Računovodstvo, revizija i financije 12/2009

Pogreške koje se događaju u svakodnevnom životu smatramo sastavnim dijelom života u ubrzanom tempu kakav donosi moderno doba. I u računovodstvu rade ljudi koji griješe, ali ne uvijek svojom krivnjom. Pogreške u knjigovodstvu događaju se zbog nedostatka informacija, zbog krive procjene poslovnog događaja i zbog brojnih drugih razloga koji mogu biti neznanje ili, u krajnjem slučaju, namjera. Bilo da im je uzrok taj ili neki drugi, kad se računovodstvene pogreške otkriju, treba ih ispraviti kako bi financijska izvješća koja se izrađuju iz knjigovodstvenih podataka bila poštena, nepristrana i pouzdana za vlasnike i ostale korisnike informacija. U ovom članku pišemo o načinu ispravljanja pogrešaka koje su napravljene pri knjiženju nekih poslovnih događaja.

1. Uvod

2. Pogreške se ispravljaju u bilanci, a ne u računu dobitka ili gubitka

3. Porezno motrište prepravljanja usporednih podataka

4. Primjeri ispravaka računovodstvenih pogrešaka

5. Zaključak

Inozemne pravne osobe za trajno obavljanje djelatnosti u RH mogu, osim trgovačkog društva, osnovati i podružnicu. Podružnice stranih pravnih osoba nemaju pravnu osobnost, ali su u obavljanju svoje djelatnosti izjednačene s tuzemnim pravnim osobama. Autorica u članku obrazlaže postupak otvaranja podružnice stranih osnivača, vođenje poslovnih knjiga i oporezivanje podružnica stranih osnivača.

1. Uvod

2. Osnivanje i upis podružnice u sudski registar

3. Djelatnost podružnice

4. Otvaranje računa u banci, plaćanja po računima i u gotovini

5. Vođenje poslovnih knjiga i plaćanje poreza na dobitak

6. Plaćanje PDV-a

7. Statističko izvještavanje o transakcijama između matičnog društva u inozemstvu i podružnice u RH

8. Razlika između podružnica i predstavništva

9. Vođenje nadzorne knjige podružnice

10. Zaključak

U razdoblju smo intenzivnih predizbornih aktivnosti kandidata koji se natječu za predsjednika Države. Financijske potpore koje će se davati ili su već dane od strane poslovnih subjekata (društava, banaka, privatnih ustanova, obrta i dr.) moraju biti u skladu s propisima. Pritom postoji nekoliko razina koje se pojavljuju u vezi s tim: upravljačka odluka o izboru kandidata i svoti darovanja, zakonska ograničenja visine dara, knjigovodstveno prikazivanje i porezni položaj dara. O tim i drugim pitanjima možete pročitati u nastavku članka.

1. Pristup

2. Tko ne smije darivati stranke i kandidate

3. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se mogao dati dar

4. Troškovi poduzetnika i darovi (potpore) političkim strankama i kandidatima

5. Knjiženje danih darova

6. Porezni problemi nezavisnih kandidata u vezi s primitcima darova

7. Umjesto zaključka

Autori u ovome članku računovođama preporučuju da provjere jesu li poslovne promjene koje su evidentirali u glavnoj knjizi na temelju vjerodostojnih isprava, slijedom datuma nastanka, obavili u skladu s pravilima struke. U analitičkim evidencijama pratimo vrste imovine, ročnost obveza i prirodu troškova. Kako se to u računovodstvu obavlja tijekom godine, a neke se i ne završe, nisu isključene pogreške, moguće izmjene propisa i sl., pa je prije sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja uputno još jednom provjeriti jesu li sve poslovne promjene prikazane prema računovodstvenim standardima i propisima.

