Računovodstvo, revizija i financije 2/2010

U ovom članku osvrnut ćemo se na neke od specifičnih poslovnih događaja u trgovačkoj djelatnosti kako bi se u poslovnim knjigama poduzetnika koji se bave trgovinom u postupku izrade godišnjeg obračuna ispravile možebitne pogreške u obračunima, poreznim postupcima ili knjiženjima. Uvođenje stope PDV-a od 23% u kolovozu prošle godine odražava se i na godišnji obračun i zahtijeva posebnu pozornost kod obračuna predujmova, naknadnih popusta, povrata robe i sl., kada su se poslovni događaji zbivali u obračunskim razdobljima primjene različitih stopa PDV-a.

1. Pristup

2. Vrednovanje zalihe trgovačke robe

3. Predujmovi za robu

4. Naknadni popusti u trgovini na veliko i malo

5. Vrijednosno usklađivanje zaliha robe

6. Što još treba uključiti u zalihe trgovačke robe na dan 31. prosinca 2009.

7. Zaključne napomene

Računovodstvenim standardima (MRS-om 2 i HSFI 10) propisan je postupak za utvrđivanje (priznavanje), obračunavanje i evidentiranje zaliha. Godišnji obračun troškova u proizvodnoj djelatnosti treba obuhvatiti sve troškove koji su nastali u formiranju zaliha, nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda, a priznaju se kao kratkotrajna imovina u procesu poslovanja do trenutka prodaje.

1. Podloga za obračun proizvodnje

2. Priznavanje i mjerenje troškova proizvodnje

3. Raspored troškova prema zahtjevima MRS-a 2 i HSFI 10

4. Obračun cijene proizvodnje gotovih proizvoda

5. Umjesto zaključka

Poduzetnici koji se bave prijevozničkom djelatnošću vode poslovne knjige i sastavljaju financijska izvješća prema jednakim pravilima kao i ostali poduzetnici. No djelatnost kojom se bave ima i posebna obilježja. Prijevozničke djelatnosti nisu homogene, nego se međusobno razlikuju ovisno o tome što prevoze kao i kojim sredstvima prijevoz obavljaju. U ovom se članku obrađuju neke posebnosti poslovnih događaja koji su uobičajeni u takvim djelatnostima te osobitosti zaključnih knjiženja pri sastavljanju financijskih izvješća. Porezne se prijave, kao što su PD ili PDV-K, sastavljaju na uobičajeni način, o čemu smo pisali u RRiF-u, br. 1/10.

1. Uvod

2. Porezni položaj usluga prijevoza

3. Usluge prijevoza putnika

4. Računovodstvo prijevozničkih društava

5. Završna knjiženja

6. Zaključak

Osobitosti hotelijerske odnosno ugostiteljske djelatnosti očituju se, uz osebujan način pružanja usluge koji uređuje Zakon o ugostiteljstvu, i u posebnoj stopi PDV-a za pružanje usluge smještaja od 10%, a računovodstveno evidentiranje, iako nalikuje trgovini, treba evidentirati kao uslužnu djelatnost u kojoj se isprepliću elementi proizvodnje. Promjena stope PDV-a od 1. kolovoza na 23% imala je u određenom dijelu također utjecaj u ugostiteljstvu. Temeljne upute o sastavljanju financijskih i poreznih izvješća dane su u našem časopisu br. 1/10., dok se u ovom članku pojašnjavaju posebnosti koje se odnose na ove djelatnosti. Opširnije o svemu pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod

