnji je, kada ciklus započinje u jednoj godini, a završava u drugoj, sastavljanje rasporeda troškova i kalkulacija nužno zbog utvrđivanja vrijednosti nedovršene proizvodnje na kraju godine.

1. Uvod

2. Obračun proizvodnje 

3. Obračun proizvodnje kod jednogodišnjih kultura

6. Zaključak

Nove izmjene MSFI i nova tumačenja IFRIC-a posljedica su usklađivanja MSFI i američkih US GAAP-ova s ciljem harmonizacije financijskog izvještavanja i stvaranja jedinstvenih računovodstvenih standarda. U RRiF-u br. 9/09. pisali smo o tome što donose novi MSFI koji su objavljeni u Odluci o objavljivanju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (Nar.nov., br. 136/09.), a primjenjuju se kod sastavljanja godišnjih financijskih izvješća za razdoblja koja započinju nakon 1. siječnja 2010. Nakon toga su objavljene izmjene tih standarda. U ovom članku autorica obrazlaže najbitnije izmjene i dopune tih MSFI. S obzirom na to da proces usklađenja još uvijek traje, u skoroj se budućnosti očekuju i daljnje izmjene i dopune MSFI.

1. Uvod

2. Izmjene MRS-a

3. Izmjene MSFI

4. Tumačenja

U RRiF-u br. 3/10. objavili smo prvi dio članka o analizi poslovanja te je ovaj članak nastavak prethodnoga. U članku se posebno obrađuje pitanje ukupne ocjene odnosno cjelovitog pogleda na društva putem Kralicekova modela, swot analize i kao vizije budućnosti.

3. Cjelovit pogled na poslovanje društva

4. Utjecaj krize na poslovanje društva

5. Pogled u budućnost

Prema programu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 65/08.) za razdoblje od 2008. do 2012., statistička se izvješća za tromjesečno razdoblje dostavljaju na već poznatim pripadajućim tiskanicama TSI-POD, TSI-BAN, TSI-OS-RE.

1. Obveznici sastavljanja statističkog izvještaja

2. Opće napomene i specifičnosti u vezi s ispunjavanjem obrasca TSI-POD

3. Investicije u dugotrajnu imovinu

4. Način predaje izvještaja

•   PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO

Već stečena vlasnička prava ponekad se umanjuju. U proračunskom se računovodstvu mora posvetiti pozornost pravilnom knjiženju te promjene zbog propisanih usporednih knjiženja. Različit odnos ugovornih strana pri zakupu uvjetuje i različit način knjiženja poslovnih promjena koje dovode da istog završnog rezultata.

1. Smanjenje vlasničkih udjela

2. Ulaganja zakupoprimca

• RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Neprofitne organizacije koje vode dvostavno knjigovodstvo moraju za razdoblje siječanj ožujak 2010. sastaviti i FINA-i dostaviti obrazac S-PR-RAS-NPF. On se sastavlja i dostavlja do 20. travnja 2010. Temelj za popunjavanje obrasca su podatci iskazani na knjigovodstvenim računima. Samo se neki podatci koji se iskazuju u obrascu S-PR-RAS ne preuzimaju izravno iz glavne knjige. Riječ je o grupi statističkih podataka.

1. UVOD

2. OBRAZAC S-PR-RAS-NPF

• RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

S obzirom da Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija nije uredila način ispravaka pogrešno iskazanih prihoda iz protekle godine, knjiženje pogrešno iskazanih prihoda iz protekle godine u tekućoj godini može se ispraviti preko računa rezultata poslovanja.

Prema Zakonu o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (Nar. nov, br. 94/09., dalje: Zakon o posebnom porezu) koji se primjenjuje od 1. kolovoza 2009. plaća se posebni porez na plaće i mirovine rezidenata. Tom su obvezom obuhvaćeni i članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, ako su plovili manje od 183 dana jer su u tom slučaju obveznici plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) koji ostvare ploveći na brodu. Gotovo do predaje prijave poreza na dohodak nije bilo poznato na koji će način članovi posade broda plaćati posebni porez. O ovoj se problematici očitovalo Ministarstvo financija mišljenjem te o tome pišemo u nastavku ovog članka.

1. Uvodne napomene

2. Obračun posebnog poreza članova posade broda

3. Zaključak

• NOVOSTI IZ MEĐUNARODNOG RAČUNOVODSTVA I REVIZIJE

U posljednjih godinu dana IASB ostvaruje iznimnu aktivnost izmjena postojećih i pripreme novih standarda po čak dvadeset i osam pokrenutih projekata. Naznačeni su projekti podijeljeni u tri skupine, a to su: • projekti koji se odnose na financijsku krizu,
• projekti pokrenuti u okviru Memoranduma o razumijevanju i
• ostali projekti.