1. Kontrolno-analitički postupci na računima razreda 0

2. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima novčanih sredstava, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja – razred 1

3. Kontrolno-analitički postupci na računima razreda 2

4. Provjera stanja i postupaka na računima kratkotrajne imovine - zalihe - razred 3

5. Podsjetnik za kontrolu troškova prije izrade računa dobitka i gubitka - razred 4

6. Provjera na računima proizvodnje, zaliha poluproizvoda, gotovih proizvoda i robe – razred 6

7. Provjera knjigovodstvenih stanja na računima rashoda (70-73)

8. Provjera knjigovodstvenog stanja na računima prihoda (75 - 78)

10. Provjera na računima kapitala (90-96) i izvanbilančnih zapisa (99)

• Praktikum proračunskog računovodstva
• U sadržaju članka prikazani su postupci i knjiženja primjera poslovnih događaja vezanih na ulaganja zakupnika i na ovisne troškove nabave. Postupci se odnose na sustav računovodstva u jedinicama proračuna.

1. Ulaganja zakupnika

2. Nabavna vrijednost nefinancijske imovine

S obzirom na to da se od početka 2009. u nekim odredbama promijenio računovodstveni propis koji uređuje neprofitno računovodstvo, neprofitne organizacije moraju provjeriti jesu li uvažile te promjene. Osim toga moraju provjeriti jesu li sve poslovne promjene iskazane, jesu li obuhvaćene pravilnim obračunskim razdobljima, jesu li istovrsne poslovne promjene knjižene istovrsno i još niz drugih stvari. U ovom se članku pojašnjava provjera podataka iskazanih u dvostavnom knjigovodstvu. Osobe koje vode jednostavno knjigovodstvo trebaju pristupiti provjeri iskazanih podataka u svojim poslovnim knjigama. Sadržaj podataka koji provjeravaju jednak je kao i kod dvostavnog knjigovodstva, no moraju uvažiti činjenicu da se podatci u poslovne knjige upisuju prema novčanom načelu. Upozoravamo neprofitne organizacije na moguću promjenu njihova položaja u sustavu poreza na dodanu vrijednost od početka 2010. O neprofitnom računovodstvenom sustavu pisali smo u časopisima Računovodstvo, revizija i financije te u nekoliko priloga časopisu Računovodstvo, revizija i financije. Priloge nisu dobili svi pretplatnici časopisa RRiF, nego samo oni na koje se to odnosi, ili su izrazili želju da primaju dodatke za neprofitno računovodstvo.

1. Imovina

2. Obveze

3. Prihodi

4. Rashodi

5. Vlastiti izvori

Na temelju Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija utvrđena je obveza neprofitnih pravnih osoba da na kraju godine usklade knjigovodstveno stanje imovine i obveza sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom (inventurom). Provedba redovitog popisa cjelokupne imovine i obveza za neprofitne pravne osobe neupitna je, a propisana obveza popisa na početku poslovanja i na kraju svake poslovne godine omogućuje utvrđivanje stvarnog stanja imovina i obveza na 31. prosinca. Popis imovine i obveza omogućuje i kontrolu pravilnosti rada i rukovanja svih onih kojima je imovina povjerena na čuvanje i rukovanje.

1. Inventura – popis imovine i obveza

2. Predmet popisa

3. Osnivanje i zadatci popisnog povjerenstva

4. Plan i organizacija popisa

5. Povjerenstvo za popis i popis

6. Izvještaj o obavljenom godišnjem popisu

7. Odlučivanje o popisnim razlikama

• Praktikum neprofitnog računovodstva
• U sadržaju članka opisan je postupak knjiženja poslovnih događaja vezanih uz otpis sitnog inventara u računovodstvu neprofitnih organizacija.

Pred nama su dani darivanja. Sveti Nikola i Božić su dani kada smo već tradicionalno sjetni te barem sitnim darovima želimo razveseliti najbliže. Zanimljivo je kako je i u „okrutnom“ poreznom sustavu pronađeno mjesto s odredbama prema kojima se i država, barem jednim malim dijelom, odriče svojih prihoda kako bi potakla poslodavce da se priključe tom tradicionalnom običaju bez obzira na uređena ili neuređena prava radnika na te sitne radosti. Ovim ćemo ih člankom podsjetiti koliko za to mogu izdvojiti na teret poslovanja, a da ne plate porez na dohodak.