2. Što treba kontrolirati prije izrade godišnjeg obračuna

3. Kako i od koga ugostitelji nabavljaju sirovine i materijale za obavljanje ugostiteljske djelatnosti

4. Iskazivanje prihoda i porezne obveze od pruženih ugostiteljskih usluga i usluga smještaja

5. Evidencije koje ugostitelji trebaju imati u ugostiteljskom objektu

Godišnji obračun u poljoprivredi uglavnom je jednak onome za druge djelatnosti, ali zbog toga što se u poljoprivrednoj proizvodnji odvijaju biološke aktivnosti, pri vrednovanju proizvoda iz te proizvodnje i biološke imovine vrijede druga pravila od onih u industriji. Posebnost obračuna u poljoprivredi su državne potpore u poljoprivredi koje se iskazuju u skladu s računovodstvenim standardima tako da se troškovima proizvodnje sučeljava pripadajući dio primljenih potpora za financiranje dugotrajne imovine. U provjeravanju postojanja imovine u poljoprivredi – popisu ili inventuri biološke imovine postupci i procjene prilagođavaju se naravi imovine. O tim su i drugim pripremnim poslovima koji prethode izradi godišnjih financijskih izvješća objavljeni naputci u RRiF-u, br. 11/09. i 12/09., dok su u br. 1/10. dane upute i o godišnjoj prijavi na dobitak (sastavljanje obrasca PD) i o sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja.

1. Primjena računovodstvenih standarda u poljoprivredi

2. Kontrolni postupci prije sastavljanja godišnjeg obračuna i posebnosti popisa imovine u poljoprivredi

3. Obračun poljoprivredne proizvodnje

4. Promjene vrijednosti zaliha kratkotrajne biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda u računu dobitka i gubitka

5. Zaključak

Servisne djelatnosti najčešće predstavljaju kombinaciju pružanja usluga i prodaje robe, odnosno prodaju rezervnih dijelova, trajnih potrošnih dobara za održavanje, zamjenu, doradu ili obnovu (remont) predmeta koji se ponovo prodaju, itd. Računovodstveno praćenje takvih poslovnih događaja pretpostavlja nešto šire poznavanje elemenata kalkulacija, skladišnog poslovanja, poreznih propisa i blagajničkih poslova. Na slučajevima ćemo iz prakse objasniti neka porezno-bilančna rješenja koja su posebnost u servisnim djelatnostima te o kojima je trebalo voditi brigu pri evidentiranju poslovnih događaja tijekom 2009.

1. Uvodne napomene

2. Ustroj računovodstva servisa i zaštita potrošača

3. Zamjena dobara i troškovi popravka dobara u jamstvenom roku

4. Ustroj računovodstva servisa automobila

5. Nastanak porezne obveze kod servisnih usluga koje traju dva ili više obračunskih razdoblja

6. PDV na usluge servisiranja strancima, diplomatskim predstavništvima i inozemnim poduzetnicima koji obavljaju pomorski, zračni i riječni prijevoz

7. Umjesto zaključka

Kod sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja u graditeljstvu bitno je uzeti u obzir neke posebnosti koje se odnose na priznavanje prihoda i troškova, proces proizvodnje odnosno troškove koji se uključuju u taj proces kod investitora, troškove rezerviranja po danim jamstvima i sl. Detaljnije o računovodstvenom praćenju kao i posebnostima djelatnosti graditeljstva može se vidjeti u knjizi Građenje i nekretnine u prometu, IV. izdanje, 2007.

1. Uvod

2. Računovodstveno evidentiranje kod uslužnih graditelja

3. Računovodstveno evidentiranje kod investitora

4. Građenje u 2010.

Državne potpore pojavljuju se u različitim oblicima, ali uvijek imaju isti cilj – pomoći društvu da nabavi sredstva dugotrajne imovine ili da pokrije troškove. Potporama se potiču djelatnosti koje su od općeg značenja za društvo, a teško ih je financirati kao što je slučaj s poljoprivredom. Kod računovodstvenog i poreznog praćenja državnih potpora bitno je unaprijed razlučiti je li riječ o potpori za koju se pružaju protuusluge ili društvo za primljenu potporu davatelju potpore ne mora ništa ispuniti. O načinu praćenja i evidentiranja državnih potpora pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod

2. Vrste državnih potpora

3. Računovodstveno praćenje državnih potpora u komunalnom društvu

4. Ispostavljanje računa za usluge komunalnog društva

5. Objavljivanje podataka o državnim potporama

6. Zaključak

Postupci s predujmljenim dobitcima tijekom 2009. i ranije dolaze u svoju završnicu. Povoljna je situacija kad je pokriće predujmljenog dobitka moguće. Problemi nastaju kad to nije ostvarivo jer nastaju obveze za porez na koje se nije računalo. Opširnije o tome u nastavku.