1. Uvod

2. Faza B – Promjena MRS-a 1 i MRS-a 7

3. Prezentiranje stavaka u ostalim dobitcima i gubitcima izvještaja o sveobuhvatnom dobitku (OCI)

4. Izvještaj o novčanim tokovima

Europska komisija je početkom ožujka predstavila prijedlog nove desetgodišnje gospodarske strategije. Predloženi su ciljevi usmjereni zapošljavanju, gospodarski rast temeljen na čistoj energiji, te obveze zemalja članica u poduzimanju mjera za vlastiti doprinos ostvarenju gospodarskih ciljeva. Nadalje u članku se pobliže navode brojčani pokazatelji strategijskih ciljeva: povećanje stope zaposlenosti, bruto domaćeg proizvoda, smanjenje potrošnje energije, povisiti stupanj obrazovanja i drugo.

1. Nova europska gospodarska strategija

2. Uskoro novi porezi?

3. Od 2014. ponovno više trošarine na cigarete

4. Klasteri malih tvrtki kao rješenje za izvoz

5. Za 43 energetska projekta odobreno 2,3 milijarde eura

6. Kriza ojačala ulogu EIB-a

7. Pomoć nezaposlenima u vidu kredita za pokretanje posla

8. Trend podizanja dobne granice za mirovinu

Financijsku krizu trgovačkog društva obilježava prezaduženost, platežna nesposobnost (insolventnost), stvaranje gubitaka (nerentabilnost) itd. Tu krizu često uzrokuje nepovoljna veličina i struktura imovine i izvora financiranja u bilanci te neracionalno upravljanje i korištenje imovine i izvora. U ovom će se članku uputiti na ciljeve i moguće mjere restrukturiranja i sanacije bilance društva. Zbog ograničenog prostora članak je podijeljen u dva dijela. U prvom se dijelu razmatraju ciljevi i mjere restrukturiranja i sanacije izvora financiranja, dok se u drugom dijelu razmatraju ciljevi i mjere restrukturiranja i sanacije imovine. Oba dijela čine jedinstvenu i povezanu cjelinu. Danu teorijsku osnovu i konkretne mjere mogu rabiti i društva koja nisu u financijskoj krizi radi unapređenja svoga financijskog poslovanja.

1. Sanacija financijske (ne)ravnoteže u bilanci pomoću restrukturiranja izvora financiranja

2. Restrukturiranje i sanacija kratkoročnih izvora

3. Restrukturiranje i sanacija dugoročnih izvora

4. Restrukturiranje i sanacija prezaduženosti poduzeća

Izmjenom i dopunom Zakona o PDV-u koji je objavljen u Nar. nov., br. 87/09. te donošenjem novog Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09., dalje: Pravilnik o PDV-u) koji su stupili na snagu 1. siječnja 2010., porezni obveznici trebaju prilagoditi evidentiranje izlaznih i ulaznih računa novim poreznim evidencijama – knjigama I-RA i U-RA. Jednako su tako pri popunjavanju prijave PDV-a na novom obrascu PDV izvor podataka porezne evidencije, ali kontrola je u knjigovodstvenim računima. No kako ne postoji konzistentnost porezne evidencije s pojedinim pozicijama obrasca PDV, podatke treba uzeti i iz drugih obračuna i vjerodostojnih knjigovodstvenih i poslovnih isprava, odnosno iz internih evidencija poduzetnika. U nastavku se daju najbitnije napomene pri evidentiranju izlaznih i ulaznih računa u novim poreznim evidencijama pri utvrđivanju porezne obveze.

1. Uvod

2. Porezne evidencije za ulazne i izlazne račune

3. Obračunavanje PDV-a na obrascu PDV

4. Zaključak

U članku prikazujemo računovodstveni postupak s porezom po odbitku kojeg plaćaju domaći isplatitelji inozemnim poduzetnicima za određene usluge odnosno za prava intelektualnog vlasništva. Porez po odbitku plaća se na zakonom propisane usluge inozemnih pravnih osoba kao što su poslovno savjetovanje, revizija, porezno savjetovanje, istraživanje tržišta i sl. Porez po odbitku plaća se i na kamate osim propisanih iznimaka u skladu s odredbama čl. 31. Zakona o porezu na dobit. Porez po odbitku također se plaća i na isplatu autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva.