1. Prava radnika na darove

2. Kako treba primijeniti porezne propise

3. Porezni položaj dara u naravi u vrijednosti do 400,00 kn

4. Porezni položaj darova djeci

Propisima nije utvrđen obvezan sadržaj ili oblik isplatne liste plaće, naknade plaće i ostalih isplata koje poslodavac isplaćuje svojim radnicima. Zbog nepropisane obveze sadržaja poslodavci su u dvojbi kako postupati pa postupaju različito, a isplatne liste često sadržavaju nedovoljne podatke. Ipak, nekoliko propisa uređuje ovo područje te djelomično propisuju neke od podataka koje isplatna lista treba sadržavati. U ovom članku prikazujemo pregled propisa koji uređuju ovu problematiku te pokušavamo odgovoriti na pitanje koji podatci trebaju biti sadržani na isplatnoj listi plaće, naknade plaće i drugim isplatama koje poslodavac isplaćuje svojim radnicima.

1. Pravno značenje isplatne liste

2. Evidencija o plaćama u području rada

3. Isplatna lista s motrišta propisa o obračunu doprinosa

4. Koje podatke treba sadržavati isplatna lista

5. Čuvanje isprava povezanih s obračunom plaće

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jedina je institucija koja osigurava dugoročna prava iz mirovinskog osiguranja. S obzirom na to da se vrijednosni bodovi određuju na temelju plaća od 1. siječnja 1970., zbog osiguranika i njihovih prava bitno je da obveznici na zahtjev ovlaštenih radnika Zavoda uspostavljaju određene prijave (kako od 2003. prijave MPP tako i do 2002. prijave M-4). Za potrebe kontrole doprinosa iz kojih se financiraju prava iz mirovinskog osiguranja treba sastavljati određene rekapitulacije te ih na zahtjev službenih osoba dostaviti Zavodu. O tome pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene

2. Najniža mjesečna osnovica, najviša mjesečna osnovica i najviša godišnja osnovica za plaćanje doprinosa

3. Rekapitulacija podataka o plaći kao osnovici za plaćanje doprinosa

4. Obveza uspostavljanja prijave na obrascu MPP

Cilj revizije financijskih izvještaja je da revizor izrazi mišljenje jesu li financijski izvještaji u svim bitnim odrednicama pripremljeni u skladu s utvrđenim okvirom financijskog izvještavanja. Izražavanje mišljenja uvjetovano je uvjerenjem revizora o tome sadržavaju li financijski izvještaji značajne pogreške ili prijevare. Pogreške ili prijevare sadržane u financijskim izvještajima su značajne ako njihovo neobjavljivanje u revizorovom izvješću o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja može utjecati na ekonomske odluke razumnih korisnika financijskih izvještaja. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod

2. Definiranje značajnosti

3. Određivanje značajnosti po fazama revizije financijskih izvještaja

4. Primjer utvrđivanja značajnosti u fazi planiranja revizije financijskih izvještaja

5. Zaključak

• NOVOSTI IZ MEĐUNARODNOG RAČUNOVODSTVA I REVIZIJE

1. Aktivnost Odbora za međunarodne računovodstvene standarde

2. Mjerenje fer vrijednosti

Na redovitoj mjesečnoj sjednici Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (dalje: Odbor) koja je održana od 19. do 23. listopada 2009. raspravljalo se o konsolidaciji, prezentiranju financijskih izvještaja, fer vrijednosti, ugovorima o osiguranju i obvezama. U nastavku su obrazloženi najbitniji zaključci s održane sjednice koji se odnose na konsolidaciju, financijske instrumente, prezentiranje financijskih izvještaja, ugovore o osiguranju i obveze.