1. Isplata predujmljenog dobitka u 2009.

2. Pokriće predujmljenog dobitka u 2010.

3. Što znači više predujmljeni dobitak

U određenim se okolnostima dugotrajna imovina može nabaviti uz uporabu kredita ili zajma. Osobe iz proračunskog okruženja moraju prije sklapanja ugovora o kreditu ili zajmu ispuniti sve pretpostavke koje pred njih postavlja sustav javnog financiranja. U knjigovodstvenom sustavu postavljena su načela iskazivanja takvih nabava. U nastavku upozoravamo na njih nekoliko.

1. Nabava na financijski kredit

2. Nabava na komercijalni kredit

• Praktikum neprofitnog računovodstva

Ako više neprofitnih pravnih osoba rabi zajednički poslovni prostor ili neku drugu imovinu pri čijoj uporabi nastaju određeni zajednički troškovi u vezi s uporabom tog poslovnog prostora ili neke druge imovine, potrebno je odrediti omjer ( ključ ) podjele zajedničkih troškova.

• Novosti iz međunarodnog računovodstva i revizije

1. Priznavanje prihoda

2. Najmovi

IZVOR: IASB, Update, December 2009

• Vijesti iz Europske unije
• Financiranje iz EU

U ovom se članku iznosi nekoliko načina gledanja i mjerenja uspjeha koji dovode do uporabe sredstava i pretpristupnih programa EU u RH. Naime, kada je riječ o sustavu provedbe programa koje financira EU, riječ je o vrlo kompliciranom i dugotrajnom procesu u koji su uključeni različiti sudionici, od Europske komisije, preko Vlade RH do slobodnog tržišta. Svaki od tih sudionika sudjeluje u uspjehu koji se može ostvariti. Proces, počevši od programiranja potreba i rezerviranja sredstava, sve do konačnih isplata ugovarateljima ili krajnjim korisnicima, može potrajati i do 5 godina. U pojedinim je od tih faza moguće mjeriti uspjeh EU fondova, i to u sljedećim područjima: akreditaciji sustava, potpisu financijskog sporazuma, stopi ugovaranja, stopi plaćanja, učinku provedbe i kroz kontekst pripreme za strukturne fondove. U nastavku se opisuje svaki od pojedinih indikatora, čega je to uspjeh, o čemu ovisi i kako ga treba promatrati.

1. Akreditacija decentraliziranog sustava provedbe EU fondova – uspjeh sustava

2. Potpis financijskog sporazuma – uspjeh programiranja

3. Stopa ugovaranja – uspjeh javne nabave

4. Stopa plaćanja – uspjeh iskorištenosti eu sredstava

5. Učinak provedbe – uspjeh razvoja

6. Priprema za strukturne fondove – uspjeh buduće apsorpcije

7. Zaključak

Interesenti za spoznaju o poslovanju poduzeća su mnogobrojni: inokosni vlasnici, dioničari, zaposleni djelatnici, kreditne institucije, tisak itd. No nisu svim interesentima jednako dostupne informacije o poslovanju poduzeća. U odnosu na tu mogućnost razlikuje se interna od eksterne analize; dok za spoznaju o poslovanju poduzeća eksternim interesentima stoje na raspolaganju ograničeni podatci (objavljeni, kreditnih institucija i sl.), za internu je analizu dostupan širok dijapazon informacija. Među raznim pokazateljima (indikatorima) poslovanja poduzeća, posebnu skupinu predstavljaju pokazatelji uspješnosti. Predmet ovog članka je izbor pokazatelja uspješnosti poslovanja i naznaka njihovih osnovnih obilježja s motrišta nadzora nad poslovanjem poduzeća. Izbor ne znači negiranje potrebe koncipiranja i drugih pokazatelja, što ovisi o djelatnosti i veličini poduzeća, a svakako i o vrsti analize.

1. Nadzor i uspješnost poslovanja

2. Podloga za formiranje pokazatelja (izvještaj)

3. Izbor pokazatelja

4. Nadzor i likvidnost

5. Zaključak

Nezavisni kandidati su osobe koje se bave političkim radom i pritom stječu prihode. S tim su prihodima povezani i rashodi. Oni nisu sigurni vode li neprofitno računovodstvo ili vode poslovne knjige u sustavu poreza na dohodak. Njihov porezni položaj nije određen sustavom praćenja prihoda i rashoda i različit je od poreznog položaja političkih stranaka. O ovoj problematici pisali smo u RRiF br. 12/09. str. 43. dok u ovom članku predlažemo neka rješenja za praksu.