1. Uvod

2. Primjena međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

3. Oporezivanje dividende i udjela u dobitku

4. Problem oporezivanja softvera

5. Plaćanje poreza na usluge i prava

6. Zaključak

Zakon o trošarinama (Nar. nov., br. 83/09., dalje: ZOT) obuhvaća tri kategorije harmoniziranih trošarinskih proizvoda, a to su: duhanski proizvodi, energija i električna energija te alkohol i alkoholna pića. Kategorija alkohola i alkoholnih pića obuhvaća 5 vrsta, a to su: pivo, vino, ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina, međuproizvodi i etilni alkohol. U ovom članku autorica će razraditi svaku od ovih vrsta alkohola i alkoholnih pića kako je to propisano ZOT-om i njegovim provedbenim propisom – Pravilnikom o trošarinama (Nar. nov., br. 1/10., dalje: POT) koji je stupio na snagu 2. siječnja 2010.

1. Uvod

2. Pivo

3. Vina - mirna i pjenušava

4. Ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina

5. Međuproizvodi

6. Etilni alkohol

7. Oslobođenje od plaćanja trošarine na alkohol i alkoholna pića

8. Označavanje i stavljanje u promet alkohola i alkoholnih pića

Od svog osnutka Europska unija (dalje: EU) stvara i razvija Zajedničko (Unutarnje) tržište, koje se određuje kao područje bez unutarnjih granica, na kojem se osigurava slobodno kretanje roba, osoba, usluga i kapitala. Prepreku ostvarenja Zajedničkog tržišta predstavljaju, između ostalog, i različita nacionalna porezna zakonodavstva. Želi li se ostvariti prostor bez unutarnjih granica, potrebno je ukinuti nacionalne porezne granice i različitosti – govori se o tzv. zabrani porezne diskriminacije. Opširnije o navedenome pročitajte u članku.

1. Uvod

2. Usklađivanje posrednih poreza

3. Usklađivanje neposrednih poreza

4. Zaključak

Izmjena Odluke o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja objavljenja (Nar. nov., br. 4/10.) donosi izmjene u okviru postojećih istraživanja o izravnim i ostalim vlasničkim ulaganjima, dužničkim ulaganjima te u istraživanju za potrebe statistike kreditnih poslova s inozemstvom. U ovom tekstu govorit ćemo o izmjenama i dopunama vezanim za statističko istraživanje na osnovi vlasničkih ulaganja. Naime, istraživanje o izravnim i ostalim vlasničkim ulaganjima u inozemstvo i iz inozemstva te dužničkim ulaganjima u inozemstvo provodi Direkcija za statistiku Hrvatske narodne banke (dalje: Direkcija) u okviru sastavljanja platne bilance Republike Hrvatske (dalje: RH).

1. Uvod

2. Izvješće o dividendama i ostalim prihodima od vlasničkih ulaganja

3. Napomene vezane za istraživanje o izravnim i portfeljnim ulaganjima

Obrtnici i druga slobodna zanimanja su u pravilu obveznici poreza na dohodak, ali mogu po vlastitoj želji promijeniti način oporezivanja te umjesto plaćanja poreza na dohodak plaćati porez na dobitak. Osim dragovoljne promjene načina oporezivanja, u odredbama Zakona o porezu na dobit nalazimo odredbe prema kojima su obrtnici, poljoprivrednici i slobodna zanimanja obvezni, kada postignu tim Zakonom jedan od zadanih kriterija glede ostvarenih primitaka, dohotka, stanja dugotrajne imovine i broja zaposlenih u poreznom razdoblju, s početkom narednog poreznog razdoblja, promijeniti način oporezivanja odnosno prijeći s poreza na dohodak na porez na dobitak. Nakon obveznih 5 godina provedenih u tom sustavu mogu, ako više ne zadovoljavaju navedene kriterije, ponovo prijeći na oporezivanje porezom na dohodak. Budući da se pri promjeni načina oporezivanja mijenjaju načela prema kojima se evidentiraju poslovni događaji u poslovnim knjigama, na početku novog poreznog razdoblja treba stvoriti bazu na koju će se nastaviti evidentirati poslovni događaji u tijeku poreznog razdoblja. Kako to treba obaviti, pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene

2. Što treba učiniti pri prelasku s poreza na dobitak na oporezivanje porezom na dohodak

3. Kako treba postupiti s porezom na dodanu vrijednost ?

4. Primjer iskazivanja podataka iz završne bilance prethodnog razdoblja u poslovnim knjigama obrtnika „dohodaša“

Kada su ispunjeni svi propisani uvjeti, potraživanje za naknadu plaće za vrijeme bolovanja (ovisno o vrsti bolovanja) ostvaruje se upućivanjem zahtjeva Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) ili Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja na radu (HZZOZZR). To potraživanje za bolovanje HZZO i HZZOZZR mogu obustaviti i prebiti do visine duga s osnove nepodmirenih doprinosa. U vezi s tim donesen je Pravilnik o postupku prijeboja tražbine po osnovi prava na povrat isplaćene naknade plaće i prava na naknadu plaće s obvezom po osnovi duga za doprinose (Nar. nov., br. 147/09.) O tome detaljnije pišemo u nastavku ovog članka.