1. Konsolidacija

2. Financijski instrumenti

3. Prezentiranje financijskih izvještaja

4. Ugovori o osiguranju

5. Obveze – izmjene i dopune MRS-a 37

• VIJESTI IZ EUROPSKE UNIJE

1. Uvedeni prekogranični trajni nalozi

2. Predložen jedinstveni EU propis o nasljeđivanju

3. Europska komisija predstavila planove za „digitalnu dividendu“

4. U potrazi za boljim pristupom poslovnim informacijama

5. Spor proces smanjivanje administrativnog tereta kompanijama

6. Poduzetnici se okreću energetskoj učinkovitosti

7. EBRD financira energetsku učinkovitost u jugoistočnoj Europi

8. Iz EU proračuna 3,5 milijarda kuna

Platni je promet u svakoj zemlji, pa tako i u RH, krvotok gospodarskog, javnog i financijskog sektora. Godine 1991. RH je preuzela zakonsku regulativu od bivše države, da bi 1993. donošenje Zakona o platnom prometu u zemlji bio početak preoblikovanja platnog prometa po načelima suvremenog prometa u europskim zemljama, što je nastavljeno donošenjem sadašnjeg i još uvijek važećeg Zakona o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br. 117/01., dalje: važeći ZOPP). Novi Zakon o platnom prometu (Nar. nov., br. 133/09., dalje: novi ZOPP) objedinjuje platni promet u zemlji kao i devizno poslovanje uređeno i propisano posebnim zakonskim propisima. Novi je ZOPP u usporedbi s važećim ZOPP-om po broju članaka puno opsežniji pa u nastavku dajemo samo prikaz glavnih odrednica.

1. Uvodne napomene

2. Aktivnosti koje se ne smatraju platnim uslugama

3. Obveze informiranja korisnika platnih usluga

4. Jednokratne platne transakcije

5. Okvirni ugovori

6. Autorizacija platnih transakcija

7. Izvršenje platne transakcije

8. Institucija za platni promet

9. Umjesto zaključka

Jedno od osnovnih polazišta pri donošenju mjera državnih potpora odnosi se na sagledavanje mogućnosti dodjele manje svote potpore uz ostvarenje većeg učinka. Da bi se to ostvarilo, potrebno je, između ostalog, unaprijediti ekonomski pristup ocjeni državne potpore. To se postiže putem Testa ravnoteže u kojemu se ocjenjuju pozitivni i negativni učinci koji mogu proizaći iz odobrenja potpore. Zbog toga je Europska komisija objavila Zajednička načela ekonomske procjene sukladnosti državne potpore, koja RH treba primjenjivati na primjeren način, a na temelju Zakona o državnim potporama (Nar. nov., br. 140/05.). Tzv. dubinska ekonomska procjena provodi se za sve potpore koje premašuju najveće dopuštene svote ili neke druge uvjete predviđene Odlukom o objavljivanju općih pravila o skupnim izuzećima u području državnih potpora (Nar. nov., br. 37/09.).

1. Metodologija za provedbu analize: Test ravnoteže

2. Ostvarenje cilja od općeg interesa

3. Narušavanje tržišnog natjecanja

4. Ocjena negativnih i pozitivnih učinaka

5. Zaključak

•  ulazak poduzetnika u sustav PDV-a i načini izlaska iz njega

Za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2010., prema izmjenama Zakona o PDV-u, i nadalje je osnovni kriterij za ulazak u registar obveznika PDV-a „po sili zakona“ visina ostvarenog prometa u prethodnoj godini u vrijednosti većoj od 85.000,00 kn. Neki će poduzetnici ući u sustav PDV-a dobrovoljno jer u prethodnoj godini nisu prešli graničnu svotu ostvarenog prometa iznad 85.000,00 kn. Iznimno, ali samo na početku obavljanja djelatnosti, poduzetnici se mogu odlučiti na „dobrovoljan“ ulazak u sustav PDV-a u tijeku poslovne godine. No novost je da od 1. siječnja 2010. trebaju u sustav PDV-a (postaju obveznici PDV-a) ući i poduzetnici koji su u 2009. obavljali promet oslobođen PDV-a (nisu mogli biti obveznici PDV-a) ako su u 2009. obavljali isporuke koje bi prema odredbama Zakona o PDV-u (koji treba stupiti na snagu 1. siječnja 2010.) bile oporezive, u svoti preko 85.000,00 kn. To se odnosi na poduzetnike iz čl. 11. i 11.a novog Zakona o PDV-u, npr. usluge i isporuke doktora medicine, stomatologije, osiguravajućih društava, banaka, investicijskih fondova, organizacije socijalnog karaktera i dr. Inozemni će poduzetnici također za određene promete koji su obavljeni u tuzemstvu biti obveznici PDV-a. O čemu pritom treba voditi brigu opširnije pišemo u nastavku članka.