1. Uvod

2. Pravni okvir

3. Nezavisni kandidati

4. Računovodstvo neprofitnih organizacija

5. Porezna motrišta

6. Zaključak

Građani i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti obrta slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i koji su obvezni podnijeti poreznu prijavu te građani koji nisu obvezni, a to žele učiniti zbog mogućeg povrata poreza na dohodak, trebaju predati poreznu prijavu u nadležnu ispostavu Porezne uprave najkasnije do 28. veljače 2010. No ponekad nije uputno predati poreznu prijavu, posebno kada su u godini ostvareni primitci za koje se plaćeni predujam poreza na dohodak smatra konačno plaćenim porezom bez obzira na to što postoji mogućnost smanjenja porezne osnovice do 12.000,00 kn jer bi oporezivanje ukupno ostvarenog dohotka na svim osnovama moglo dovesti do veće porezne obveze od plaćenog predujma. To treba uzeti u obzir i izračunati isplati li se ili ne isplati predati poreznu prijavu. Zbog toga predlažemo pročitati ovaj članak.

1. Uvodne napomene

2. Koji se primitci oporezuju porezom na dohodak

3. Tko je obvezan, a tko nije obvezan podnijeti poreznu prijavu

4. Primitci na koje se ne plaća porez na dohodak i ne unose se u poreznu prijavu

5. Za koje se primitke ne može podnijeti porezna prijava

6. Razlozi zbog kojih porezni obveznik može odlučiti podnijeti poreznu prijavu iako nije obvezan

7. Što treba znati o oporezivanju dohodaka da bi se mogla ispravno sastaviti porezna prijava

8. Osobni odbitci koji se mogu iskoristiti samo na temelju godišnje porezne prijave

9. Priznavanje izdataka na osnovi uplaćenih premija osiguranja

10. Kako ocijeniti isplati li se ili ne isplati predati poreznu prijavu ako za to ne postoji obveza

11. Kome se predaje porezna prijava

12. Porezna prijava – obrazac DOH

12. Obveza podnošenja porezne prijave za osobe koje nisu obvezne podnijeti poreznu prijavu i ne žele ju podnijeti, a tijekom godine su koristile poreznu olakšice

Tuzemni poslodavci članova posade broda u međunarodnoj plovidbi i članovi posade broda zaposleni kod inozemnog poslodavca nemaju obvezu obračuna i plaćanja predujma poreza na dohodak tijekom godine prema primitcima koje ostvaruju radeći na brodu. Upravo zbog navedenog svi članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi su obvezni predati godišnju poreznu prijavu bez obzira na broj dana provedenih na brodu. Detaljnije o tome pročitajte u nastavku ovog članka.

1. Uvod

2. Izdatci s osnove plaćenih obveznih doprinosa u 2009.

3. Pomorski dodatak članova posade broda

4. Godišnja prijava poreza na dohodak – obrazac DOH

Konačni obračun treba i za 2009. sastaviti na godišnjem izvješću – obrascu PDV-K, koji je zbog promjene stope PDV-a od 1. kolovoza 2009. promijenjen u odnosu na prethodnu godinu. To znači da će u konačni obračun ući prometi koji su oporezivi stopom PDV-a od 0%, 10%, 22% i 23%. Obveza predaje izvješća na obrascu PDV-K je osim zakonske obveze ujedno i mogućnost ispravaka koji su se dogodili u tijeku 2009. te ujedno i kontrola obračuna PDV-a na promete dobara i usluga u protekloj poslovnoj godini. O osobitostima se izrade konačnog obračuna, posebno vodeći brigu o promjeni stope PDV-a od 1. kolovoza 2009., može pročitati u nastavku članka.