1. Uvodne napomene

2. Tko se smatra dužnikom za doprinose

3. Što se smatra potraživanjem za bolovanje

4. Postupak razmjene podataka i obavljanje prijeboja

5. Kojim redoslijedom se obavlja prijeboj

6. Evidentiranje prijeboja u poslovnim knjigama

Uvođenjem obveze plaćanja doprinosa na sve primitke koje osobe ostvaruju izvan radnog odnosa, kao što su primitci po ugovoru o djelu i bilo koji drugi primitak bez obzira na vrstu ugovora za koje nije propisana obveza uspostavljanja svojstva osiguranika, često se u praksi postavlja pitanje koja prava se ostvaruju s osnove tih plaćenih doprinosa. Jednako je tako upitno i kada osoba uz radni odnos obavlja i djelatnost obrta i obrtu sličnu djelatnost te istodobno plaća doprinose iz plaće i na ostvareni godišnji dohodak. Odgovor na ta pitanja daje naša suradnica iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u ovom članku. Uvodne napomene

1. Koji se primitci smatraju drugim dohotkom

3. Što se smatra drugom samostalnom djelatnošću

4. Prava iz mirovinskog osiguranja za osobe koje ostvaruju drugi dohodak

5. Prava iz mirovinskog osiguranja za osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost

6. Izračunavanje staža osiguranja s osnove drugog dohotka i druge samostalne djelatnosti

Mnogobrojni su slučajevi poremećenih odnosa između poslodavaca i radnika koji bi mogli dovesti do izvanrednog otkazivanja ugovora o radu (bez poštivanja otkaznoga roka), bilo od strane poslodavca što je znatno češće, bilo od strane radnika. Pitanje je samo imaju li takvi poremećaji određenu kvantitetu i kvalitetu kada uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju strana (i poslodavca i radnika), nastavak radnog odnosa nije moguć, što sve ovisi o procjeni svake konkretne situacije. U praksi Vrhovnoga suda RH prikupio se veliki broj onih ponašanja radnika koja mogu biti razlogom izvanrednog otkaza ugovora o radu. Pa iako je svaki konkretni slučaj poseban i cijeni se s obzirom na okolnosti toga slučaja, ipak sudska praksa pomaže poslodavcima u orijentaciji što bi moglo biti razlogom za izvanredni otkaz ugovora o radu. U nastavku se prikazuje sudska praksa, aktualna i u primjeni novog Zakona o radu.

1. Uvod

2. Samovlasno postupanje radnika

3. Poslovna tajna poslodavca

4. Teret dokazivanja poslodavca

U skladu s europskim rješenjima temeljni se kapital može povećati i ulozima u stvarima odnosno u pravima, a da se pritom ne provodi revizija povećanja temeljnog kapitala, uz određene pretpostavke pod kojima je takvo povećanje temeljnog kapitala moguće. Svi članovi uprave i izvršni direktori društva mogu osobno solidarno odgovarati onim vjerovnicima kojima su dali netočne podatke za štetu koja im je time počinjena. U članku se razmatra pojedinačna i kolektivna odgovornost organa trgovačkih društava za predmetno kazneno djelo.

1. Uvod

2. Kazneno djelo – davanje netočnih podataka (čl. 624. ZTD-a)

3. Utvrđivanje pojedinačne kaznene odgovornosti članova organa trgovačkih društava

4. Umjesto zaključka

 Inflacija u veljači ove godine iznosi 0,7%, nezaposlenost je veća za 20,9%, a neto-plaće u siječnju ove godine manje su za 0,9% nego u istom mjesecu prošle godine te iznose 5.258 kn. Nakon negativnih je tendencija proteklih mjeseci industrijska proizvodnja u siječnju ipak zabilježila rast od 1,5% na međugodišnjoj razini. U nastavku se daju potanja objašnjenja o ovim i drugim gospodarskim činjenicama.

1. Pregled kretanja

2. Industrijska proizvodnja

3. Vanjskotrgovinska razmjena

4. Trgovina na malo

5. Turizam

6. Plaće

7. Likvidnost i solventnost

8. Zaposlenost