1. Uvod

2. Temeljne odredbe u vezi s prijavom u registar obveznika PDV-a

3. Način ulaska u registar obveznika PDV-a

4. Primjer prijave u registar obveznika PDV-a na obrascu P-PDV

5. Postupci o kojima treba voditi brigu pri ulasku poduzetnika u registar obveznika PDV-a ili pri izlasku iz njega

6. Porezne obveze u vezi s izlaskom poduzetnika iz sustava PDV-a

7. Zaključne napomene

Od 1. siječnja 2010. počinje primjena novih poreznih oslobođenja u sustavu oporezivanja porezom na dodanu vrijednost koja su uvedena promjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Za ostvarenje povećeg broja poreznih oslobođenja, onih koji su povezani s uvozom, treba poštovati carinske propise. U dvama će se člancima obraditi carinsko motrište oslobođenja porezom na dodanu vrijednost pri uvozu. U ovom se članku obrađuje unos robe u nekomercijalnom prometu, uvoz robe radi preseljenja osoba iz inozemstva, uvoz robe poljodjelskih plodova iz pograničnih područja, uvoz robe za medicinska istraživanja, uvoz pomagala za hendikepirane osobe i uvoz donacijskih pošiljaka iz inozemstva. U ovom će se članku obraditi carinsko motrište preostalih oslobođenja. 

1. Uvod

2. Unos robe nekomercijalne naravi u putničkom prometu

3. Preseljenje fizičkih osoba iz inozemstva

4. Uvoz poljodjelskih plodova iz pograničnih područja

5. Uvoz robe za medicinska istraživanja

6. Uvoz pomagala za hendikepirane osobe

7. Uvoz donacijskih pošiljaka iz inozemstva

Od 1. listopada 2009. poseban porez plaćaju i osobe koje ostvaruju primitke od samostalnih djelatnosti te primitke od imovine, imovinskih prava, kapitala i osiguranja, a na temelju Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke. O odredbama tog zakona pisali smo u časopisu RRiF, br. 10/09., str. 192. No u tom trenutku Zakon nije bio usvojen, a nije bio donesen ni Pravilnik o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, koji je donesen i stupio na snagu 31. listopada, kojim su dana dodatna pojašnjenja o provedbi Zakona te o obvezi i načinu podnošenja izvješća Poreznoj upravi. Oblik i sadržaj izvješća propisani su Pravilnikom. U ovom članku opširnije pišemo o utvrđivanju osnovice, plaćanju posebnog poreza i podnošenju izvješća Poreznoj upravi.

1. Uvodne napomene

2. Poseban porez na primitke od kojih se utvrđuje dohodak na temelju poslovnih knjiga

3. Poseban porez na primitke od samostalne djelatnosti od koje se porez na dohodak plaća paušalno

4. Poseban porez na primitke od najamnine i zakupnine na koje se plaća porez po rješenju porezne uprave

5. Poseban porez na primitke od otuđenja nekretnina i imovinskih prava

6. Poseban porez na primitke od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava

7. Poseban porez na primitke od kapitala

8. Poseban porez na primitke od osiguranja

Osim novih pravila računovodstvenog ponašanja, kod prijelaza dohodaša na dobitaša, kako je pojašnjeno u prethodnom članku pod naslovom „Prijelaz obrtnika na plaćanje poreza na dobitak“, treba voditi brigu i o novim pravilima ovih poreznih obveznika koja se odnose na PDV. U ovom se članku daju najbitnije napomene, obveze i porezne posljedice prijelaza dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša s motrišta poreza na dodanu vrijednost.