1. Zakonski okvir i promjene u 2009.

2. Osobitosti pri izradi konačnog obračuna PDV-a za neke djelatnosti

3. Najbitnije odredbe u vezi sa sastavljanjem konačnog obračuna PDV-a

4. Izrada konačnog obračuna PDV-a Za društva i obrtnike „dobitaše“

5. Izrada konačnog obračuna PDV-a za fizičke osobe „dohodaše”

6. Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-RA i U-RA

7. Obrazac PDV-K za 2009.

8. Izvješće o ostvarenim oslobođenjima od plaćanja PDV-a

Novi Zakon o igrama na sreću (u nastavku: Zakon), kojeg je Hrvatski sabor donio 10. srpnja 2009., objavljen je u Nar. nov., br. 87/09. i stupio je na snagu 1. siječnja 2010. Zakon osim promjene samog naslova u odnosu na prethodni donosi znatne promjene i unosi dosta novosti u sustav priređivanja igara na sreću. Ovim Zakonom, modernijim i jednostavnijim, RH se u velikoj mjeri približila sustavima priređivanja igara na sreću kakve imaju države EU. Opširnije o izmjenama i primjeni Zakona u nastavku članka piše naša suradnica iz Ministarstva financija.

1. Potreba za donošenjem novog zakona

2. Opće odredbe zakona o igrama na sreću

3. Vrste igara na sreću

4. Lutrijske igre na sreću

5. Način raspodjele prihoda od igara na sreću

6. Davanje prava na priređivanje igara na sreću

7. Priređivanje igara na sreću u kasinima

8. Priređivanje igara klađenja

9. Priređivanje igara na sreću na automatima

10. Odgovorno priređivanje igara na sreću

11. Podzakonski propisi

Jedan od instituta trošarinskoga poreznog prava usklađen je s pravnom stečevinom EU putem Zakona o trošarinama (Nar. nov., br. 83/09. dalje: ZOT). Na temelju Zakona je donesen i provedbeni propis Pravilnik o trošarinama objavljen u Nar. nov., br. 1. sa stupanjem na snagu 2. siječnja 2010. Pravilnikom se uređuje postupanje u primjeni Zakona o trošarinama, osim odredaba koje stupaju na snagu danom pristupanja RH EU. U ovom članku autorica daje pregled osnovnih trošarinskih obveznika kroz cjelokupni trošarinski porezni postupak.

1. Uvod u novi sustav

2. Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta

3. Proizvođač izvan sustava odgode plaćanja trošarine

4. Uvoznik

5. Nastanak trošarinske obveze pri uvozu trošarinskih proizvoda

6. Povrat plaćene trošarine

7. Oslobođenje od plaćanja trošarine za ovlaštenog držatelja i oslobođenog korisnika

8. Obračun trošarine i izvješća

9. Prateći trošarinski dokument (PTD)

10. Primjer kao zaključak

Od 1. siječnja 2010. primjenjuje se novi način utvrđivanja osnovice poreza na dodanu vrijednost pri uvozu i neke druge promjene u normativnom uređenju propisa o porezu na dodanu vrijednost od osobitog značenja za carinsko postupanje.

1. Uvod

2. Novi način utvrđivanja osnovice poreza na dodanu vrijednost pri uvozu dobara u tuzemstvo

3. Normativno uređenje instituta oslobađanja od plaćanja PDV-a za robu koja se izvozi u okviru putničkog prometa

5. Zaključak

Hrvatska obrtnička komora je za 2010. donijela novi „Izvadak“ iz odluke o plaćanju doprinosa u paušalnoj svoti. Obrtnici i ostali obveznici plaćaju doprinos u paušalnoj svoti te u postotku od dohotka, odnosno dobitka. Kod plaćanja treba obratiti pozornost na nove oznake plaćanja te OIB obveznika uplate. Opširnije o svemu pročitajte u nastavku članka.

1. Tko treba plaćati doprinos

2. Plaćanje doprinosa u paušalnoj svoti 3. Plaćanje doprinosa po stopi od 0,40%

U sklopu prethodno objavljenog teksta o poreznim i carinskim oslobođenjima, koja se počinju primjenjivati od 1. siječnja 2010. na temelju promjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, detaljnije su opisana obilježja dijela olakšica, kao i procedure za njihovo ostvarivanje. Navedeni je tekst objavljen u časopisu RRiF, br. 12/09., u članku „Obilježja carinskih i poreznih oslobođenja pri uvozu robe od 1. siječnja 2010.” Izmjene navedenih propisa obuhvaćaju još nekoliko znatnijih segmenata iz područja uvoznih olakšica, koje se prema svojem karakteru i poglavito korisnicima, odnose više na pravne nego fizičke osobe. Stoga će u nastavku biti više riječi o tim novim institutima.

1. Uvoz dobara zanemarive vrijednosti

2. Uvoz uzoraka

3. Uvoz promidžbenog materijala

4. Uvoz dobara za potrošnju na sajmovima

5. Uvoz robe za testiranje i ispitivanje

6. Uvoz humanitarne pomoći

7. Uvoz pomoćnog materijala za manipulaciju robom

8. Uvoz goriva i maziva

9. Uvoz pogrebnih potrepština

10. Uvoz dobara na temelju međunarodnih sporazuma

Bogata sudska praksa Vrhovnoga suda Republike Hrvatske (dalje: VSRH) stalno se i dalje obogaćuje novim slučajevima kroz rješavanje u revizijskim postupcima u radnim sporovima u vezi s izvanrednim otkazima ugovora o radu. Pritom je često teško primijeniti općenitu odredbu iz čl. 114. Zakona o radu (Nar. nov., br. 137/04. – proč. tekst i 65/05., dalje: ZR) na konkretni slučaj, kojom je propisano da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito bitne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Često i VSRH iznenadi pojedinim odlukama kod rješavanja u radnim sporovima o izvanrednim otkazima ugovora o radu zauzimanjem različitih pravnih stajališta na temelju konkretnih činjenica pa stoga njegova praksa stalno pobuđuje naš interes.

1. Uvod

2. Razlozi kod izvanrednog otkaza člana uprave

3. Izvanredni otkaz zbog premještaja na manje vrijedne poslove

4. Izvanredni otkaz zbog gubitka povjerenja

Budući da je nemoguće komentirati i valorizirati 240 članaka izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima (dalje: ZTD) u obliku članka, uz osvrt na osnivanje društva ulaganjem ili preuzimanjem stvari i prava bez revizije i izostavljanje riječi „temeljni“ kod društva s ograničenom odgovornošću, usredotočili smo se na prava dioničara vezana za sudjelovanje na glavnoj skupštini. Zbog boljeg razumijevanja izmjena i dopuna prvo smo naveli članak na koji se odnosi izmjena kao i naslov izmijenjenog ili neizmijenjenog članka, uz preporuku čitatelju da zbog boljeg razumijevanja materije ima pred sobom tekst izmjena i dopuna kao i Komentar ZTD-a objavljen u RRiF-u 2008.

1. Uvodne napomene

2. ČlancI ZTD-a kojima se uređuje osnivanje dioničkog društva bez postupka revizije osnivanja

3. Institut rezervi za vlastite dionice i stjecanje istih (čl. 222.A i 233.)

4. Mali poduzetnik – godišnje izvješće

5. Članci koji se odnose na temeljna upravljačka prava dioničara

6. Umjesto „temeljnog uloga“ u društvu s ograničenom odgovornošću ostaje sada samo „ulog“

• Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika

Konsolidacija financijskih izvještaja u proračunskom računovodstvu provodi se prema odredbama posebnih propisa. Nju ne provode svi obveznici vođenja proračunskog računovodstva, nego samo neki od njih. Sustav konsolidacija složen je zbog velikog obuhvata jedinica koje se konsolidiraju. Metodologija konsolidacije prilagođena je računovodstvenim pravilima.

1. Uvod 

2. Zakonodavni okvir

3. Institucionalni obuhvat

4. Metodologija konsolidacije

5. Konsolidirani financijski izvještaji za 2009.

1. Makroekonomski pokazatelji

2. Potrošačke cijene

3. Indeksi cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima

4. Industrijska proizvodnja

5. Vanjskotrgovinska razmjena

6. Trgovina na malo

7. Turizam

8. Plaće

9. Likvidnost i solventnost

12. Zaposlenost

• pregled srednjih tečajeva
• pregled kamatnih stopa