1. Uvod

2. Razlika u oporezivanja PDV-om „dobitaša“ u odnosu na „dohodaša“

3. Obveze PDV-a pri prijelazu „dohodaša“ na „dobitaše“ za 2009. i u 2010.

4. Izrada konačnog obračuna PDV-a na obrascu PDV-k „dohodaša“ koji su prešli u „dobitaše“

5. Obveze kod prijelaza „dobitaša“ na „dohodaša“

Obrtnici, koji su u pravilu obveznici poreza na dohodak, obvezni su s početkom sljedeće godine, 2010., promijeniti način oporezivanja, s poreza na dohodak na porez na dobitak, ako su u 2009. u poslovanju premašili neke poslovne pokazatelje, kao što je ukupni primitak, visina dohotka, knjigovodstvena vrijednost dugotrajne imovine i prosječni broj zaposlenih. Oni mogu i po vlastitoj želji, bez obzira na pokazatelje u poslovanju, odabrati način plaćanja poreza već na samom početku poslovanja ili u tijeku poslovanja, no u tom slučaju to mogu učiniti samo s početkom sljedeće godine. Bez obzira na to jesu li to odlučili dragovoljno ili su to obvezni prema zakonskim odredbama, s početkom godine u kojoj su odlučili plaćati porez na dobitak trebaju sastaviti početnu bilancu jer su kao obveznici poreza na dobitak obvezni voditi poslovne knjige po načelima dvostavnog knjigovodstva sukladno Zakonu o računovodstvu i utvrđivati dobitak prema Zakonu o porezu na dobit.

1. Tko je od 1. Siječnja 2010. Obvezan plaćati porez na dobitak

2. Kako utvrditi jesu li ostvareni zadani uvjeti za promjenu načina oporezivanja

3. Podnošenje zahtjeva poreznoj upravi za prelazak na plaćanje poreza na dobitak

4. Sastavljanje početne bilance

5. Korekcija dobitka na kraju prve godine primjenjivanja metode oporezivanja dobitka

6. Početna bilanca kad je imovina manja od obveza

7. Dragovoljni prelazak s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobitak

8. Obveznici poreza na dobitak u sustavu socijalnog osiguranja

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti uređuje način i uvjete pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost, što se smatra ugostiteljskom djelatnošću, tko sve može obavljati ugostiteljsku djelatnost, što se ne smatra ugostiteljskom djelatnošću, skupine ugostiteljskih objekata s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje se u njima pružaju, radno vrijeme, propisuje pod kojim uvjetima pravne ili fizičke osobe mogu organizirati uslugu smještaja i prehrane u sklopu organiziranog odmora za djecu u ugostiteljskim objektima zatvorenog tipa, minimalne uvjete za vrstu i uvjete za kategoriju ugostiteljskih objekata, postupak utvrđivanja uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, kampiranje, ugostiteljske usluge u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu, nadzor, prekršaje, prekršajne kazne, upravne i zaštitne mjere. No u obavljanju ugostiteljske djelatnosti poduzetnici trebaju voditi brigu i o odredbama nekih drugih specifičnih propisa koje u nadzoru kontroliraju inspektori Državnog inspektorata. O nekim aktualnim obvezama može se pročitati u nastavku članka.

1. Korištenje vage kao zakonitog mjerila u ugostiteljstvu

2. Što je ugostitelj obvezan istaknuti na ulazu u objekt, što u objektu, na recepciji te u cjeniku

3. Oglašavanje i reklamiranje usluga

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju izmijenjene su neke odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje se primjenjuju od 1. kolovoza 2009. O tome pišu naše suradnice iz Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje.

1. Uvodne napomene

2. Ovlašteni doktor umjesto liječničkog povjerenstva

3. Novosti u vezi s oslobađanjem od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite

4. Prestanak prava na naknadu plaće na teret sredstava zavoda za osobe koje su navršile 65 godina života i 20 godina staža osiguranja na temelju radnog odnosa ili samostalne djelatnosti

5. Izvori financiranja obveznoga zdravstvenog osiguranja

6. Informatizacija u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranja

7. Ostvarivanje prava zdravstvenog osiguranja prema općim aktima zavoda

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu te je zbog ozljede spriječen raditi ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini 100% prosječne plaće isplaćene u posljednjih šest mjeseci prije nastanka ozljede. Pravo na takvu visinu naknade plaće radnik ostvaruje od prvog dana nastanka ozljede samo ako je ozljeda na radu priznata na temelju odluke Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja na radu. To znači da ako je odluka o nepriznavanju ozljede na radu poslodavcu dostavljena nakon obavljene isplate naknade plaće, poslodavac treba napraviti ispravak isplaćene naknade plaće jer naknada plaće u tom slučaju poprima obilježja „običnog“ bolovanja. O načinu na koji treba obaviti ispravak isplaćenih naknada plaće pišemo u nastavku.

1. Prava radnika i postupanje u slučajevima ozljede na radu

2. Aktualni problemi nastali u vezi s ozljedom na radu

3. Zaključak

• PRAKSA VRHOVNOG SUDA

Uvijek se nameće potreba analiziranja ugovora o radu, kao temelja zasnivanja radnog odnosa, kako u pitanjima njegova sklapanja tako i u pitanjima vezanim za njegov prestanak.

1. Uvod

2. Ugovor o radu na određeno vrijeme

3. Valjanost usmenog ugovora

4. Prestanak ugovora o radu – sporazum radnika i poslodavca

Posljednjih je nekoliko godina bilo mnogo pitanja u vezi s ugovorima o zajedničkim ulaganjima. Iz tih se pitanja moglo razabrati da neki pregovarači nemaju jasno stajalište o osnovnim pitanjima povezanim s tom vrstom ugovora i da im je stoga oslabljen pregovarački položaj u odnosima s inozemnim partnerima. Pritom se to nerazumijevanje odnosilo više na pitanja koja zadiru u temeljni odnos ugovornih strana, a manje na tehnička pitanja osnivanja trgovačkog društva. Ovaj je članak namijenjen onima koji ugovaraju takve ugovore, a u cilju jačanja razumijevanja osnovnih pitanja iz odnosa ugovornih strana koja se pojavljuju kod tih ugovora.

1. Svrha sklapanja ugovora o zajedničkim ulaganjima

2. Preduvjet za sklapanje ugovora

3. Struktura ugovora o zajedničkom ulaganju

4. Temeljni sadržaj ugovora

5. Zaključak

• Stručni skup Komore poreznih savjetnika München
• Predstavnici Udruge Hrvatski računovođa i RRiF-a gostovali su krajem rujna na Stručnom skupu Komore poreznih savjetnika u Münchenu pod nazivom „Ekonomska i financijska kriza“. Ovom su se temom pozabavili stručnjaci iz područja financija, znanosti i medija. Skupu se odazvalo više od 350 članova komore, počasnih gostiju iz zemlje i inozemstva te poslovnih partnera.

1. Uvod

2. Veći udio vlastitog kapitala

Godinu dana nakon sloma Lehman-Brothers, jedne od vodećih investicijskih banaka u svijetu, zbrajaju se kvalitativne i kvantitativne ocjene o posljedicama financijske krize. Kad je riječ o kvantitativnom motrištu krize, stručnjaci MMF-a, uključujući brojne stručnjake iz svijeta međunarodnih financija, zaključno s analizama Azijske razvojne banke, došli su do zaključka da je u financijskoj krizi svaki građanin svijeta izgubio više od 1.500 eura, što je u konačnici jednako trogodišnjem društvenom proizvodu Njemačke. Koje su posljedice nastale, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvodna razmatranja

2. Nužnost reforma u MMF-u

• Skupni pokazatelji
• Industrijska proizvodnja
• Vanjskotrgovinska razmjena
• Trgovina na malo
• Turizam
• Plaće